U svibnju se obilježava Svjetski dan pčela, pa će zato u ponedjeljak, 27.05.2024. u 10:00 na šetnici u Kanalu sv. Ante kod Šibenika biti postavljene informativne table u sklopu projekta „Cro Buzz Klima – Divlji oprašivači Hrvatske i prilagodba klimatskim promjenama“.
Table će postaviti Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije koja se pridružila navedenom projektu i inicijativi da se na većini javnih travnatih površina u svibnju obustavlja košnja. Tako će barem djeca naučiti o važnosti pčela, ali besmislenosti pretjerane košnje travnatih površina.
Pčela (foto Goran Šimac
– Razlog je zaštita bioraznolikosti, a posebice kukaca oprašivača (divljih pčela i muha lebdjelica). Te sitne životinje izuzetno su važne za nas ljude. One su jedna od najvažnijih vrsta na svijetu. Njihov glavni zadatak je oprašivanje biljaka. Bez te besplatne usluge morali bismo se odreći skoro trećine hrane, voća, povrća i orašastih plodova. Upravo u svibnju sve cvate i buja i ponuda hrane u prirodi je najobilnija i zato košnja u ovo vrijeme ostavlja negativne posljedice ne samo na oprašivače već i na klimu – pojašnjava se.
Oprašivanje je ključan proces za razvoj sjemenke i ploda biljke, kao i za razmjenu genetskog materijala. Oprašivači imaju ključnu ulogu u prilagodbi biljnih zajednica na klimatske i druge okolišne promjene, a očuvanje raznolikih zajednica oprašivača je neophodno za otpornost kopnenih ekosustava na klimatske promjene. Klimatske promjene prepoznate su kao jedna od glavnih prijetnji za opstanak oprašivača, uz gubitak staništa, pesticide, patogene i invazivne strane vrste.
Ilustracija: pčela na cvijetu
Ove godine vrlo popularne su postale inicijative prestanka košnje okućnice na čitav mjesec jer se pokazalo kako upravo tako trava najbolje raste.
Inače, svijest o štetnosti bjesomučne i unezvijerene košnje trave na javnim površinama i na okućnicama slabo i otežano dopire do domaćeg življa, uostalom kao i druge napredne društvene prakse koje u fokusu imaju brigu o budućnosti i okolišu.
O čemu se zapravo radi, pojasnio je svojedobno za Washington Post Carpenter Driscoll, koordinator američke udruge za ekološku održivost Greenbelt.
-Radi se o inicijativi koja obuhvaća više segmenata. Za početak, obustavom košnje pomažemo pčelama, leptirima i drugim oprašivačima jer im ostavljamo dovoljno cvijeća na raspolaganju. Kada travu učestalo kosite gotovo do razine površine zemlje, ograničavate prirodne resurse i narušavate njeno dugoročno zdravlje. – veli on.
U Hrvatskoj i drugdje se zbog pogrešnih uvriježenih društvenih normi se ne-košnja smatra neprikladnom, a nepokošeni travnjaci neurednima i estetski neprihvatljivima, pa se ne-kosci gledaju s prijezirom, osuđuju i smatraju divljacima. No stvar će se zasigurno uskoro okrenuti, a kada šira populacija postane svjesna štetnosti nerazumne košnje kojom se uništavaju staništa za kukce od kojih ovisi i naš život, a usput se zagađuje okoliš ispušnim plinovima i uljima, te nepotrebno troši energija. Uz to, jedna od najgorih nuspojava histerične opće košnje je i nesnosna buka koju proizvode kosilice za travu, a zbog čega su u uređenijim državama ograniče i u nekim razdobljima strogo zabranjene takve aktivnosti, npr. vikendima i u rano jutro i predvečer i noću. Kazne u Njemačkoj su drastične, te se za privatne osobe kreću u rasponu od nekoliko tisuća do nekoliko desetaka tisuća eura za jedinice javne samouprave i druge institucije, tvrtke, ustanove…
Ilustracija – cvijeće (foto Goran Šimac)
Mnogi se pitaju hoće li prestanak košnje narušiti izgled njihovog dvorišta i učiniti ga neurednim.
Takvi neka se zapitaju jesu li i prirodne livade ‘neuredne’.
