Neovisni novinarski portal
13.7.2024.
POVIJEST/SADAŠNJOST
Šibenik sa Zapada (foto TRIS - G. Šimac)

Povijest i budućnost turizma:
180 godina otkad je prvi parobrod doveo turiste u Šibenik

Šibenik sa Zapada (foto TRIS - G. Šimac)

Prvi turisti su u Dalmaciju, odnosno u Šibenik, nahrupili prije ravno 180 godina. Tako kažu neki povijesni podaci koje su pronašli ljubitelji povijesti. Iz tog razloga su Turistička zajednica Grada Šibenika i Nacionalni park Krka odlučili dostojno obilježiti tu obljetnicu koja zvuči zanimljivo, posebice u svjetlu upravo zahuktale turističke sezone 2024. godine. I osmislili su događaj nalik onome iz 1844. godine, premijernom povijesnom izletu u današnji nacionalni park, a kada je skupina inozemnih turista iz Šibenika krenula prema Skradinskom buku, odnosno slapovima rijeke Krke.

Ondašnje prvo izletničko plovilo odlično je odglumio drveni brod Sveti Jakov. Doduše, nije trebao previše ni glumiti, budući da za njega kažu kažu kako je jedan od najstarijih funkcionalnih brodova na Jadranu, te da je možda sagrađen prije 140 godina. ‘Turisti’ su krenuli iz Šibenika i pristali na prvu postaju na putu prema Skradinu: na uzgajalištu kamenica i dagnji u šibenskom zaljevu, a kako bi se upoznali s lokalnom školjkom i posrkali ju, te je  zalili za tu prigodu posebno osmišljenim miješanim pićem baziranom na lokalnoj žestici i rose pjenušcu i nazvanim ‘Rozi garbun’ (garbun=ugljen, parobrodi su nekoć vozili na spaljeni ugljen op.a.).

Brod Sv. Jakov na putu prema Skradinskom buku (foto NP Krka)

Pritom su plovili jednim od zasigurno najljepših plovnih dionica na Jadrana, među dojmljivim klisurama šibenskog zaljeva i ušća rijeke Krke, pa preko modrozelenog boćatog Prukljanskog jezera i dalje u slikovitim  kanjonima prema Skradinu i Krki.  Plovidba od Šibenika i Skradina je nešto što teško zaboravi svatko tko je imao priliku tuda proći, pa onda još više iznova začuđuje koliko lokalne vlasti i brodska poduzeća nemaju sluha za uvođenje barem lokalne brodske linije  Šibenik-Skradin, iako im se to sugerira već desetljećima.

No to smo mi:  i turizam nam se dogodio relativno slučajno, zahvaljujući bajnim prirodnim znamenitostima i zadivljujućoj poziciji u zemlji i svijetu. No čini se kako nismo baš zaslužili sve to, a jer strelovitom brzinom posljednjih godina uništavamo ono što baštinimo,  radi primitivnog i kratkotočnog profira, usput pileći granu na kojoj sjedimo.

No to je neka druga tema i nije baš svečana, kao obilježavanje 180. godišnjice turizma u Hrvatskoj.

Dakle, kako je to uvodno kazala Zlatka Rodin,  dobro upućena poznavateljica mnogih činjenjica i zanimljivosti, a koja se među ostalim kao članica vrlo aktivne i vrijedne šibenske Udruge turističkih vodiča sv. Mihovil bavi i organizacijom  maštovitih, zabavnih i poučnih turističkih obilazaka Šibenika i okolice – prvi turisti 28. lipnja 1844.godine parobrodom Imperator stigli su Šibenik, te su nakon toga zaplovili prema Skradinskom buku.

Arhiva: Zlatka Rodin na jednoj od Zelenih tura u park šumi Šubićevac (foto TRIS/G. Šimac)

