Neovisni novinarski portal
16.4.2024.
umjetno inteligentno
Novinar-robot (ilustracija - foto: Eidosmedia

HND:
Tribina o umjetnoj inteligenciji i novinarstvu (ovaj tekst je napisao novinar)

Novinar-robot (ilustracija - foto: Eidosmedia

*U nastavku prenosimo izvještaj HND-a o tribini o umjetnoj inteligenciji i novinarstvu koja je održana u Zagrebu. Ovu rečenicu je priredio novinar, a tekst izvještaja novinar Ivica Buljan (a ne umjetna inteligencija). 

Ono što nudi i radi umjetna inteligencija ne može biti objavljeno bez novinarske i uredničke obrade. Ako budemo koristili nekritički razne softvere dobit ćemo nekvalitetno novinarstvo, rečeno je, između ostalog, na vrlo zanimljivoj Tribini o umjetnoj inteligenciji i novinarstvu održanoj u Novinarskom domu, koju je organizirao Zbor znanstvenih novinara Hrvatskog novinarskog društva.

U uvodu Tribine moderatorica Tihana Jarić Dauenhauer, predsjednica Zbora znanstvenih novinara HND-a, podsjetila je na brojne mogućnosti umjetne inteligencije, koje su se brzo razvile u posljednjih nekoliko godina

. – Umjetna inteligencija može pisati eseje, prijave na natječaje, različite dopise, a već nakon nekog vremena i novinske članke. Umjetnu inteligenciju možemo tražiti da na temelju podataka koje joj damo napisati za nas tekst. Dakle, došlo je do jako brzog razvoja umjetne inteligencije i postavljaju se razna pitanja poput onoga što će se dogoditi s novinarskim poslom, što će biti s autorskim pravima i tako dalje, kazala je otvarajući Tribinu Tihana Jarić Dauenhauer.

Ivan Fischer iznio je Uvodni pregled i prikaz buduće perspektive, a govorio je o tome i kako prepoznati je li umjetna inteligencija autora teksta.

– Postoje alati koji prepoznaju, ali oni nisu u potpunosti sigurni i pouzdani. U ovom trenutku najviše se po tom pitanju može učiniti primjerice da HND donese odluku da se tekst deklarira tako da se navodi da je urađen pomoću umjetne inteligencije ili da je u potpunosti izrađen od strane umjetne inteligencije, kazao je Ficher.

Nenad Jarić Dauenhauer govorio je o iskustvu iz prakse i o tome kako umjetna inteligencija oblikuje svakodnevni rad novinara naglasivši kako je umjetna inteligencija alat kojom treba znati raditi.

– Radni mi dan počinje s umjetnom inteligencijom, a moj mobitel servira mi vijesti iz područja koje pratim, a to je znanost. Vrlo je važna vjerodostojnost izvora pri korištenju umjetne inteligencije i stoga uglavnom postavljam pitanja na engleskom, jer je vjerodostojnost iz tih izvora najveća, kazao je Jarić Dauenhauer dodavši kako je pri radu ipak unatoč svemu najvažnije i provjeravati sve izvore.

– Nekada mi se dogodi da je izvor vjerodostojan i priznat u svijetu znanosti, ali ako vidim neki sumnjiv podatak idem ga provjeriti. U tim slučajevima katkad vidim da je odgovor izvučen iz konteksta i umjetne inteligencije dakako griješi, navodi Jarić Dauenhauer.

On je također istaknuo i problem da umjetna inteligencija pod svaku cijenu želi dati odgovor i pri tome čini greške, iako se to u njenom razvoju polako i smanjuje.

Novinar-robot (ilustracija – foto: Eidosmedia

Hrvoje Šimičević, predsjednik Novinarskog vijeća časti HND-a govorio je o etičkim problemima povezanim s upotrebom umjetne inteligencije i mogućim rješenjima. On je naglasio kako taj alat služi za prikupljanje informacija, a potom je na novinaru da ih obradi.

– Ono što nudi umjetna inteligencija ne može biti objavljeno bez novinarske i uredničke obrade. Ako budemo koristili nekritički razne softvere dobit ćemo nekvalitetno novinarstvo, kazao je Šimičević koji je iznio i odredbe Kodeksa časti novinara , kojih se treba pridržavati u novinarskom poslu i pri čemu je u tom kontekstu sada vrlo naglašena i pozicija i utjecaj umjetne inteligencije.

