Nedavno smo posjetili Pariz koji slovi za svjetsku prijestolnicu umjetnosti, kulture i mode, grad svijetla, romantike, ljubavi… Drugi na listi među najposjećenijim gradovima na svijetu, s oko 19,1 milijuna dolazaka godišnje, što ga čini drugom na svijetu najpopularnijom turističkom destinacijom. Osim što je gospodarski centar svijeta uz sve nabrojeno nastoji postati i ekološkim liderom.
Baš zato umjesto da nabrajamo znamenitosti koje smo posjetili u ovom tekstu nastojat ćemo sabrati pariške dojmove, ali one ekološke, jer zaista, zahvaljujući pariškoj zelenoj infrastrukturi sasvim smo se ugodno osjećali u ovoj ipak zagađenoj destinaciji.
Dok hodamo pariškim trgovima i ulicama koje na svakom koraku potvrđuju zašto Pariz nosi sve nabrojene epitete, dodali bismo još jedan. Pariz je definitivno i „zeleni grad“ čija zelena infrastruktura upućuje na visoku ekološku svijest lokalne uprave i stanovnika.
Spomenuta brojka turista koji prodefiliraju Parizom može stvoriti posve drugačiji, manje zeleni dojam kod čitatelja koji upućuje na nesnosne gužve, komunalne i druge probleme koje sa sobom nosi prekomjerni turizam, međutim Pariz je na nas ostavio dojam ugodne svjetske metropole s obzirom na broj turista koji ga pohodi.
Foto: M. Maričić
Pogled s Eiffelovog tornja – najviše građevine u Parizu
Već prvi dan prošetali smo do Eiffelovog tornja u maniri pravih turista željnih atrakcija i dizalom se doveli do vrha tornja s kojeg puca pogled na Pariz koji svakim danom postaje sve „zelenije“ i ugodnije mjesto za život, odolijevajući sve izraženijim visokim ljetnim temperaturama uzrokovanim klimatskim promjenama.
Okoliš Eiffelovog tornja čine parkovi i drvoredi koji se nastavljaju s drvoredima susjednih povijesnih ulica, iza kojih nenametljivo figuriraju neoklasicističke kamene zgrade. Povijest, arhitektura i zelena infrastruktura čine savršeni sklad koji nas je na trenutku potpuno uljuljao u neki romantični moment kasne pariške jeseni.
Foto: M. Maričić
Parkovi
Uživali smo u živopisnom kraljevskom parku – Jardin des Tuileries, kojeg krase veličanstvena stabla čije se krošnje spajaju i čine kilometarske drvorede uz cvjetne vrtove i fontane, čarobno je mjesto koje je na popisu UNESCO-ve svjetske baštine.
Luksemburški vrt (Jardin du Luxembourg) također je nezaobilazna turistička destinacija koja podsjeća na urbanu šumu s monumentalnim vrtovima i fontanama u kojima žive patke, ribe i druge životinje. Ove urbane, zelene oaze daju jedan poseban mir, baš kakav možemo naći samo u prirodi, iako se nalazimo u centru grada s oko 2.167,994 stanovnika, čije metropolitansko područje naseljava više od 11 milijuna stanovnika.
Foto: M. Maričić ( Jardin das Tuileries)
Veliki pariški parkovi mjesta su u kojima se možete rekreirati ili samo uživati u monumentalnoj ljepoti, gdje ništa nije prepušteno slučaju. Zelena priča tu ne staje jer je cijeli Pariz zamišljen kao jedna zelena oaza u kojoj se drvoredi, koji na nekim mjestima prerastaju u četverorede, nadovezuju na parkove, vertikalne vrtove, zelene krovove, urbane farme, biciklističke i pješačke staze, što u konačnici čini zelenu infrastrukturu po kojoj Pariz prednjači zahvaljujući gradonačelnici Anne Hidalgo iz Socijalističke stranke koja je na čelu Pariza od 2014. godine. Može se zaključiti kako Hidalgo, kako slove naslovi brojnih medijskih tekstova, te s obzirom na stanje na terenu, uvodi ekološki red u Parizu.
Foto: M. Maričić ( (Jardin du Luxembourg, Luksemburški vrt)
Dobre „zelene“ vijesti iz Pariza
Na nekadašnjem kružnom toku bit će zasađeno do kraja proljeća 478 stabala hrasta, jasena, javora i divlje trešnje, u blizini željezničke stanice jer strateški je cilj da Pariz postane jedan od najzelenijih gradova u Europi što će značajno smanjiti onečišćenje zraka – zahvaljujući dobroj zelenoj politici gradonačelnice Anne Hidalgo.
Anne Hidalgo kaže kako je svake godine u javnim rasadnicima proizvedemo 2,5 milijuna biljaka koje se sade u vrtovima i ulicama Pariza jer su istraživanja pokazala da urbano drveće može smanjiti temperaturu za 2°C do 10°C, ovisno o lokalnim uvjetima. S obzirom da je u kolovozu 2023. godine Francuska oborila povijesne temperaturne rekorde za kraj ljeta urbani vrtovi, ustvari zelena infrastruktura pravi je odgovor na klimatske promjene koje su najizraženije u ljetnim mjesecima.
“Pariz diše” – Gradonačelnica Hidalgo pozabavila se problemom zagađenja zraka i pod parolom „Pariz diše“ pa je još 2016. godine uvela mjere za smanjenje broja automobila u gradu.
Foto: M. Maričić (jedna romantična ulica – Pariz)
Projekt “Parisculteurs” (“Pariški poljoprivrednici”) – Iste godine njezina je uprava pokrenula projekt “Parisculteurs” (“Pariški poljoprivrednici”) s ciljem da se sto hektara gradskih krovova i zidova do 2020. godine pokrije zelenilom, s tim što bi trećina rečene površine bila namijenjena urbanoj poljoprivredi. Odaziv poduzetnih Parižana bio je iznimno dobar: grad je dosad odobrio 74 razvojna projekta; procjena je da se u okviru tih projekata za potrebe Parižana proizvodi više od 500 tona voća i povrća.
Mnogi gradovi širom svijeta zatražili su da im Parižani predstave njihov pristup ozelenjavanju i urbanom “farmingu” (vrtlarenju).
Pariz, grad bicikla – U studenome je izašla na vidjelo iznenađujuća statistika: tijekom jutarnjih i večernjih gužvi, na glavnim prometnicama sada ima više bicikala nego automobila – zapravo, gotovo upola više.
Od proljeća stupa na snagu zabrana prometa u većini ulica u središtu grada, što je čak do 50% ukupnog prometa, a Gradsko vijeće je odredilo ograničenje brzine od 30 km/h na gotovo svim ulicama u glavnom gradu, a gotovo 200 ulica ispred blizu osnovnih škola pretvoreno je u pješačke zone.
Trenutno samo oko 30% Parižana posjeduje automobil, dok u čitavoj Francuskoj taj postotak ide na gotovo 90%.
Foto: M. Maričić (pogled na Slavoluk pobjede – Pariz)
