U Hrvatskoj naknada za povrat jednokratne ambalaže u Europi iznosi svega 7 centi i najniža je u Europi. U svim drugim EU državama je ta naknada i višestruko veća: u Danskoj i Finskoj primjerice iznosi i 40 centi po boci, u Švedskoj 32 centa, Njemačkoj 25 centi… i tako dalje, da ne nabrajamo. Dakle, negdje je ta naknada i šest puta veća nego u Hrvatskoj.
Zašto? Zna se. Vlasti ove države nisu u stanju podržati čak niti jednu od najkorisnijih praksi koja je uvedena u nas, dakako pod pritiskom EU-e. Naime, uvođenjem isplate naknade za prikupljanje povratne ambalaže odjednom je postignuto niz korisnih učinaka. Prvo, omogućeno je najsiromašnijem sloju stanovništva, onima bez posla ill sa sramotno niskom mirovinom, da uspiju namaknuti ponešto novca za preživljavanje u Hrvatskoj.
Nadalje, Hrvatska je u kratkom vremenu očišćena od stravične količine otpada, plastične, kartonske i staklene ambalaže koju su divljaci bacali u okoliš. Treće, možda i najvažnije, naglo je porasla svijest stanovništva o važnosti i isplativosti reciklaže, pa je broj spomenutih divljaka koji bacaju smeće posvuda oko sebe ipak značajno smanjen. Donekle, dakako: i dalje se posvuda, pa i usred i uokolo turističkih mjesta, škola, gradskih jezgri… mogu naći odbačene boce.
Razlog tome je i preniska naknada za otkup ambalaže. Veliki broj onih koji su u odbačenim bocama vidjeli priliku za dobiti koju kunu sad to više i ne čine, jer im se čini ponižavajućim, nedostojnim truda i neisplativim.
More boca (ilustracija Pixabay)
I tako se sada opet čini šteta okolišu, povećava i onako dramatična količina plastike i mikroplastike u zavičaju, povećava opasnost od požara, te (in)direktno utječe na negativne globalne okolišne i klimatske neprilike.
Zašto hrvatske vlasti ne daju višem novca za povratnu ambalažu? Zna se, neki kažu, kao i uvijek, razlog je halapljivost i pohlepa: što je manja naknada za povratnu ambalažu, oni podobni kojima su vlasti dodijelili unosni biznis otkupljanja ambalaže ‘na veliko’ mogu se bogatiti još i više.
Najniža EU naknada za povratnu ambalaža potakla je koaliciju okolišnih organizacija u Hrvatskoj, okupljenih u Platformu za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom, čije su članice Zelena akcija, Zelena Istra, TerraHub Croatia, Udruga Tatavaka, Eko-Zadar, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu i Institut Plavi svijet.
Dakle, oni pozivaju Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije da odredi viši iznos povratne naknade za ambalažu od pića jer je predloženih 10 centi sramotno nisko, kako ističu.
-Naime, povratna naknada za ambalažu od pića je najniža u Europskoj uniji već godinama. Uspješnost povrata jednokratne ambalaže za pića u Hrvatskoj zadnjih 20 godina nažalost ne leži u ekološkoj osviještenosti pojedinaca ili ekonomskoj motivaciji potrošača pića za povrat, već u lošoj ekonomskoj situaciji. Naime, povrat boca ljudima bez formalnih izvora prihoda predstavlja izvor za preživljavanje. Za ilustraciju, od 2005. godine naknada je iznosila je 7 centi (50 lipa). Tada je kruh koštao otprilike 80 centi (oko 6 HRK), odnosno za jedan kruh potrebno je bilo skupiti otprilike 12 boca. Sada prosječna cijena bijelog kruha u Hrvatskoj iznosi 1,41 eur, što znači da je za jedan kruh potrebno skupiti otprilike 20 boca. – upozorava Platforma.
S predloženim “povećanjem” na 10 centi, osoba bi za jedan kruh morala skupiti 14 boca, pa iz ove jednostavne računice vidljivo je kako porast naknade ne prati inflaciju i porast cijene življenja općenito, a danas je život za one na margini puno teži, smatraju. Dakako da jest, većina nas je primijetila kako su zbog inflacije i uvođenja eura, te ukidanja hrvatske kune, a usput zahvaljujući i turističkoj sezoni, cijene prehrambenih proizvoda i osnovnih potrepština za život za mnoge postalo neizdrživo visoke, te su dodatno srozale loš standard građana slabijeg imovnog stanja.
-Također, ono što je sporno u prijedlogu jest jednako malen iznos naknade koji vrijedi za ambalažu svih volumena i neovisno o materijalu. Platforma smatra kako bi novi iznos naknade trebao biti formiran uzimajući u obzir materijal i volumen ambalaže. Iznos bi se trebao kretati između 15 i 50 centi i razlikovati se prema volumenu i materijalu. Povratna naknada, kao model odvojenog prikupljanja otpada, garantira veću stopu prikupljanja otpadne ambalaže od pića i omogućuje kvalitetnu sirovinu za recikliranje plastike. Bitno je imati na umu da u ovom sustavu ne dolazi do udara na džepove građana, jer povratak ambalaže znači i povratak plaćenog iznosa za bocu.- napominju u Platformi.
Pritom u nekim zemljama postoje različite naknade ovisno o vrsti ambalaže. Tako se primjerice, u Danskoj naknada kreće od 0,13 do 40 centi. Nizozemska ima jedinstvene naknadu od 0,28 eura što je četiri puta više nego u Hrvatskoj. U Njemačkoj, u kojoj je ovih dana donesen novi pravilnik o ambalaži kojim se povratna naknada proširuje na ambalažu s mliječnim napicima i sokovima u tetrapaku, isplaćuje naknadu od 0,25 eura po boci.
Iznos naknade trebao bi biti postavljen na temelju socio-ekonomskih uvjeta Hrvatske, stoga udruge pozivaju građane i građanke da se uključe u javno savjetovanje o povratnoj naknadi i zatraže veći iznos.
A to savjetovanje je otvoreno prije 4 dana i traje do 17. listopada.
Na ovoj poveznici (PRIJEDLOG UREDBE O NAKNADI GOSPODARENJA OTPADOM I POVRATNOJ NAKNADI) ga možete pronaći i dati svoj komentare i prijedloge, a onda pričekati i vidjeti hoće li vladajuća nakupina uvažiti ijedan komentar građana, ili će, kao i obično, kreirati uredbe i zakone po potrebama svojih, a ne općih interesa.
Krontejner (ilustracija)