– Problemi su višestruki, a jedan od njih je i vlasništva u medijima. Naime, korištenje umjetne inteligencije smanjuje troškove i osigurava veći profit o čemu također treba voditi računa. Također je moguće da postoje i pritisci oglašivača ili političara pa ako umjetna inteligencija piše tekst urednici se više neće morati suočavati s novinarima koji drže pravila struke i etike. To bi bilo pogubno, jer bi došlo do pacificiranja medija, a čiji je, kao što znamo, zadatak da kritički i dubinski agresivno propitkuju događanja i društvene teme, kako bi se osigurali demokratski procesi, rekao je Šimičević, koji je podsjetio na važnost nedavno donesene presude Pariške povelje sa setom određenih pravila koja reguliraju život umjetne inteligencije i novinara, pri čemu se apostrofira da su novinari nezamjenjivi.

Andrea Čović Vidović, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj govorila je o prvom sveobuhvatnom zakonu o umjetnoj inteligenciji na svijetu – Aktu o umjetnoj inteligenciji. Ona je naglasila brojne prednosti koje je donijela umjetna inteligencija te podsjetila koliko je unaprijedila društvo po pitanju zdravstvene skrbi, čišćeg i sigurnijeg prometa i tako dalje.

– Naravno da nije sve tako ružičasto i taj prostor treba u potpunosti regulirati. U tom smislu naglašeno je i da je čovjek u središtu Akta o umjetnoj inteligenciji , koji je nedavno potvrdio Europski parlament s fokusom na temeljna ljudska prava, kazala je Andrea Čović Vidović dodavši kako treba uskladiti propise s postojećim rizicima koje je moguće identificirati, potaknuti inovacije te bi trebala jamčiti sigurnost i temeljna prava građanima Unije i tvrtkama, kao i podržati razvoj, implementaciju i prihvaćanje pouzdane umjetne inteligencije u Uniji.

Dijana Kesonja, zamjenica pučke pravobraniteljice u svom izlaganju govorila je o umjetnoj inteligenciji i ljudskim pravima, istaknuvši kako se tom temom bave već nekoliko godina.

– Naravno i umjetna inteligencija utječe na ljudska prava, a mi nastojimo u ovoj fazi učiti od drugih i primjenjivati ​​njihova iskustva, kazala je Kesonja dodajući kako pomoći pojedinim aplikacijama poput digitalnog asistenta kod pacijenata, a umjetna inteligencija uspijeva otkriti i stanice raka, koje su konvencionalnim metodama ne mogu uvijek vidjeti. Ona je istaknula i da su građani sve zabrinutiji zbog utjecaja i opasnosti od gubitka poslova koje je moguće donosi umjetna inteligencija, čiji upliv narušava i međuljudske odnose.

U diskusiji u nastavku tribine raspravljalo se o intrigantnim i aktualnim temama povezanim s korištenjem UI-ja te problemima s kojima se suočava novinarska zajednica zbog pojave i naglog razvoja umjetne inteligencije, koja može na jednostavan upit slagati tekstove, pisati članke i provjeravati činjenice. Također su se osvrnuli na mnoga važna pitanja poput utjecaja UI-ja na gubitak radnih mjesta, problematike autorskih prava i regulacije uporabe umjetne inteligencije.

Inače, većina novinara u svom radu ne koristi se umjetnom inteligencijom, dok od onih koji se služe „blagodatima“ umjetne inteligencije najviše koriste u svrhu prijevoda. To su pokazali rezultati ankete koju je Hrvatsko novinarsko društvo provelo među svojim članstvom. Zaprimljena su 162 odgovora ispitanika, izneseno je na tribini Zbora znanstvenih novinara Hrvatskog novinarskog društva o prednostima i opasnostima korištenja umjetne inteligencije u novinarstvu.

Da se ne koristi umjetnom inteligencijom odgovorilo je 89 članova HND-a, odnosno 56 posto. Da koristi umjetnu inteligenciju za potrebe prijevoda izjasnilo se njih 54 ili 34 posto. Za provjeru podataka koristi se njih 33, odnosno 20,8 posto. Za oblikovanje teksta 12 ili 7,5 posto, a za uređivanje fotografije 16 ili 10,1 posto. Samo 5 novinara ili zanemarivih 3,1 posto je odgovorio da koristi umjetnu inteligenciju za pisanje tekstova.

Novinar-robot (ilustracija – foto: Eidosmedia

 

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI