Andre Oliveira, Catarine Mota, braća i sestre Martim, Mariana i Claudia Agostinho su mladi Portugalci koji su tužili vlade 32 države jer nisu poduzeli bitne akcije kako bi smanjile utjecaj klimatskih promjena, te su na taj način učinili neizvjesnom i nesigurnom budućnost mladih ljudi, te kod milijuna proizveli tjeskobu i strah. Optužuju svih 27 država članica Europske unije, te Veliku Britaniju, Tursku, Rusija i Norvešku. Kako vidite, tuže i Vladu RH Andreja Plenkovića (HDZ), pa se očekuje izjava kako su za to krivi mediji i oporba.

Dakle, optužuju vladajuće političare u 32 zemlje za nedovoljnu akciju u vezi s klimatskim promjenama i neuspjeh u smanjenju emisija stakleničkih plinova do razine potrebne za ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma, koji zahtijeva ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5°C.

Mladi Portugalci su raspravljali u se pojavili s odvjetničkim timom u srijedu na Europskom sudu za ljudska prava s porukom kako vlade diljem Europe ne čine dovoljno kako bi zaštitile ljude od štetnih posljedica klimatskih promjena.

Oglas

Odvjetnici koji zastupaju mlade odrasle osobe i djecu tvrde da 32 europske vlade koje tuže nisu uspjele adekvatno riješiti problem globalnog zatopljenja i stoga su prekršile neka od njihovih temeljnih prava.

-Iznijeli smo dokaze koji pokazuju da je unutar moći država da učine mnogo više da prilagode svoje emisije, a one to ne žele učiniti. Budući da nacionalne jurisdikcije nisu otišle dovoljno daleko da zaštite njihova prava, mladi su se osjećali prisiljenim priložiti ovaj predmet sudu sa sjedištem u Strasbourgu.Tvrdeći da se krše njihova prava na život, na privatnost i obiteljski život te pravo na slobodu od diskriminacije, nadaju se da će povoljna presuda prisiliti 27 zemalja članica EU-a, kao i Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarsku, Norvešku, Rusiju i Tursku , da poduzmu nešto kao što je izgradnja infrastrukture za obnovljive izvore energije i smanjenje emisija stakleničkih plinova. – rekao je odvjetnik Gerry Liston za Associated Press na početku cjelodnevnog saslušanja

Ovaj slučaj predstavlja prvi takve vrste koji se pokreće pred Europskim sudom za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu. Ako bude uspješan, mogao bi imati pravno obvezujuće implikacije za vlade koje su uključene. Prvo ročište u ovom slučaju zakazano je za srijedu, piše BBC.

Šest tužitelja u dobi od 11 do 24 godine tvrdi da su šumski požari koji se svake godine događaju u Portugalu od 2017. godine direktna posljedica globalnog zatopljenja. Oni tvrde da su im osnovna ljudska prava, uključujući pravo na život, privatnost, obiteljski život i slobodu od diskriminacije, narušena zbog nevoljkosti vlada da se bave klimatskim promjenama.

-Osjećala sam strah”, prisjeća se Claudia Duarte Agostinho dok opisuje ekstremni toplinski val i požar koji su zahvatili Portugal 2017. godine, prouzročivši smrt više od 100 ljudi. “Šumski požari izazvali su duboku zabrinutost u vezi s budućnošću.”

Andre Oliveira, Catarine Mota, braća i sestre Martim, Mariana i Claudia Agostinho prosvjeduju ispred Europskog suda za ljudska prava, gdje optužuju 32 europske vlade za kršenje njihovih ljudskih prava zbog, kako kažu, neuspjeha u rješavanju odgovarajućih pitanja klimatske promjene, u Strasbourgu. foto: AP/Jean-Francois Badias

Kažu da su već pretrpjeli značajne posljedice, posebno zbog ekstremnih temperatura u Portugalu koje ih prisiljavaju da provode više vremena u zatvorenim prostorima i ograničavaju njihovu sposobnost spavanja, koncentracije i tjelesne aktivnosti. Neki od njih također pate od ekološke tjeskobe, alergija i respiratornih bolesti, uključujući astmu.

