Stižu i dalje podaci koji svjedoče o nedvojbenim promjenama klimatskih prilika na Zemlji. Copernicus služba za klimatske promjene izvijestila je kako je 2023. godina najtoplija godina u zabilježenoj povijesti, a jesen od rujna do studenog 2023. najtoplija jesen zabilježena na globalnoj razini.
Studeni 2023. bio je najtopliji studeni zabilježen na globalnoj razini, s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 14.22°C, 0.85°C iznad prosjeka za studeni 1991.-2020. i 0.32°C iznad temperature prethodnog najtoplijeg studenog 2020. godine prema Copernicus službi za klimatske promjene (C3S).
Borealna jesen od rujna do studenog 2023. bila je najtoplija zabilježena na globalnoj razini sa značajnom razlikom, s prosječnom temperaturom od 15.30°C, što je 0.88°C iznad prosjeka.
Prosječna europska temperatura od rujna do studenog bila je 10.96°C, što je 1.43°C iznad prosjeka. Time je borealna jesen 2023. postala druga najtoplija dosad zabilježena, samo 0.03°C hladnija od jeseni 2020.
Prema Samanthi Burgess, zamjenici direktora Copernicus službe za klimatske promjene (C3S): “2023. je imala šest rekordnih mjeseci i dvije rekordne sezone. Izvanredne globalne temperature u studenom, uključujući dva dana toplija od 2ºC iznad predindustrijske razine, znače da je 2023. najtoplija godina u zabilježenoj povijesti.”
Nadalje, direktor C3S-a, Carlo Buontempo dodaje: „Sve dok koncentracije stakleničkih plinova rastu, ne možemo očekivati drugačije rezultate od onih koji su viđeni ove godine. Temperatura će i dalje rasti, a time i utjecaj toplinskih valova i suša. Postizanje neto nule što je prije moguće učinkovit je način upravljanja klimatskim rizicima.”
U studenom 2023. bilo je vlažnije od prosjeka u većem dijelu Europe: oluja Ciarán pogodila je mnoge regije, uključujući Italiju, donoseći obilne oborine i poplave.
Uvjeti sušniji od prosjeka utvrđeni su u nekoliko regija SAD-a, središnje i istočne Azije, kao i na većem dijelu izvantropske južne hemisfere, posebno izraženi u Južnoj Americi.
U razdoblju od rujna do studenog 2023. bilo je suše od prosjeka u većem dijelu Sjeverne Amerike, u srednjoj i najistočnijoj Aziji, kao i u većem dijelu Australije, Južne Amerike i južne Afrike.
Izvantropska područja koja su vlažnija od prosjeka uključivala su područje sjeverozapadno od Kaspijskog jezera i dijelove Rusije, najistočniju Kinu, južni Brazil, Čile kao i Rog Afrike.
Europska komisija na društvenim je mrežama objavila kartu kojom želi upozoriti na klimatske promjene, a na njoj se posebno ističe Hrvatska, odnosno njeni pojedini dijelovi.
“Vidite li crvene točke na karti? Oni su oštro upozorenje na promjenu klime“, piše EK. Crvenim su točkama prikazana opožarena područja 2022. godine. Crvenim točkama prekriveno je gotovo pola Hrvatske, posebno Dalmacija i njeno zaleđe, ali su rasprostranjene i u dijelu unutrašnjosti, od Dalmacije pa do Karlovca.
“2022. bila je druga najgora godina za šumske požare. U EU je izgorjelo gotovo 900.000 hektara zemlje, što je površina veličine Cipra. Pritom su izgorjele mnoge šume. Ne možemo si dopustiti da ih izgubimo i jedinstvene prednosti koje donose, od regulacije klime do bioraznolikosti. Šumski požari, suša i drugi pritisci prijete njihovoj budućnosti”, napisali su iz Europske komisije.
“Popunjavamo informacijske praznine o europskim šumama i stvaramo sveobuhvatnu bazu znanja o šumama u EU-u. Naš novi predloženi Zakon o nadzoru šuma iskoristit će našu satelitsku mrežu Copernicus i lokalne podatke za stvaranje resursa za mapiranje, praćenje, prikupljanje i dijeljenje kritičnih informacija o europskim šumama. Oni će omogućiti zemljama EU-a, vlasnicima i upraviteljima šuma da se uhvate u koštac s izazovima i zaštite ekološke i gospodarske funkcije šuma”, poručuju iz Europske komisije.
