Europska unija bi, ako ne bude pameti i dovoljno otpora savjesnih građana, mogla donijeti zakon kojim bi se ograničilo pravo poljoprivrednika na sijanje, žetvu, korištenje, razmjenu i prodaju vlastitog sjemena. Ukratko, to znači da bi buduće generacije bile osuđene ne još goru industrijsku hranu, lišeni zdravijih i raznovrsnijih namirnica. Jeli bi još gore tvorničke rajčice od kartona i plastične banane, recimo to tako. Ipak, mnogi u EU-i žele spriječiti taj naum zakonodavaca, pa su broja udruženja zajednički pokrenuli peticiju koja se može potpisati klikom ovdje, ako se ne želi takva budućnost. U nastavku je tekst pojašnjenja:
Nalazimo se na raskrižju za budućnost naše hrane: EU trenutno pregovara o novim propisima za tržište sjemena. Sadašnji propisi, uvedeni 1960-ih, promiču sjeme koje je razvijeno za industrijsku poljoprivredu. Sjeme koje se može prodavati zajedno sa štetnim pesticidima i sintetičkim gnojivima te uzgajati u monokulturama.
Poljoprivredna industrija traži da navedeni propisi budu još rigorozniji, zabranjujući raznolikost kako bi i sjeme i naš prehrambeni sustav bili još ujednačeniji. Ono što nam treba je upravo suprotno. Trebamo zakone o sjemenu koji osiguravaju naše pravo na zdravu, raznoliku i ukusnu hranu, istinskim povećanjem raznolikosti na poljoprivrednim poljima iu vrtovima, podržavanjem lokalnih sorti i poštovanjem prava poljoprivrednika.
Potpišite našu peticiju kojom pozivamo donositelje odluka u EU da ne podlegnu pritisku industrije, već da zaštite i promiču raznolikost usjeva kao i pravo poljoprivrednika na žetvu, korištenje, razmjenu i prodaju vlastitog sjemena!
Novi zakon EU-a o sjemenu koji je Europska komisija predložila u srpnju 2023. prijeti očuvanju i prometu raznolikosti usjeva. Zanemaruje pravo poljoprivrednika na žetvu, korištenje, razmjenu i prodaju vlastitog sjemena, kao što je sadržano u međunarodnom pravu. Neprihvatljivo je.
Pozivamo Europski parlament i ministre poljoprivrede da preispitaju prijedlog zakona EU-a o sjemenu i usvoje zakone koji omogućuju cirkulaciju raznolikog sjemena, poboljšavaju biološku raznolikost, poštuju prava poljoprivrednika i postavljaju temelje za održiv, otporan i raznolik prehrambeni sustav:
Očuvanje i održivo korištenje lokalno prilagođene raznolikosti usjeva najvažniji je prioritet.
Prema UN-u, već smo izgubili 75% raznolikosti usjeva u poljoprivredi. Ono što ostaje je naš pojas spasa. Morat ćemo zaštititi i iskoristiti preostalu raznolikost kako bismo prilagodili našu proizvodnju hrane ekstremnijim vremenskim uvjetima i novim štetnicima i bolestima.
Ljudsko pravo poljoprivrednika i vrtlara na žetvu, korištenje, razmjenu i prodaju vlastitog sjemena mora se u potpunosti provoditi.
Ovo je pravo sadržano u članku 19. Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih ljudi koji rade u ruralnim područjima, kao i u članku 9. Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu, te je obvezujuće za europske Unije i njezinih država članica.
Tržište raznolikih i lokalno prilagođenih sorti od strane regionalnih proizvođača sjemena mora biti olakšano.
Pravila namijenjena reguliranju industrijske proizvodnje sjemena ne smiju se (zlo)rabiti za ograničavanje prodaje različitih lokalnih sorti i vrsta od strane obrtničkih proizvođača. U svjetlu krize klime i bioraznolikosti, moramo diverzificirati proizvodnju sjemena, a ne dodatno povećavati svoju ovisnost o industrijskim izvorima sjemena. Mora se oduprijeti nastojanjima agrokemijskog lobija da uništi sve alternative putem pretjerane regulacije!
Novoodobrene sorte ne smiju ovisiti o pesticidima ili sintetičkim gnojivima.
Kako bismo omogućili metode uzgoja koje štite naš okoliš i klimu, potrebno nam je sjeme koje uspijeva u organskim uvjetima uzgoja i/ili uz niske inpute.
