Danas je Svjetski dan pčela (20. svibnja), no i danas će milijuni pčela na svijetu prerano umrijeti ili se neće ni izleći na ovaj svijet zbog – ljudske gluposti. Čovječanstvo, najefikasnija štetočina na Zemlji, je na ubrzanom putu samoistrebljenja usljed svog samoubilačkog ponašanja. Gramzivost i uništavanje okoliša već je ugrozilo cjelokupni svjetski ljudski živalj i ostale žive vrste kroz zagađenje voda, tla i zraka i utjecaj na klimu.
Jedan od najučinkovitijih mjera za samouništenje je da čovjek pobije sve pčele na Zemlji. Već je na dobrom putu da to postigne, upozoravaju znanstvenici i pčelari već desetljećima. Pčela je sve manje, i ugrožene su bezumnom sječom šuma, krčenjem i betoniranjem zelenih površina, korištenjem umjetnih gnjojiva, pesticida i herbicida, te raznih insekticida i drugih otrova. Tome se pridružuje i sumanuta praksa posvemašnje košnje trave u urbanim područjima. Opsjednust kosilicama uništava cvjetne površine, a na taj način uskraćuje pčelema hranu.
No pametni ljudi odavno upozoravaju na posve jasnu i razumljivu činjenicu: ubijemo li pčele ubit ćemo automatski i sami sebe, jer zahvaljujući pčelama koje oprašuju biljke čovječanstvo ima što jesti. Bez pčela, nema ni čovjeka, a ni drugih životinja.
-Nestanu li pčele s planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaju još oko četiri godine života – izjava je Albert Einsteina, a kojega se smatra pametnim čovjekom, inače i tvorca teorije relativnosti.
Sve relativno, ljudska glupost apsolutna
No relativno može biti sve, izuzev ljudske gluposti, a koja je posve apsolutna i nepobitna.
I klimatske promjene, dakako, utjecale su na ponašanje pčela, koje su zbunjene i nervozne zbog čestih i naglih promjena vremena, a probleme pčelarima zadaje i korištenje insekticida i herbicida u poljoprivrednoj proizvodnji, upozoravaju danas pčelari.
-Proteklih su godina izostale neke pčelinje paše, a ni ove godine nije bolje. Cvatnja nekih biljki počela je puno ranije. Pčele su najvažnija bića na planetu jer bez njih nema oprašivanja, nema plodova, nema hrane, nema ni ljudi. Svi moramo dati doprinos da osiguramo njihov opstanak – poručuju pčelari iz Moslavine, a prenosi Hina.
Evo sad još nabrajanja podataka o pčelama, pa neka se zna…
Širom svijeta postoji 20.000 vrsta pčela, a oko 250.000 vrsta biljaka ovisi o pčelama za oprašivanje. Pčele povećavaju prinos usjeva jabuka, borovnica i krastavaca i do 30 posto, tako da bi bez njih mnoge vrste voća i povrća postale deficitarne i skupe.
Mnogi od lijekova, i konvencionalni i alternativni, potječu od oprašenih biljaka. Pamuk je još jedan bitan proizvod koji pčela oprašuje, pa bismo se mogli oprostiti od jeftinih majica i traperica.
Ne trpi samo ljudski rod, ptice i mali sisavci koji se hrane bobicama i sjemenkama umrli bi od gladi, pa bi zbog toga gladovali i svejedi – mesojedi koji nastavljaju prehrambeni lanac.
Iako je sektor pčelarstva malen, iznimno je važan za poljoprivredu, sigurnost hrane i bio-raznolikost. U Europskoj uniji svake godine oko 600.000 pčelara i pčela iz 17 milijuna košnica proizvedu oko 250.000 tona meda.
Pad populacije pčela u posljednje vrijeme sve više zabrinjava, broj oprašivača, pa tako i pčela, u Europi je u posljednjih 30 godina smanjen za tri četvrtine,
U svijetu i kod nas bilježi se značajno opadanje brojnosti pčelinjih zajednica, najviše kod divljih pčela i leptira. Prema europskoj Crvenoj listi ugroženih životinja jedna od deset vrsta pčela i leptira je pred izumiranjem.
