Prema navodima čelnice EU agencije za azil, Nine Gregori, godina na izmaku, 2023., mogla bi po broju zahtjeva za azil registriranih u Europskoj uniji, biti rekordna, sa znatno više od milijun podnesaka! Uzgred, Hrvatska nije “obećana zemlja” za azilante. Naprotiv, spada među tri europske države s najvećim brojem odbijenih zahtjeva. Ovaj “rekord” Hrvatska dijeli s Ciprom i Maltom…
U 27 članica EU s ukupno 450 milijuna stanovnika, u 2023. brojno stanje moglo bi se promijeniti barem za još jedan milijun. Samo u listopadu, na mjesečnoj bazi, prenijela je Hina, zabilježeno je čak 123 tisuće zahtjeva za međunarodnom zaštitom, a i dalje brojke rastu i taj će se trend nastaviti i u narednih nekoliko godina, jer svijet oko nas postaje sve nesigurnije mjesto za život.
Do kraja listopada u EU je bilo evidentirano čak 937 tisuća zahtjeva, ili 22 posto više nego prethodne godine, pa nema nikakve sumnje da će do kraja 2023. broj onih koji traže azil u EU znatno premašiti spomenuti milijun.
Njemačka je i dalje najpoželjnija destinacija za tražitelje azila. Do kraja studenoga toj se zemlji za zaštitu obratilo 326 tisuća potencijalnih azilanata, a slijede je Francuska i Italija. U Hrvatskoj je lani azil zatražilo 12.872 ili 340 posto više nego prethodne, 2021. godine, kada je azil kod nas zatražilo svega 2939 državljana trećih zemalja. Među tražiteljima azila najviše je onih koji zahtjev podnose prvi put, a registrirano je najviše Iračana, 2425. Sa 2060 zahtjeva slijede Rusi, koji su među novim azilantima lani bili zastupljeni sa 16 posto. Posljedica je to ruske agresije na Ukrajinu i Putinove masovne mobilizacije, radi čega su se mnogi Rusi odlučili sigurnost potražiti u Hrvatskoj u kojoj njih nemali broj ima i svoje nekretnine.
Velik broj, ravan onom potencijalnih ruskih azilanata, dolazi i od državljana Burundija, potom Turske ( 1550 ), i Afganistana ( 1330 ).
Iako je i u Hrvatskoj zamjetan trend rasta broja azilanata, kojih je u prva tri mjeseca ove godine čak 800 posto bilo više, što je posljedica ulaska Hrvatske u Schengen, i dalje smo dominantno tranzitna zemlja. U prvom tromjesečju je, tako, zabilježeno 6280 zahtjeva za azil, a u Hrvatskoj ih je na kraju ožujka fizički bilo svega oko 500, dok su ostali već napustili Hrvatsku, ili su se to spremali učiniti.
Statistički raste broj ilegalnih migranata ( navodno, za čak 200 posto ) koji pokušavaju preći hrvatsku granicu, no realno se smatra da je taj trend u padu i da ih ove godine neće biti više od 40-45 tisuća, za razliku od 2022. kada ih je MUP RH registrirao 52 tisuće. No, raste i broj krijumčara ljudi ( ove godine ih je MUP uhvatio za 20 posto više ) koji se bogate na ilegalnim transferima migranata u priželjkivane zemlje.
Najveći porast je kod tražitelja azila, kojih je lani bilo 12.872 ili 324 posto više nego prethodne ( 2021. ) godine kad je 3.039 osoba iskazalo namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnom zaštitom. Taj se trend dramatično pojačao na početku ove, prve “schengenske godine”, kad je u nepuna tri mjeseca 2023. evidentirano 6280 potencijalnih azilanata, ili 800 posto više nego u istom lanjskom tromjesečju. To je isključivo vezano za ulazak Hrvatske u Schengen pa više nema razloga da zahtjev ne podnesu ovdje, umjesto da, kao što su činili ranije, odlaze u Sloveniju da bi mogli aplicirati za međunarodnu zaštitu.
Posebno je zanimljiv značajan porast ruskih tražitelja azila kojih je u prva tri mjeseca bilo 1756, svi s urednim dokumentima i mahom se pridružuju onima koji ulaze ilegalno i čine sekundarnu imigraciju.
Ilegalnih prelazaka granice tijekom cijele prošle godine bilo je preko 50 tisuća, a u prva dva mjeseca ove godine nešto manje od 6 tisuća. U Ministarstvu unutranjih poslova očekuju da će ova godina ipak biti manje opterećena ilegalnim prelascima migranata od prethodnih. Ali, daleko od toga da je “balkanska ruta” mrtva…
Prema podacima Eurostata, Hrvatska je iznimno sumnjičava i stroga kod odobravanja azila, i stoga je poznata kao jedna od tri države s najviše odbijenih zahtjeva, preko 80 posto, u čemu joj konkuriraju samo Cipar i Malta.
Nasuprot tome, od zemalja članica EU najmasovnije zahtjeve za azilom, u čak 80 posto slučajeva, odobravaju Bugarska, Mađarska, Estonija, Nizozemska i Irska.
Uz Njemačku, koja je najpoželjnije odredište novih podnositelje zahtjeva za međunarodnom zaštitom ( lani ih je bilo 218 tisuća, ili čak četvrtina ukupnog broja zahtjeva na području EU ), najtraženije su Francuska ( gdje je azil lani tražilo 138 tisuća ljudi ), i Španjolska ( 116 tisuća ljudi ), te Austrija ( 106 tisuća ).
Nasuprot tome, najmanje novih zahtjeva za azilom podneseno je u Mađarskoj ( svega 45 ), te Slovačkoj ( 500 ) i Latviji ( 545 ).
Eurostat, međutim, pokazuje da je lani azil prvi put u Hrvatskoj zatražilo čak 10.025 državljana trećih zemalja više nego 2021. kada je Hrvatska bila u krugu članica EU u kojima se najmanje traži međunarodna zaštita. S druge strane, broj tražitelja azila u Sloveniji je bio upola manji.
Azil su lani na području EU najčešće tražili Sirijci ( 132 tisuće ili 15 posto ukupnog broja ), zatim Afganistanci ( 113 tisuća ), a sve je više tražitelja azila i iz Turske( 50 tisuća ) i iz zemalja Latinske Amerike.
Eurostat kaže i da je lani u Europskoj Uniji odobren azil za preko 384 tisuće podnositelja zahtjeva, ili 40 posto više nego 2021. No, polovica odobrenih azila odnosi se na one u statusu izbjeglica.
