Neovisni novinarski portal
19.5.2024.
hrvatsko novinarsko društvo
degenije za 2024. godinu (foto HND Nikola Šolić)

“Velebitska degenija” Meliti Vrsaljko, Martini Vazdar, Silviji Šeparović, Goranu Šafareku i Borki Juras Slamić

degenije za 2024. godinu (foto HND Nikola Šolić)

*Prenosimo objavu HND-a, čestitamo dobitnicima: 

U povodu Dana planeta Zemlje Hrvatsko novinarsko društvo – Zbor novinara za okoliš dodijelilo je nagradu “Velebitska degenija” za najbolje novinarske radove o zaštiti prirode i okoliša objavljene u 2023. godini. Nagrađeni su HTV-ova novinarka Borka Juras Slamić za prilog “Ukradena zemlja”, Martina Vazdar i Silvija Šeparović za emisiju “Slušamo li more?” iz serijala Čuvarkuća radija Yammat FM , kolegica Melita Vrsaljko za serijal o devastaciji Velebitskog kanala objavljena na portalu Faktograf i fotoreporter Goran Šafarek za reportažu “Park prirode Telašćica – Raj za nautičare i ljubitelje prirode” objavljenu u Meridijanima.

Za nagrade je ove godine stiglo 56 prijava, i to u kategorijama Tisak i internet, Radio, Televizija i Fotografija. O dobitnicima je odlučivao Ocjenjivački odbor u kojem su bili: Robert Kakarigi (predsjednik), Lidija Komes, Silva Celebrini, Marina Bujan, Mirko Janković, Sandra Hudina i Mate Barišić. Obrazloženje njihovih odluka i izjava nagrađenih pročitajte u nastavku.

Dobitnici Velebitske degenije za 2024. godinu (foto HND Nikola Šolić)

Televizija

Borka Juras Slamić, prilog “Ukradena zemlja”, emisija Plodovi zemlje, HTV

Kolegica Juras Slamić ukazala je na golem, a opet donekle nepoznat problem devastacije okoliša. Tema nije samo ekološka, nego govori io tome koliko je pohlepa za osobni profit opasna po zajednički prostor u kojem živimo. Obrađena u dvije reportaže, jasno riječju i slikom ukazuje na kriminalne radnje koje kreću otkupom poljoprivrednog zemljišta, čije se plodno tlo potom iskopava i preprodaje, dok se preostale jame zatrpaju mahom građevinskim otpadom. Priča jasno ukazuje na to da su institucije s time upoznate, ali da sustav još nije adekvatnim i oštrim kaznama obeshrabrio buduće počinitelje. Autorica izborom svojih sugovornika, od poljoprivrednika, odgovornih iz lokalne samouprave, stručnjaka za tlo i zaštitu okoliša do komunalnih redara ukazuje na to da ovo nije problem samo tla, nego i potencijalne ugroženosti podzemnih voda i okoliša koji je nastajao milijunima godina, a koji je sada postao način lake zarade.

Ova je tema nagrađena ne samo zbog načina pristupa obradi teme i važnosti od javnog interesa, nego i činjenice da bi se problem na koji ukazuje, reakcijom odgovornih, mogao spriječiti i na vrijeme zaustaviti daljnju devastaciju.

Borka Juras Slamić: “Jako me veseli ova nagrada jer je divno priznanje mom radu, ali me veseli i zbog toga što ponovno stavlja u fokus ovu sveprisutnu problematiku devastacije zemlje. Većina ljudi misli da sa svojom zemljom može raditi što hoće, što, naravno , nije točno. Zemlja, zrak i voda koje sada koristimo moraju ostati čisti za generacije koje dolaze. Ova nagrada mi je da svojim radom doprinesem tom cilju.”

Radio

Martina Vazdar i Silvija Šeparović, emisija “Slušamo li more?”, serijal Čuvarkuća, Yammat FM

Martina Vazdar, komunikologinja i radijska novinarka, Silvija Šeparović, višestruko nagrađena radijska novinarka, i relevantni sugovornici u emisiji su na cjelovit, zanimljiv i stručan način obradili temu zvučnog zagađenja podmorja. U emisiji je povezan problem zaštite podmorja od antropogene buke, rad znanstvenika i umjetnička interpretacija kroz elektronsku glazbu. Doznajemo o glazbenim albumima utemeljenim na rezultatima znanstvenog proučavanja i snimanja prirodnih koncerata kitova. Kompilacije zvukova iz prirode i autorske elektronske glazbe koriste se kao komunikacijsko sredstvo usmjereno prema ljudskoj zajednici s ciljem poticanja učinkovite zaštite podmorja. Izvrstan spoj popularizacije glazbene kulture 21. stoljeća, prirodoslovlja, zaštite podmorja i borbe za smanjenje ljudskog utjecaja u eri antropocena ujedinjenih u postizanju vrijednosti održivog razvoja.

Silvija Šeparović: “Posvećena klimatskim promjenama, Čuvarkuća, među emisijama Yammat FM-a postoji nekoliko godina, zamišljena da se, umjesto općim porukama i zaključcima i pokrenuta u bliskoj suradnji s Terra Hubom, bavi konkretnim rješenjima i ljudima koji djeluju. Meni osobno pružila je priliku da kao radijska novinarka napravim produkcijski otklon od svog uobičajenog stila u ‘čisto’ političkim emisijama, u čemu sam od početka karijere, sadržajno, otvorila mi je cijelo novo polje interesa. bilježi umjetničke pothvate koji svojim alatima dotiču to isto pitanje, presudno za Zemlju i čovjekov opstanak.”

