Neovisni novinarski portal
13.11.2024.
klima(nje)
UN o klimi na Zemlji: ‘Teturanje na planetarno zategnutom užetu’

UN o klimi na Zemlji:
‘Teturanje na planetarno zategnutom užetu’

Godišnja emisija stakleničkih plinova na najvišoj je razini u povijesti i potrebno je poduzeti hitne mjere kako bi se spriječili katastrofalni skokovi temperature i izbjegao najgori učinak klimatskih promjena, navodi se u novom izvješću koje je u četvrtak objavio UN-ov Program za okoliš (UNEP).

Evo što još piše u vijesti koje su objavili Ujedinjeni narodi: 

Ukratko, zemlje moraju odmah početi smanjivati ​​emisije, prema Izvješću UN-a o nedostatku emisija za 2024. godinu .

 

“Došlo je vrijeme klimatske krize”, rekla je izvršna direktorica UNEP-a Inger Andersen.

 

“ Potrebna nam je globalna mobilizacija u opsegu i ritmu koji dosad nisu viđeni, počevši upravo sada prije sljedeće runde klimatskih obećanja .”

 

U suprotnom, upozorila je, cilj od 1,5 °C za ograničavanje rastućih temperatura postavljen u Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama “uskoro će biti mrtav, a znatno ispod dva stupnja Celzijusa zauzet će svoje mjesto u jedinici intenzivne njege”.

 

Klimatski ciljevi mogli bi nestati

Pokrenuto na  globalnoj konferenciji o bioraznolikosti COP16 u Caliju, u Kolumbiji, izvješće prati jaz između smjera globalnih emisija s trenutačnim obvezama zemlje i mjesta gdje bi trebale biti ograničiti zagrijavanje na znatno ispod 2°C i stremiti ka 1,5°C u skladu s temperaturne ciljeve postavljene u Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama iz 2015.

 

Prema izvješću, cilj od 1,5°C nestat će u roku od nekoliko godina osim ako se nacije kolektivno ne obvežu smanjiti 42 posto godišnjih emisija stakleničkih plinova do 2030. i 57 posto do 2035. u sljedećem krugu  nacionalno određenih doprinosa i poduprijeti ovo brzom akcijom.

Kip slobode u dimu

 

Ovi samodefinirani doprinosi ocrtavaju korake za smanjenje emisija i prilagodbu klimatskim utjecajima – od suše, poplava i ekstremnih vremenskih nepogoda – osiguravajući potrebna sredstva i ažurirajući planove svakih pet godina, sljedeći put početkom 2025. uoči klimatskih razgovora COP30 u Brazilu .

 

‘Teturanje na planetarno zategnutom užetu’

Bez dramatičnih smanjenja emisija stakleničkih plinova, svijet bi se mogao suočiti s neizbježnim i katastrofalnim porastom temperature od 3,1°C, prema izvješću, koje dolazi u trenutku kada vlade ne uspijevaju u potpunosti ispuniti svoja obećanja.

 

Glavni tajnik UN -a António Guterres rekao je da jaz u emisijama nije apstraktan pojam. Doista, postoji izravna veza između povećanja emisija i sve češćih i intenzivnijih klimatskih katastrofa.

 

“Kolebamo se na planetarno zategnutom užetu”, upozorio je u video poruci. “Ili će čelnici premostiti jaz u emisijama ili ćemo strmoglavo uroniti u klimatsku katastrofu, pri čemu će najsiromašniji i najranjiviji najviše patiti.

 

Pristupačne tehnologije mogu pomoći

Konferencija UN-a o klimatskim promjenama COP29 koja  počinje u Bakuu, Azerbajdžan, u studenome trebala bi poslužiti kao polazna točka za detaljnu raspravu o takvim novim ambicioznim nacionalnim planovima, rekao je, rekavši da događaj “pokreće sat za zemlje da isporuče nove nacionalne klimatske akcijske planove do iduće godine”.

 

“Vlade su se složile uskladiti ove planove s 1,5 stupnjeva”, rekao je.

 

To znači da moraju smanjiti sve emisije stakleničkih plinova i obuhvatiti cijelo gospodarstvo, potičući napredak u svakom sektoru, rekao je, pozivajući najveća gospodarstva – članice G20 odgovorne za oko 80 posto svih emisija – da predvode u ovom procesu.

 

Ima nade, naglasio je šef UN-a.

 

“Današnje izvješće pokazuje pristupačne postojeće tehnologije koje mogu postići smanjenja emisija koja su nam potrebna do 2030. i 2035. kako bismo ispunili granicu od 1,5°C, ali samo uz porast ambicija i podrške,” rekao je.

 

Čista energija može promijeniti putanju

Izvješće pokazuje značajan potencijal za smanjenje emisija do 31 gigatona CO₂ do 2030., što znači oko 52 posto emisija prijavljenih 2023. i za 41 gigatonu do 2035., što pomaže u ispunjavanju cilja od 1,5 °C za obje godine.

 

Poticanje korištenja solarne fotonaponske energije i energije vjetra moglo bi pridonijeti 27 posto ukupnog smanjenja 2030. i 38 posto do 2035. Dodatno, očuvanje šuma moglo bi osigurati oko 20 posto potrebnih smanjenja u obje godine.

 

Druge učinkovite strategije uključuju povećanje energetske učinkovitosti, elektrifikaciju raznih sektora i prijelaz s fosilnih goriva u zgradama, prometu i industriji, navodi se u izvješću.

 

Međutim, u izvješću se navodi da će ostvarenje čak i djelića ovog potencijala zahtijevati međunarodnu suradnju bez presedana i sveobuhvatan pristup vlada, usredotočen na maksimiziranje socioekonomskih i ekoloških koristi uz minimiziranje kompromisa.

 

UNEP

Tags: ,

VEZANE VIJESTI