Najugroženiji su bumbari kod kojih na svake četiri vrste dolazi jedna vrsta koja je pred izumiranjem, dok je i kod ostalih oprašivača zabilježeno smanjenje populacija i brojnost vrsta.
Nekontrolirana upotreba pesticida, nedostatak cvijeća i deforestacija (krčenje šuma), mahnita košnja…
Glavni razlozi smanjenja broja pčela su nekontrolirana upotreba pesticida, nedostatak cvijeća i deforestacija (krčenje šuma). Brojni aktivisti stoga zahtijevaju zabranu upotrebe pesticida, korištenje prirodne alternative i praćenje zdravlja i opstanka pčela.
Kako bi zaštitili pčele i oprašivače, treba održavati i obnavljati njihova staništa u poljoprivrednim i urbanim sredinama te promicati biološku kontrolu štetnika i korištenja pesticida.
Preporuča se i sadnja medonosnog cvijeća i biljaka, sve se više u gradovima umjesto košnje parkova i zelenih površina na njima sadi poljsko cvijeće, a prirodu pušta da bude priroda.
Pčelica (foto TRIS/G. Šimac)
Iskustva pokazuju da su se pčele vratile na cvjetne površine, a gradovi smanjili troškove košnje zelenih površina.
Tekstura i okus meda čovjeku je poznat još od davnina. Prvotno je njegova nabavka bila izuzetno bolna za čovjeka, a kasnije pogubna za pčele. Moglo bi se reći kako je čovjek s vremenom naučio iskorištavati pčele bez da je isto pogubno po njih i ne bolno po čovjeka, ali svaki pčelar shvaća kako je pčelarenje komenzalski simbiotski odnos u kojem je čovjek ima više koristi od samog ubiranja meda.
Najstariji spiljski crtež koji prikazuje čovjeka kako uzima med pronađen je u Španjolskoj kod mjesta Bakora.
I tada su ljudi bili pametniji nego danas.
Zašto je 20. svibnja Svjetski Dan pčela? Na današnji dan 1734. godine rođen je Anton Janša, slovenski pčelar, pionir modernog pčelarstva i jedan od najvećih stručnjaka za pčele. Bio je poznat kao jedan od najvećih stručnjaka za pčele u 18. stoljeću.
Anton Janša iz Breznice u Gorenjskoj potvrdio je svoje znanje o pčelarstvu i kranjskoj pčeli već za vrijeme carske Austrije. Njegova “Rasprava o rođenju pčela” iz 1771. smatra se pionirskim djelom u području pčelarstva diljem svijeta. Cijenila ga je čak i carica Marija Terezija. Prema uputama jednog slovenskog majstora, propisala je pčelarstvo za cijelo carstvo.
Svjetski dan pčela obilježava se u svibnju iz još jednog razloga, jer se tijekom ovog mjeseca odvija bujni razvoj pčela i prirode.
Kako svatko od nas može pomoći pčelama? – O očuvanju pčela možemo se pobrinuti i sadnjom medonosnih biljaka na našim balkonima, prozorskim klupama, vrtovima, poljima ili javnim površinama. U naše vrtove možemo posaditi i medonosna stabla poput lipe, divlje trešnje, lijeske i cvijeća poput američkih jagoda, što je izuzetno ljekovito. Sadnjom ovih biljaka pomažemo pčelama i drugim oprašivačima, a brinemo se i o svom zdravlju i dobrobiti.
Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu ( FAO ) prvenstveno se zalaže za smanjenje upotrebe pesticida u poljoprivredi, diverzifikaciju usjeva u što većoj mjeri te sadnju cvjetnih traka oko polja.
Posadite biljke koje pčele vole
Svatko od nas može pomoći i sadnjom raznolikih autohtonih biljnih vrsta koje cvjetaju u različito doba godine, kupovinom meda kod lokalnih proizvođača. izbjegavanjem pesticida, fungicida i/ili herbicida u vrtovima, zaštitom zajednice divljih pčela kada je god to moguće, sponzoriranjem košnica, postavljanjem pojilica za pčele, pomaganjem u održavanju šumskih ekosustava, podizanjem svijesti o važnosti pčela i drugih oprašivača dijeljenjem ovih i sličnih informacija unutar naših zajednica i mreža.