– Za nas je dolazak putničkog broda Imperator službeni početak šibenskog, a prema našem kroničaru Darku Gulinu, i dalmatinskog turizma. Postoji isječak iz novina gdje se navodi da je to prva organizirana tura s putnicima koji se opisuju kao ‘passagieri della gita di piacere’, odnosno putnici koji putuju iz razonode, gušta. Oni su taj dan u Šibeniku se prekrcali u manji brod i krenuli prema NP Krka tako da smo mi tu turu ponovili 180 godina kasnije. Uklopilo smo u to i degustaciju kamenica ispod mosta, uz autorski koktel majstora miksologije Tome Stančića, a sve to uz malo pisme, naravno. Šibenik se, normalno, nije proporcionalno razvijao jer tu je bilo uspona i padova. Ozbiljnije se turizmom počelo baviti 70-ih godina prošlog stoljeća, a intenzivnije zadnjih 10 do 15 godina. Radi se struktura, govorimo o plažama, tvrđave se stavljaju u funkciju turizma i kulture, putnički terminali i dižemo se gastronomski i kulturno. Šibenik tek sad na pravi način pokazuje svoju prirodnu i povijesnu baštinu – kazao je Dino Karađole, direktor Turističke zajednice Grada Šibenika.

Prema podacima koje je pronašao šibenski kroničar Darko Gulin, austrijska brodarska tvrtka Austrijski Lloyd 20. kolovoza 1838. počela je održavati redovitu putničku brodsku prugu Trst – Kotor.

Dino Karađole (foto TRIS/G. Šimac)

– Dana 28. lipnja 1844. turisti su novim parobrodom Imperatore krenuli na izlet u Dalmaciju, odnosno  u Šibenik, odatle na Skradinski buk, a na povratku u obilazak Zadra. Bio je to prvi brod u Dalmaciji na kojem su putnici bili isključivo turisti, modernim rječnikom: prvi kruzer. Lučki kapetan u Dubrovniku 10. kolovoza 1844. zabilježio je da je redovitom brodskom prugom u grad stigla 153 putnika ‘koji putuju iz razonode’. – pojasnio je Gulin.

Naš brod iz sadašnjosti je pak uskoro doplovio i do Skradinskog buka, a tamo je putnike zatekao prizor koji se jamačno umnogome razlikovao od onoga otprije 180 godina: umjesto netaknute prirode bez igdje ikoga, kako je to vjerojatno izgledalo nekad, sada su se mogle uočiti rijeke turista koje su se razmilile uokolo rijeke Krke i  Skradinskog buka. 

– Na Skradinskom buku se možda najbolje vidi koliko smo u ovih 180 godina odmaknuli. Ta naša prirodna, a kasnije i kulturna baština, pokazala se kao neki mamac koji je počeo privlačiti putnike od samog početka razvoja turizma. Svi smo mi često nezadovoljni kako nam se neke stvari presporo razvijaju, ali kad pogledamo s vremenskim odmakom vidimo koliko se stvari pomiču. Kad gledamo očima turista, drugačije je nego kad to promatra domaći čovjek. Oni kad dođu prostor dožive objektivno, mi s prostorom živimo, na lijepe stvari se naviknemo, a onda vidimo ono što bi htjeli da se promijeni i nekako nam se to uvijek presporo mijenja – kazao je Krešimir Šakić, direktor Turističke zajednice Šibensko-kninske županije.

Kamenice (foto TRIS/G. ŠImac)

Istina je, lokalno stanovništvo i mjerodavni se vrlo često naviknu na  ljepote kojima su okruženi, a neki se čak toliko naviknu da ih posve zanemaruju.   A oni najgori među nama radi profita su u stanju unakaziti navedene ljepote, betonirati priobalje, iščupati zelenilo, razvaljivati prirodne plaže, a još gori među nama im dopuštaju da to rede nekažnjeno.

No vratimo se na svečanost obilježavanja 180 godina turizma u Hrvatskoj, a koje su organizatori priredili s najboljim namjerama i sa željom za sljedećim okruglim obljetnicama.

Ipak, treba to reći, nastavimo li se prema onome što privlači turiste ponašati samoubilački kao što to činimo sada, prekomjernom gradnjom i nezasitnom eksploatacijom obale i priobalja, te nepametnim razvojem masovnog turizma, a uzimajući u obzir i sve toplija ljeta, pitanje je hoće li nove generacije s veseljem i s razlogom moći proslaviti (eventualnih)  200 godina turizma u Hrvatskoj.

Skradinski buk

Uzgajivači školjaka u šibenskom zaljevu (foto TRIS/G. Šimac)

Šibenik sa Zapada (foto TRIS – G. Šimac)

‘Turisti’ 180 godina poslije prvih turista (foto NP Krka)

 

 

 

Tags: ,

VEZANE VIJESTI