Inače, nitko od mladih tužitelja ne zahtijeva novčanu naknadu za svoje zahtjeve.

Mariana, koja ima 11 godina, još uvijek osjeća strah kada čuje helikoptere kako lete iznad nje, što je podsjeća na šumske požare iz 2017. godine.

-Želim svijet bez onečišćenja, želim biti zdrava. Sudjelujem u ovom slučaju jer sam duboko zabrinuta za svoju budućnost. Bojim se kako će izgledati mjesto u kojem živimo – kaže Mariana.

Claudia kaže da se Mariana još uvijek plaši kada čuje helikoptere kako lete iznad, što je podsjeća na vatrogasce iz 2017. godine, kada je uništeno više od 50.000 hektara šume, a pepeo od šumskih požara padao je na njihovu kuću miljama daleko.

-Stvarno je nevjerojatno da se Mariana uključila u ovaj slučaj i ima takvu svijest u svojim godinama. No isto tako je vrlo zabrinjavajuće: Zašto mora razmišljati o ovim stvarima? Umjesto toga, trebala bi se igrati sa svojim prijateljima i plesati uz TikTok videa- kaže Claudia.

-Jedan dan ima 43 stupnja (109 F), a drugi dan pada tuča, a to je opasno jer ne možemo predvidjeti što će se dogoditi. Imao sam ispite i pokušavao sam učiti za njih, ali teško se koncentrirati. I ne radi se samo o fizičkim učincima. Klimatska kriza utječe na naše mentalno zdravlje jer nas čini zabrinutima za našu budućnost. Kako se ne bismo bojali? – rekao je 15-godišnji André Oliveira, dodajući da ga je toplinski val koji je pogodio Portugal ometao u školskom radu.

Andréova sestra, Sofia, rekla je da njezin brat boluje od astme i nije mogao izaći van a da se ne uguši kada su ove godine zimi temperature dosegle neuobičajeno visokih 30 C (86 F).

“Vlade diljem svijeta imaju moć zaustaviti ovo, a europske vlade odlučuju ne zaustaviti ovo”, rekla je 23-godišnja Catarina dos Santos Mota, još jedna članica skupine. “Otkako smo započeli našu akciju, osjećamo da je utjecaj klimatske krize sve gori i gori. U 2023. srpanj je bio najtopliji mjesec zabilježen. Zastrašujuće je pomisliti da je ovo tek početak.”

Očekuje se da će odvjetnici koji zastupaju šestero mladih tužitelja dokazati na sudu da trenutna politika 32 vlada vodi svijet prema globalnom zatopljenju od 3°C do kraja stoljeća.

“To je katastrofalno zatopljenje”, izjavio je Gearóid Ó Cuinn, direktor Globalne mreže za pravnu akciju (GLAN), organizacije koja podržava podnositelje tužbe. “Bez hitne akcije vlada, mladi tužitelji koji su uključeni u ovaj slučaj suočit će se s ekstremno neizdrživim vrućinama koje će naštetiti njihovom zdravlju i dobrobiti. Znamo da vlade imaju sposobnost poduzeti puno više kako bi to spriječile, ali odlučile su ne djelovati”, dodao je.

Studija iz časopisa The Lancet iz 2021. godine pokazala je da su zabrinutost zbog klimatskih promjena i nezadovoljstvo odgovorima vlada na klimatske promjene rašireni među djecom i mladima diljem svijeta te da utječu na njihovu svakodnevnu funkcionalnost.

Na temelju istraživanja koje je obuhvatilo 10.000 djece i mladih u dobi od 16 do 25 godina u 10 različitih zemalja, studija je pokazala da percipirani neuspjeh vlada u suočavanju s klimatskom krizom dovodi do povećane tjeskobe među mladima.

