Zvuči nevjerojatno, ali Australija je ovog četvrtka donijela, možda i povijesnu, odluku izglasavanjem zakona o zabrani društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina. Nije bilo lako, zakonu je prethodila žestoka, ali i emotivna rasprava, nakon koje je Australija povukla doista pionirski potez kada su u pitanju djeca i korištenje društvenih mreža koje je godinama prijeporna tema, puna loših, opasnih primjera i kontroverzi koje su donijele moderne tehnologije u odgoju i odrastanju djece i mladih. Može li zabrana, koja stupa na snagu za godinu dana, ispraviti greške koje su počinjene kada se, zbog navodne dostupnosti roditeljima u svakom trenutku, djeci stavio u ruke mobitel preko kojega su duboko zaronili u virtualni svijet, s virtualnim prijateljima, zapravo neznancima, poklanjajući im svoje povjerenje? Je li za to prekasno, i može li zabrana kod tinejdžera izazvati samo kontraefekt?
Prema australskom zakonu velike tehnološke kompanije popit Mete, Instagrama, Facebooka ili Tik Toka, bit će prisiljene, prenosi N1, onemogućiti maloljetnicima pristup društvenim mrežama jer ih u protivnom čekaju ozbiljne kazne koje dosežu do 49,5 milijuna australskih dolara ( odnosno 30,5 milijuna eura ). Prije stupanja zakona na snagu, Australci će imati probnih godinu dana, što znači da već s 1. siječnja 2025. počinje eksperimentalna faza tijekom koje će građani ove zemlje biti svojevrsni pokusni kunići za sve one države koje streme istom cilju, ili su već na putu uvođenja dobne granice za pristup društvenim mrežama kako bi spasili, dok se još može, mentalno zdravlje mladih, odnosno budućnost svoje zemlje.
Za razliku od nekih drugih država, poput recimo Francuske ili nekih američkih saveznih država koje su donijele zakone o postupnom smanjivanju vremena koje mladi provode na društvenim mrežama tako što im za pristup treba dozvola roditelja, Australci su odlučili suočiti se s problemom radikalnim mjerama. Potpunom zabranom za sve ispod 16 godina, bez kompromisa i postupnosti, ali i bez straha da bi se poput vlade Floride, mogli naći na sudu zbog ugrožavanja slobode govora.
Smatra se da je usvajanje zakona o zabrani društvenih mreža za sve koji su mlađi od 16 godina i politička pobjeda australskog ( laburističkog ) premijera Anthonyja Albanesa kojega dogodine čekaju izbori, pa se spekulira kako je ovaj zakon njegova investicija u novi mandat koji mu je, čini se, sve neizvjesniji. Zakon je, navodno, podržalo 77 posto stanovnika, ali ima on i svoje protivnike koji se pozivaju na ugrožavanje privatnosti i dječjih prava ( ?! )
U Italiji je skupina stručnjaka i umjetnika, predvođena pedagogom Danielom Novarom i psihoterapeutom Albertom Pellaijem, inicirala kampanju za zabranu korištenja pametnih mobitela i društvenih mreža za maloljetnike, odnosno djecu do 14 godina kad je riječ o mobitelima, dok se mlađima od 16 godina ne bi smjelo dopustiti kreiranje vlastitih profila na društvenim mrežama. Kampanju je podržao i ministar obrazovanja Giuseppe Valditara, ali je inicijativa izazvala i brojne kontroverze. Iako su je podržale brojne poznate, javne osobe. No, za razliku od ministra obrazovanja koji je zdušno stao iza ove inicijative, ministrica mladeži i sporta Andrea Abodi usprotivila se zabrani te založila da se problem rješava dijalogom.
Prema studiji objavljenoj u novinama „La Repubblica” , javlja N1, u Italiji 47 posto djece u dobi od 11 do 19 godina dnevno provodi na društvenim mrežama više od pet sati, što je značajan porast od 2020. godine kada je takve djece bilo 30 posto.
Mnoge zemlje ( Belgija, Nizozemska, Velika Britanija…) pribjegavaju zabrani korištenja mobitela u školama, a neke tu mogućnost tek razmatraju ( Francuska, Irska...) kako bi se omogućilo normalno održavanje nastave i osigurala pažnja učenika koja je sada uglavnom koncentrirana na internetske aplikacije.. Nema sumnje da je ova mjera dobro početno rješenje, kojim se makar tijekom vremena provedenog u školi djeci zabranjuje korištenje pametnih telefona i internetskih sadržaja koji znaju biti izvor neslućenog nasilja.
Prekomjerno korištenje mobitela, sati i sati provedeni na društvenim mrežama djecu postupno desocijaliziraju, izoliraju od stvarnog svijeta i stvarnih ljudi i pretvaraju u introverte, koji sve više bježe u svoj virtualni svijet u kojem mogu biti što žele, dok su s druge strane ekrana njihovi tzv. prijatelji zaklonjeni anonimnošću i lažnim profilima. To svakako nije dobro za mentalno zdravlje i razvoj djece, štoviše ni za njihovu sigurnost i izgrađivanje osobnosti. Zato australska zabrana zaslužuje podršku, iako i takav pristup ima svoje mane, jer, kako upozoravaju stručnjaci, piše N1, na taj se način djecu ne uči kako koristiti na pozitivan način pametne telefone i izgraditi zdrav i zreo odnos sa svojim uređajem. Štoviše, zabrana bi ih mogla dodatno potaknuti da na razne načine pokušaju doskočiti zakonskim ograničenjima.
Predugo se toleriralo prerano dječje korištenje pametnih telefona i društvenih mreža, a u međuvremenu su i roditelji i društvo u cjelini potpuno izgubili kontrolu. Ovim mjerama, uključujući i zabranu, pokušava se samo smanjiti šteta.