Na balkon zasadite biljke koje pčelice vole – lavanda, ružmarin, metvica i peršin su biljke koje pčele vole posjećivati zbog hrane. Njihovom sadnjom osim što ih hranite, dobivate i izvrsne začine s kojima možete obogatiti svoja jela.
Napravite hotel za pčele – broj solitarnih pčela je u padu zbog ljudskog utjecaja, zbog čega im je potrebna naša pomoć. Vodite računa da pčelice moraju piti, pa im blizu hotela postavite i posudicu s vodom.
Međutim, pčele nisu jedine koje održavaju život na Zemlji. Prenošenjem peludi s jednog cvijeta na drugi, pčele, leptiri, ptice, šišmiši i drugi oprašivači olakšavaju i poboljšavaju proizvodnju hrane, pridonoseći tako sigurnosti hrane i prehrani. Oprašivanje također ima pozitivan utjecaj na okoliš pomažući očuvanju bioraznolikosti i ekosustava o kojima ovisi poljoprivredna proizvodnja.
U Europi su oprašivači primarno kukci, poput pčela i leptira, a neke od tih vrsta su udomaćene poput pčela medarica. Međutim, njihova pojavnost i broj vrsta se drastično smanjio.
Oko 78 % divljih biljaka u umjerenom pojasu Europe razmnožava se pomoću oprašivača. Kod 84 % svih usjeva oprašivači imaju veliki utjecaj na njihovu količinu i kvalitetu te se procjenjuje da su direktno zaslužni za oko 15 milijardi eura godišnje poljoprivredne proizvodnje. Direktne prijetnje oprašivačima predstavljaju promjene u korištenju i uporabi zemljišta, intenzivna poljoprivreda i uporaba pesticida, zagađenje okoliša, invazivne strane vrste, patogeni te promjene u klimi.
Kako bi se pčele i oprašivači zaštitili, potrebno je održavati i obnavljati staništa oprašivača u poljoprivrednim i urbanim sredinama te promicati biološku kontrolu štetnika i ograničavanje korištenja pesticida.
Širite pozitivne poruke – podijelite informacije o važnosti solitarnih pčela s prijateljima, obitelji i poznanicima, kao i o koracima koje mogu poduzeti kako bi podržali njihov opstanak. Potaknite druge da stvaraju održavaju njihova staništa i budu svjesni svojeg utjecaja na pčelinje zajednice.
Živjele su na Zemlji 30 milijuna godina
Inače, pčele imaju pet očiju, šest nogu i dva para krila. One zamahnu krilima 200 puta u sekundi. U košnici se može naći od 10.000 do 60.000 pčela, a samo jedna matica. Ostatak košnice čine radilice i trutovi. Matica može na vrhu sezone, odnosno u svibnju i lipnju, snijeti i po 2000 jaja. Godišnje snese oko 200.000 jajašaca. Da bi proizvela kilogram meda, pčela treba donijeti u košnicu tri do četiri kilograma nektara. Pritom valja znati da iz jednog cvjeta pčela usisa tek oko 0,002 mg nektara. Pčela u prosjeku leti brzinom od 24 do 32 kilometra na sat. Može se udaljiti i do osam kilometara od košnice i bez problema naći svoj put natrag Istraživanja su pokazala da pčele žive na Zemlji već više od 30 milijuna godina.
Prosječni životni vijek pčele iznosi 50 do 60 dana ljeti te do 150 dana u zimskim mjesecima.
Većina ovih brojki više ne vrijedi, jer pčele žive kraće i lete manje.
Za kraj evo preporuka takozvanim hodačima za život da, ukoliko im je dostav stalo do održanje života na Zemlji, organiziraju ‘let za život’ ili ‘zujanje za život’ i takve neke manifestacije za spas pčela, jer će tako spasiti i rođene i nerođene.