U svojim odvojenim i zajedničkim odgovorima na slučaj, vlade se brane s tvrdnjama da tužitelji nisu dovoljno dokazali kako su patili jer je to bila izravna posljedica klimatskih promjena ili požara u Portugalu.

Ističu, pazi to, da nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili da su klimatske promjene predstavljale neposredan rizik za ljudski život ili zdravlje. Tisuće umrlih u poplavama, vrućinama… nisu dovoljan dokaz, čini se. Također, tvrde da je pitanje klimatske politike izvan okvira nadležnosti Europskog suda za ljudska prava.

Postavlja se onda pitanje u čijoj je nadležnosti onda ugroza ljudskih prava koja se svakodnevno ugrožavaju  navedenim državama.

“Ovih šest mladih ljudi iz Portugala, običnih pojedinaca zabrinutih za svoju budućnost, suočavaju se s 32 pravna tima i stotinama odvjetnika koji zastupaju vlade koje su propustile poduzeti djelotvorne mjere”, istaknuo je Gearóid Ó Cuinn. “Stoga se radi o pravom slučaju Davida protiv Golijata, koji teži strukturalnim promjenama kako bi nas usmjerio prema boljoj budućnosti.”

Povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović, koja se uključila u slučaj kao treća strana, naglašava da ovaj slučaj ima potencijal značajno utjecati na način na koji države postupaju po pitanjima klimatskih promjena i ljudskih prava.

“Ovo je upravo poziv na uzbunu za države članice, međunarodne organizacije i za sve nas koji imamo jedinstvenu priliku pokazati da nam je stvarno stalo, i to ne samo kao prazne riječi na papiru. Ne radi se samo o ispunjavanju obveza i govorenju da podržavamo određene rezolucije. Ovdje je riječ o temeljnoj promjeni naše politike”, istaknula je u intervjuu za BBC.

Presuda Europskog suda za ljudska prava pravno bi obvezala 32 vlade istovremeno da intenziviraju svoje napore u borbi protiv klimatskih promjena, što uključuje smanjenje emisija stakleničkih plinova i postupno napuštanje fosilnih goriva.

To bi također imalo utjecaja na domaće sudove koji su tražili smjernice od Europskog suda za ljudska prava u slučajevima povezanim s klimatskim promjenama. Očekuje se da će presuda biti donesena u razdoblju od devet do 18 mjeseci.

Claudia često razmišlja o tome hoće li imati djecu u budućnosti i postavlja pitanja o kakvom će svijetu njeza djeca živjeti.

-No, ako dobijemo ovaj slučaj, to bi značilo da postoji nada. To bi značilo da nas ljudi stvarno slušaju i dijele našu zabrinutost, i da bi vlade stvarno morale poduzeti korake kako bi se nešto promijenilo. Bilo bi to nevjerojatno za sve nas – za našu tjeskobu, za našu budućnost. Nakon toga bi se moglo dogoditi mnogo pozitivnih promjena. – kaže Claudia. 

Inače, odluke suda pravno su obvezujuće za zemlje članice, a nepoštivanje ih čini nadležnima odgovornima za pozamašne kazne koje određuje taj sud.

Ali tužitelji – koji imaju između 11 i 24 godine i ne traže financijsku odštetu – morat će uvjeriti suce da su bili dovoljno pogođeni da ih se smatra žrtvama.

Kako se svijet zagrijava, klimatski znanstvenici predviđaju sve češće i ekstremnije vremenske prilike, od jačih poplava i oborina do dugotrajnih suša i toplinskih valova i sve intenzivnijih oluja.

U znak podrške mladim Portugalcima u Strasbourg su doputovalii i njihovi stariji istomišljenici.   Oni su prije ročišta stajali ispred zgrade suda, uz još nekoliko desetaka pristaša.

-Želim im bolju  budućnost, jer su jako mladi. Kad su vidjeli kako sve oko njih gori, sve te katastrofe, shvatili su da neće imati budućnost.  ako mi pobijedimo, svi su na dobitku. – rekla je Anne Mahrer.

Odluka se očekuje tek nekoliko mjeseci.