Neovisni novinarski portal
27.5.2024.
POVIJEST/SADAŠNJOST / Vukovar
Vukovar i Škabrnja, krvave ratne obljetnice: Samo nove generacije mladih koje su rasle u miru i suživotu, bez mržnje i podjela, mogu premostiti ponore prošlosti…

Vukovar i Škabrnja, krvave ratne obljetnice:
Samo nove generacije mladih koje su rasle u miru i suživotu, bez mržnje i podjela, mogu premostiti ponore prošlosti…

Obilježen je Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Hrvatski gradovi uoči obilježavanja krvavih godišnjica  u spomen i zahvalnost žrtvama svjetlili su tisućama upaljenih svjeća, a cijele subote u Vukovar i Škabrnju slijevale su se povorke ljudi. Vukovarom je prošla i ovogodišnja Kolona sjećanja, mirno i bez incidenata koji u najavljivani, ali nedolaskom predstavnika SDSS-a u Vukovar i Škabrnju, kao da se balon ispuhao.

Opsada Vukovara od agresorske JNA započela ja 25. kolovoza, a okončana je padom Vukovara 18. studenoga 1991. Grad je branilo 1800 branitelja, no njihov je otpor slomljen nakon nešto manje od tri mjeseca žestokih borbi za grad. Na širem području Vukovara poginulo je 1600 branitelja, a oko 600 ih je ubijeno nakon zarobljavanja u masovnim ratnim zločinima, piše N1. Tijekom obrane Vukovara poginulo je i oko 1000 civila, a ranjeno je više od 2500 ljudi, dok je u srpske koncentracijske logore odvedeno  oko 7000 zarobljenih branitelja i civila, a iz grada prognano oko22 tisuće njegovih domicilnih stanovnika.

Drugi simbol ratnog stradanja Hrvatske u Domovinskom ratu je Škabrnja u kojoj su 18. studenoga, upravo na dan pada Vukovara i najveće tragedije u povijesti ovog grada, JNA i pripadnici srpskih paravojnih postrojbi masakrirali 43 civila i 15 hrvatskih branitelja. Ovo je malo ravnokotarsko mjesto u Domovinskom ratu imalo čak 55 civilnih žrtava i 25 poginulih pripadnika hrvatskih vojnih postrojbi. U minskim poljima posijanim tijekom rata, u miru je poginulo još mještana Škabrnje, mjesta koje je tijekom Domovinskog rata čak tri puta agresorska vojska zauzela i tri puta Hrvatska vojska oslobodila.

U Koloni sjećanja u Vukovaru ove godine je hodalo na tisuće i tisuće ljudi,  procjenjuje se da ih je u Koloni prošlo oko 150 tisuća, a kako su znali reći televizijski izvjestitelji koji su i ranijih godina 18. studenoga izvještavali iz grada heroja, nikad se od bolnice do Memorijalnog groblja, gdje je održana misa za žrtve palog grada, nije hodalo u tišini više od tri sata. Kao da nikad dosad i nije bilo više ljudi nego ove godine…

U Koloni sjećanja hodali su rame uz rame i predstavnici državnog vrha, od premijera Plenkovića do predsjednika Milanovića, hrvatski branitelji, obitelji poginulih i stradalih, građani iz cijele Hrvatske, pa čak i neki od haaških istražitelja ( češki policajac Vladimir Dzuro koji je sedam tjedana istraživao zločine na Ovčari ). Za N1 je ispričao kako je prvi put nakon toga posla, kojeg je obavljao u Vukovaru, u grad došao poslije 17 godina  i vidio da izgleda sasvim drugačije. Lako je, kad imate novaca, izgraditi novi grad. Ali problem je što u tom gradu, kazao je, ratne rane nisu zacijelile, što rat i dalje traje u glavama tih ljudi, jer bio je to rat susjeda protiv susjeda, a za upostavu novog povjerenja trebat će još puno godina.

Na Ovčari je bio sedam tjedana istražujući strašne ratne zločine, a Srbi koji su živjeli u Vukovaru, kazao je, šutjeli su tada, zabrinjavajuće je što šute i sada, rekao je. Na Ovčari su, ispričao je, našli 200 tijela, a nestalo je 265 ljudi i do danas se ne zna gdje su. I danas osjeća silno žaljenje što ih nisu uspjeli naći kako bi ih sahranili. Odgovorni za Ovčaru su procesuirani, ali nisu otkrili gdje bi ti ljudi mogli biti, iako oni to znaju jer su ih i pokapali, rekao je, dodajući da bi ih srbijanske vlasti, ako imaju te informacije, trebale ustupiti Hrvatskoj. Teško je govoriti o pomirenju, smatra, ako i danas ima tisuće nestalih…

Herojskom obranom kojom je Vukovar odolijevao višestruko nadmoćnijem neprijatelju, ovaj je grad pomogao ostatku ugrožene Hrvatske da se pripremi za obranu i bolje opremi naoružanjem kako bi porazila agresora.

Svi se u Vukovaru, koliko god među njima bile nepremostive ideološke i druge razlike, slažu oko jednoga: Previše je krvi i suza u Vukovaru proliveno da bi se oko toga grada i poštovanja prema njegovoj žrtvi, radile podjele.  Nikad više nitko neće skinuti hrvatsku zastavu s vodotornja, poručivali su neki iz Kolone sjećanja, aludirajući na činjenicu da su srpski agresori kad su ušli u grad najprije skinuli upravo tu zastavu.

Vukovaru danas predstoji ekonomska revitalizacija i demografska obnova. Jer, ako mladi ljudi napuste grad, on se ne može, unatoč milijardama uloženog državnog novca, razvijati i napredovati. Nažalost, kako je to i na ovu tužnu vukovarsku obljetnicu upozoreno ne po prvi put, velika greška napravljena je kad se pristalo, nakon mirne reintegracije, na odvojene škole za hrvatsku i srpsku djecu. A samo nove generacije mladih ljudi koje su rasle u miru i istinskom suživotu, bez mržnje i podjela, mogu premostiti ponore prošlosti. Na nesreću, u Vukovaru su im tu mogućnost u startu oduzeli…

Foto: N1     

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI