Nema te hrvatske vlade koja nije u nekoj varijanti najavljivala uvođenje poreza na nekretnine. Obično nakon izbora. U predizborje se nitko tko pretendira osvojiti vlast ne usudi spominjati tu nepopularnu mjeru, pa birače tvrdo uvjeravaju da o novom porezu nema govora. No, dočim izbori prođu, oni koji osvoje vlast već su spremni ponovo ne samo otvoriti tu temu nego pokušati i operacionalizirati uvođenje ovog, kod nas nepopularnog, poreza. U međuvremenu u Hrvatskoj, kao malo gdje u svijetu, više od 600 tisuća stanova zjape prazno i skuplja prašinu, dok mlade obitelji u nemogućnosti da u vlastitoj državi zarade toliko da mogu kupiti pristojan stan ili makar za njega plaćati dostižnu najamninu, sele u druge države EU gdje će zaraditi više, napredovati brže i živjeti kvalitetnije, bar što se stanovanja tiče.
U pravilu je porez na nekretnine oporbena tema, a kako piše N1, hrvatska oporba o njemu govori intenzivno zadnjih osam godina dok vlast o tome ne želi ni čuti. Sve dok ne prođu izbori. A dočim su rezultati zbrojeni, pobjednici proglašeni, oni koji su rezolutno odbijali ( vladajući ) govoriti, kamoli u Saboru izglasati, takav zakon, sada odjednom okreću ploču.
Ako je poreznu politiku vlade Andreja Plenkovića osluškivati po onome što govore njezini ministri, u ovom slučaju ministar graditeljstva Branko Bačić, o uvođenju poreza na nekretnine i HDZ-ova vlada vrlo ozbiljno razmišlja. Ključni razlog za to je onih 600 tisuća praznih stanova koje sebi nijedna racionalna vlada ne bi dopustila. To je problem na koji se vlast dugo upozorava, učesatlo i iz redova SDP-a, jer, činjenica je da vlasnici nekretnina predstavljaju mali postotak u ukupnom stanovništvu RH, pa je dakle, sasvim jasno da bi ovim zakonom veće izdatke imao tek manji broj građana. A ukoliko bi se porez uveo, to bi ih moglo natjerati i da svoje prazne, nefunkcionalne nekretnine, tzv. mrtvi kapital, stave na tržište, što bi, pak, bio dobitak za mlade obitelji, ili mlade generalno, koji bi zahvaljujući većoj ponudi stanova lakše dolazili u posjed ili makar do najma nekretnine za stanovanje.
S druge starne, oni koji ulažu u nekretnine da bi multiplicirali svoje bogatstvo, itekako će razmisliti da li da nastave i dalje investirati upravo u stanove, jer bi uz porezno opterećenje na njih, postali manje isplativi, naravno ako se ne koriste ili su u upotrebi tek dva-tri ljetna mjeseca.
Naposljetku, taj bi porez doveo i do legalizacije podstanarstva koje je u Hrvatskoj tradicionalno- ilegalno.
-Ako imaš praznu nekretninu koju čuvaš kao način ulaganja, onda ćeš birati. Ili ćeš nekretninu staviti u nekakav oblik prometa, pa će se ona korisiti pa će možda dovesti do smanjenja najma ili smanjenja cijene po kojima se te nekretnine prodaju, ili ćeš plaćati porez na nekretninu, a društvo će od toga imati novac da gradi novi stambeni fond i ulaže u druge stvari-razmišljaju u Vladi, koja je, izgleda, već našla i način kako porez uvesti na mala vrata, bez velikog loma u društvu. A to je najbolje redefiniranjem poreza na kuće za odmor koji bi se preimenovao u porez na nekretnine, a obuhvaćao bi sve prazne nekretnine, neovisno jesu li one na moru ili u centrima velikih gradova, kako je to za N1 objasnio ministar financija Marko Primorac.
Iako je riječ o Vladi koja tijekom predizborne kampanje nije ostavljala ni najmanju mogućnost za uvođenje ovog poreza, sada se stvari radikalno mijenjaju u njegovu korist, ma koliko HDZ-ov glavni koalicijski partner DP bio nesklon tome. U DP-u, naime, smatraju da se privatno vlasništvo ne može posebno oporezovati. No, to nije točno. A nije ni oportuno.
Jer, samo u Zagrebu je oko 50 tisuća praznih nekretnina ( stanova ) od kojih nemaju koristi ni njihovi vlasnici ( koji čekaju da cijene narastu do neba kako bi ih stavili na tržište, a u međuvremenu imaju “mrtvi kapital” koji ih košta za održavanje ) a ne stvara novu vrijednost, ni stambeno nezbrinuti građani ( posebno mlade obitelji ), a ni društvo ( država ) u cjelini. Oporezivanje stanova koji se ne koriste svima bi donijelo korist, pa i vlasnicima ukoliko bi legalizirali podstanare ili ih uz razumne cijene stavili na tržište.
Cijene nekretnina kod nas već godinama ne padaju, naprotiv! To je dijelom i razlog zašto ih vlasnici ne prodaju, jer očekuju na njima zaraditi nekoliko puta više negoli su uložili. Posebno je pasivno tržište nekretnina na moru, gdje već par godina za redom pada prodaja stanova, smatra se, primarno zbog ekonomske krize koja je zahvatila cijelu Europu, posebno Njemačku, što je za prodaju stanova kod nas posebno značajno jer su kod nas glavni kupci nekretnina Nijemci, Austrijanci i Slovenci. Osjetile su to gotovo sve priobalne hrvatske županije u kojima se bilježi pad kupoprodaje stanova, s iznimkom Šibensko-kninske županije u kojoj prodaja nekretnina raste za čak 25 posto! No, nije riječ o doista velikom broju nekretnina koje se prodaju ( kupuju ), nego o pojavi koja oovdje tek uzima maha, pa je svaki pomak u tom smislu u postotku velik.
“Morski kvadrati” i dalje su u prosjeku dostupni, kreću se oko 2600 eura, no, naravno, ima nekih ekskluzivnijih turističkih destinacija, poput hrvatskih turističkih perjanica Rovinja i Dubrovnika, gdje cijena za kvadrat doseže i nevjerojatnih 10 tisuća eura! Ali, to su prije iznimke, nego pravilo.
Na moru su najtraženije kuće s bazenima koje se prodaju, mahom strancima, za 500 do 700 tisuća eura, a najtraženije su nekretnine na području Istre.
Nažalost, mladi ljudi u Hrvatskoj sve teže dolaze do svoje prve nekretnine. Uz sve subvencije, njihova mjesečna primanja ne omogućavaju im pristojan krov nad glavom, zbog čega ih velik broj odlazi tamo gdje su šanse da zarade veće i mogućnost za kupnju stana realnija. Ako se radi o studentima ili mladim zaposlenim ljudima bez obitelji, tada je ovaj trend rasta cijena nekretnina samo pogodovao povratku popularnosti “cimerskog stanovanja” ( poput “Prijatelja” ), jer nekoliko prijatelja kad se udruže mogu dobiti vrlo pristojan komforman stan u centru metropole i za 1200 eura. A kad taj iznos podijele njih nekoliko, to postaje sasvim dostupno.
Studentske subvencije za stanovanje danas se kreću oko 60 eura mjesečno, dok istodobno, tek da se vidi kakvo smo društvo, saborskim zastupnicima iznos naknada za stanovanje tijekom trajanja mandata ( ako su izvan zagreba ) popeo se na 650 eura! Toliko o zemlji znanja, privrženoj skrbi za mlade koji su njezina budućnost…
