Oduševljenje viješću o mogućem spašavanju plemenite periske i obnovi njezine populacije u Jadranu, holivudski glumac Leonardo DiCaprio podijelio je na društvenim mrežama sa svojim pratiteljima, njih čak 62 milijuna. Posebnu zahvalnost slavnom glumcu zbog njegove objave izrazili su nositelji Projekta očuvanja plemenite periske u Jadranu i pulski Akvarij, svjesni da je tim DiCapriovim činom osviještena važnost očuvanja ugrožene školjke u širokoj populaciji.
“Leonardo DiCaprio kao ambasador UN-a za klimatske promjene, prepoznao je važnost očuvanja plemenite periske te podijelio izvanredne vijesti koje su obilježile kraj prošle godine. Ovim putem koristimo priliku kako bi se zahvalili svim partnerima, dojavljivačima i ljudima koji su uključeni u aktivnosti projekta u bilo kojem obliku. Marljivost, zajedništvo i trud zaista se isplate”, komentirali su DiCapriovu objavu na Instagramu na stranici Projekta očuvanja plemenite periske u Jadranskom moru.
DiCaprio je uz samu vijest objavio i video koji je snimljen u Hrvatskoj, pa je time djelovao ne samo kao visoko ekološki senzibiliziran ambasador UN-a za klimatske promjene, nego i kao turistički promotor Hrvatske.
Uz video koji prikazuje hrvatsko podmorje, svjetski popularan glumac je napisao:
“Znanstvenici su otkrili mladu skupinu ugroženih divovskih školjki kod obale Hrvatske u Jadranskom moru. Plemenita školjka periska, koja može narasti i do metar širine, postala je opasno ugrožena otkada je smrtonosni virus pogodio tu vrstu 2016. godine. Istraživači se nadaju da će vratiti školjke koje igraju važnu ulogu u održavanju zdravih podvodnih ekosustava”.
Njegova je objava izazvala nekoliko desetaka tisuća komentara, ali i provocirala pitanje kako to da se nijedan slavni hrvatski glumac, glazbenik, umjetnik uopće, nije sjetio svoj pozitivni publicitet i popularnost sličnom objavom na društvenim mrežama staviti u funkciju očuvanja ove ugrožene vrste.
A svaki glas za spas sve malobrojnijih periski u Jadranskom moru dobro bi došao u borbi za njihov opstanak, napose glas poznatih i slavnih koji lako mogu mobilizirati masovnu podršku projektu.
Plemenita periska (Pinna nobilis) je najveći mediteranski školjkaš, endem Sredozemnog mora. Uglavnom nastanjuje sedimentna dna s livadama morskih cvjetnica, a zabilježena je na dubinama od 0,5 m do 60 m. U Jadranskom moru se najčešće može pronaći između 2 i 30 m dubine. Može narasti do 120 cm te se pojavljuje u cijelom Jadranu. Ima važnu ulogu u ekosustavu kao filtrator mora, a na njenim ljušturama obitavaju brojne vrste.
Plemenita periska (Pinna nobilis) je strogo zaštićena vrsta u Hrvatskoj sukladno Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/19, 15/18, 14/19, 127/19) i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine, broj 144/13, 73/16), što uključuje zaštitu vrste i njenih staništa, te je zabranjeno namjerno hvatanje ili ubijanje, uznemiravanje, uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje njihovih razvojnih oblika, oštećivanje ili uništavanje područja njihova razmnožavanja ili odmaranja, držanje, prijevoz, prodaja, razmjena te nuđenje na prodaju ili razmjenu živih ili mrtvih jedinki.
Plemenita periska nalazi se i na popisu vrsta Dodatka IV Direktive 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (Direktive o staništima), stoga je njena stroga zaštita i očuvanje populacija u povoljnom stanju obveza svih država članica Europske unije (EU). Također, vrsta je navedena u Dodatku II Protokola o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju – Konvencije o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja (Barcelonska konvencija).
Tijekom jeseni 2016. godine na obali Španjolske zabilježene su pojave masovnog pomora plemenitih periski. Prva potvrda o pojavi zaraze u hrvatskom dijelu Jadranskog mora zaprimljena je u svibnju 2019. godine. Od tada, zaraza se vrlo brzo proširila i zahvatila cijeli hrvatski dio Jadrana u kojem bilježimo masovna ugibanja plemenite periske uzrokovana bolešću.
Točna patogeneza uginuća plemenite periske nije utvrđena. Mogući uzročnik masovnog pomora periski je Haplosporidium pinnae, parazit iz skupine truskovaca (Sporozoa) koji parazitira u tkivu periske, no nije potvrđeno radi li se jedinom uzroku smrtnosti. Životni ciklus parazita slabo je poznat, no smatra se kako je prijenos s periske na perisku moguć te da mu pogoduju više temperature mora (ljetni mjeseci). U 2020. godini pojava masovnog pomora periske zahvatila je sve zemlje Mediterana sa smrtnošću populacija i do 100 %. Za sada nije utvrđena niti jedna učinkovita metoda kojom bi se mogao spriječiti pomor i širenje zaraze.
Očuvanost i budućnost ovog mediteranskog endemskog školjkaša, kako u Jadranu, tako i u cijelom Mediteranu je nesigurna. Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) je u listopadu 2019. godine plemenitu perisku svrstala u kategoriju „kritično ugroženih vrsta“ (CR).
Od 2020. godine kroz projekt Očuvanje plemenite periske (Pinna nobilis) u Jadranskom moru Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije koordinira provedbu aktivnosti očuvanja periske u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Te aktivnosti provode se kroz tri potprojekta koje sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Nositelji potprojekata su Javna ustanova „More i krš“ (za južni Jadran), Javna ustanova Park prirode „Telašćica“ (za srednji Jadran) i Javna ustanova Nacionalni park „Brijuni“ (za sjeverni Jadran), koji koordiniraju i provode aktivnosti očuvanja periske na regionalnoj razini, u suradnji s partnerima.
Više informacija o projektu dostupno je putem poveznice na mrežnim stranicama Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
S obzirom na sve manji broj živih jedinki u moru, ključno je za opstanak vrste pronaći potencijalno otporne jedinke koje bi se dalje mogle razmnožiti i stvoriti prirodni „imunitet“. Te potencijalno otporne jedinke bolje je ostaviti u svom prirodnom staništu, ali ih prikladno zaštititi od mogućeg antropogenog djelovanja.
Ilustracija: Periska