-Naravno, ako vaša trava vrlo brzo raste, ne preporučuje se da je ne kosite čitav mjesec jer će narasti toliko velika da je više nećete moći jednostavno održavati. Poanta je u tome da prestanete tretirati dvorište raznim kemikalijama te ne kosite travu prije nego naraste barem 15 cm, a potom je pokosite na dužinu od 10 cm. Preporuka je da svoju okućnicu postepeno učinite pogodnom za oprašivače tako što ćete travu obogatiti niskim cvijećem kojem neće smetati kosilica. Uz to, kosilicu podesite na maksimalnu visinu kako biste travnjak uvijek održavali na visini od barem 10 centimetara. Neka istraživanja čak su dokazala da bi košnja u najkraćem intervalu od dva tjedna mogla povećati ukupan broj pčela te da travnjaci obogaćeni raznim cvijećem potiču razvoj multikulturalnih zajednica ovih vrijednih insekata. Isto tako, ostavljanjem trave da učestalo raste u visinu, omogućujete joj jačanje korijena, a samim time i otpornost na sušu. Drugim riječima, radite najbolju stvar za kultiviranje najzelenije trave u susjedstvu -predlaže američka hortikulturistica Melinda Wicher.
Ilustracija – cvijeće (foto Goran Šimac)
Iako travnjacima dominiraju trave, među njima se nalaze i ostale biljke, osobito one koje oprašivači vole i trebaju, iznova se napominje. Oni su staništa mnogih životinja i mogu biti iznimno bogata područja, no zbog njihove redovite košnje neke biljke nemaju prilike narasti, a zbog toga opada bioraznolikost nekog područja .
Organizacija za zaštitu prirode Plantlife pokrenula je projekt No Mow May (Svibanj bez košnje) kojim poziva ljude da ostave svoje kosilice na mjesec dana kako bi divlje cvijeće prekrilo travnjake i time pospješilo bioraznolikost. Naime, nepokošeni travnjaci postaju staništa pčelama i drugim oprašivačima. Tijekom prošlogodišnjih kampanja zabilježili su više od 250 biljnih vrsta na travnjacima u Velikoj Britaniji, a među njima su bile šumske jagode, medvjeđi luk, rijetke vrste paprati te zelenokrile orhideje.
U Hrvatskoj je također pokrenut sličan projekt Cro Buzz Klima kojim se istražuju divlji oprašivači Hrvatske u kontekstu prilagodbe klimatskim promjenama. Naime, prikupljanje informacija je neophodno za uspješno očuvanje divljih oprašivača, poboljšanje njihova statusa i za povećanje klimatske otpornosti zajednica oprašivača i ekosustava. Ovaj projekt provodi se na pet područja : Grad Zagreb, PP Žumberak Samoborsko gorje, NP Risnjak, otok Krk i NP Plitvička jezera.
Primjerice, radi održavanja bioraznolikosti u Fažani lokalni Komunalac stvara cvjetne oaze za pčele tako što manje kosi dijelove pojedinih travnjaka. Konkretnije, Komunalac Fažana počeo je određene zelene površine na području općine označavati kao “travnjake za oprašivače” koje će manje kositi kako bi ih očuvali za pčele i ostale oprašivače. Kako su izvijestili iz Komunalca, za početak su posebnim znakom “Travnjak za pčele” označili 650 kvadrata na Puljskoj cesti kod središnjeg kružnog toka, gdje su trenutno u cvatu uglavnom maslačci i slično cvijeće.
Ilustracija – cvijeće (foto Goran Šimac)
Prvi rezultati istraživanja jasno su pokazali koliko je prednost ‘divljih vrtova’ naspram ‘zelenih pustinja’ običnih travnjaka, koliko je važno u nekom kutku vrta ostaviti hrpicu granja, lišća, koprive i slično.
-Ako vam se učini da je vaš nepokošeni vrt stvarno neuredan, sjedite samo deset minuta i gledajte što se na njemu događa. Nije potrebno puno vremena kako bi shvatili da je takav travnjak zapravo savršeno mjesto za druga živa bića . Osim toga, ovakvi travnjaci zahtijevaju manje vode te lakše podnose suše i poplave, a ako želite pridonijeti većoj bioraznolikosti, možete posijati i drugo cvijeće koje prirodno raste na vašem području i postaviti hotel za kukce. – piše Green.hr i pojašnjava zašto bi svi trebali preispitati svoja dosadašnja stajališta o košnji.
Ilustracija – cvijeće (foto Goran Šimac)