Martina Vazdar: “Ima nešto u valovima i morskim i radijskim, a ima nešto i ispod tih valova. Drago mi je da ima ljude koje to prepoznaje, znanstvenika koji slušaju one pod morem, istražuju i potom to pretaču u glazbu koju čujemo pak mi. Ideja je bila da se dobar glas iz dubine daleko čuje, da ga čuje i Yammatova publika Jer slušajmo more, ono i nas sluša.”

Tisak i internet

Melita Vrsaljko, serijal o devastaciji Velebitskog kanala, portal Faktograf

Kolegica Melita Vrsaljko u tri serije članaka detaljno istražuje planove za postavljanje sedam ribogojilišta kalifornijskih pastrvi u Velebitskom kanalu te pozadinu projekta, otkrivajući niz velikih nepravilnosti pogubnih za okoliš. U prvom članku od 4. siječnja 2023. pod nazivom “Velebitski kanal pretvara se u veliko ribogojilište kalifornijskih pastrvi” Vrsaljko kaže kako lokalna zajednica strahuje da će projekt, ako se ostvari u svom punom obujmu od sedam uzgajališta od Lukovog Šugarja do Novog Vinodolskog, drastično promijeniti krajobraz Velebitskoga kanala i negativno utjecati na okoliš. U drugom članku od 3. srpnja 2023. pod nazivom “Kalifornijske pastve i losos u Velebitskom kanalu: Megalomanski projekt dobio zeleno svjetlo”, Vrsaljko piše kako je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja odobrilo postavljanje novih uzgajališta kalifornijske pastve ignorirajući upozorenja o ekološkoj devastaciji. U trećem članku od 14. rujna 2023. pod nazivom “Bez dozvole iskopali kanal do Une u sklopu megalomanskog projekta uzgoja kalifornijske pastre”, novinarka piše da je tvrtka Adriatic Farming bez potrebnih dozvola iskopala kanal do rijeke Une iu njemu položila cijevi, a proces procjene. utjecaja na ekološku mrežu pokrenut je tek nakon što se počela raspitivati o legalnosti zahvata. Kalifornijska pastrva jedna je od najraširenijih stranih vrsta u svijetu, a unesena je za potrebe ribolova i akvakulture iz Amerike u Hrvatskoj. Uzgoj kalifornijskih pastrvi u moru je 1984. kao patent za daljnji razvoj prijavio Institut Ruđer Bošković (IRB) UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu i tada je uvjet bio, kaže Vrsaljko da se u pojedinom lokalitetu ne smije proizvoditi više od 200 tona godišnje, a sada se daje zeleno svjetlo za uzgajalište kapaciteta i do 3500 tona na jednoj lokaciji. Članci daju pregled istraživanja vezanih uz uzgoj ove vrste u morskom okolišu, kronologiju uzgoja u Velebitskom kanalu, detaljno analiziraju stručnu i pravnu pozadinu projekta, sagledavajući probleme vezane uz (ne)sudjelovanje javnosti u postupku procjene utjecaja na okoliš kao i uz izvođenje zahvata vezanih uz crpljenje. vode bez adekvatnih dozvola i mimo procedura propisanih mehanizama zaštite područja ekološke mreže.

Melita Vrsaljko: “Priča o kontroverznom projektu uzgoja kalifornijskih pastrvi profesionalno me drži okupiranom već godinu i pol dana, a ovo priznanje svakako je motivacija da se njime nastavim baviti i dalje. Nadam se da će nagrada pridonijeti tome da ova tema postane vidljivija u javnom prostoru . Način na koji se ophodimo prema svom okolišu i prirodnim resursima bitan je jer utječe na kvalitetu života svih nas.

Fotografija

Goran Šafarek, reportaža “Park prirode Telašćica – Raj za nautičare i ljubitelje prirode”, Meridijani

Goran Šafarek, biolog, publicist, istraživač, fotograf, snimatelj i redatelj, nagrađen je za cjelovitu fotografsku priču o Parku prirode Telašćica na Dugom otoku. Fotografije prikazuju pojedine žive organizme, čitave ekosustave te skladan suživot čovjeka i prirode. Šafarek je u stvaranju ove reportaže uspješno koristio niz fotografske tehnike i alata fotografirajući iz zraka, pod vodom i na kopnu. Fotografije su tehnički savršene, bogate informacijama i sadržajem te skladne kompozicije. Među njima se posebno ističe fotografija s jedrilicom u tirkiznom moru uz očuvanu obalu Parka prirode Telašćica snimljena iz zraka. Šafarek nas svojim fotografijama potiče i iznova podsjeća na razloge zbog kojih trebamo čuvati prirodu i ljudski okoliš.

Goran Šafarek: “Odabrao sam ovu temu jer je Park prirode Telašćica jedan od najznačajnijih prirodnih motiva, ne samo u Hrvatskoj, nego i mnogo širi. Zahvalan sam na nagradi koja potvrđuje važnost ovog područja te kvalitetu fotografije.”

degenije za 2024. godinu (foto HND Nikola Šolić)

Tags: , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI