Oni koji tu i tamo posljednjih par desetljeća putuju vlakovima po Hrvatskoj znaju dobro: vlasti kao da su se trudile obezvrijediti i unazaditi željeznički promet, a kakav se u naprednijim i manje naprednim državama smatra i dalje jednim od najboljih i najjeftinijih načina prijevoza. Pruge su neobnovljene, željeznička infrastruktura ‘na rubu’ funkcionalnosti, modernizacija željezničkih prometala je minimalna, kolodvori uglavnom izgledaju jednako kao kad ih je prije stotinjak godina izgradila Austro-Ugarska (dakako danas zapušteni i neobnovljeni), ukinute su čitave dionice poput pruge Knin-Zadar, nekim linijama se putuje neshvatljivo dugo… I tako dalje… o stanju željeznice u Hrvatskoj moglo bi se turobno kloparati danima…
No nisu toga svjesni samo žitelji Hrvatske. Zna se to i u inozemstvu. Prema izvještaju svjetske okolišne organizacije Greenpeacea Razvoj prometne infrastrukture u Europi: Istraživanje smanjenja i širenja željeznice, autocesta i zračnih luka, Hrvatska je u zadnjih 30 godina uložila šest puta više u ceste nego u željeznicu i po tom omjeru ulaganja među najgorima je u Europi.
-Hrvatska je u posljednja tri desetljeća uložila šest puta više sredstava u razvoj cestovne infrastrukture od one željezničke. Po omjeru ulaganja u ceste i željeznicu Hrvatska je među najgorima u Europi. Sustavno i svjesno državna prometna politika učinila nas je ovisnicima o automobilima koji gutaju naftu i raspiruju klimatsku krizu – veli u priopćenju Greenpeace.
Kažu kako je Studija koju je Greenpeace u središnjoj i istočnoj Europi (Greenpeace CEE) naručio od njemačkog Instituta Wuppertal i T3 Transportation Think Tanka, pokazala da se od 1995. godine mreža autocesta u Hrvatskoj povećala za čak 334 posto, dok se željeznička smanjila za četiri posto.
HŽ infrastruktura (foto TRIS/G. Šimac)
U razdoblju od 1995. do 2021. godine Hrvatska je uložila oko 13,3 milijarde eura u ceste, a svega 2,1 milijardu u željeznice.
Kao rezultat, mreža autocesta se sa 302 kilometara u 1995. godini povećala na 1310 kilometara u 2020., što je osma najveća stopa rasta od svih analiziranih zemalja u Studiji (EU 27, Norveška, Švicarska i Velika Britanija).
Dosadašnji omjer ulaganja u ceste naspram željeznice je u Hrvatskoj četiri puta veći od europskog prosjeka.
Osim što je smanjena hrvatska željeznička mreža, u Greenpeaceu kažu kako je pet željezničkih linija ukupne dužine 118 kilometara zatvoreno za prijevoz putnika, a zatvoreno je i 28 željezničkih postaja, čime je tisućama ljudi onemogućen pristup željeznici.
Ovo je Izvješće, kažu u priopćenju, tragičan podsjetnik na izgubljena desetljeća klimatskih mjera u prometnom sustavu koji je odgovoran za gotovo trećinu emisija stakleničkih plinova u EU.
Iz Greenpeacea u Hrvatskoj pozvali su Vladu da financijske prioritete prebaci s cesta na željeznicu te uloži znatnija sredstva u nadogradnju i modernizaciju željezničke infrastrukture kako bi željeznica postala dostupna alternativa cestovnom prijevozu te kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova.
Inače, nije ovo prvi glas iz inozemstva o lošem stanju hrvatske željeznice.
Ilustracija/fotomontaža
Prmjerice, 2019. godine je i Europska komisija došla do zaključka kako Hrvatska ima najgoru željeznicu u Europi, kako su zaključili službeni rezultati istraživanja Europske komisije. Po njima, najgori smo u EU po učinkovitosti željezničkih usluga. Ocjenjuje se učestalost željezničkih linija, točnost, brzina i cijena, a najviša ocjena je 7. Prosjek EU-a iznosi 4,33, a Hrvatska je ocjenjena s – 2,66.
Dakle, Europska komisija objavila je dokument „Promet u EU – trendovi i problemi“ u kojem analizira prometni sustav na razini EU, kao i u državama članicama.
-Očekivano, željeznički promet u Hrvatskoj je ocijenjen vrlo loše. Navodi se kako zastarjela i ograničena željeznička infrastruktura rezultira s niskom kvalitetom usluge prijevoza, zbog čega se i kod putničkog i kod teretnog prijevoza većina korisnika odlučuje za cestovni promet. Zadovoljstvo korisnika sa željezničkim uslugama uvjerljivo je niže od prosjeka EU, vezano uz pridržavanje voznog reda, učestalost polazaka vlakova, čistoću, dostupnost osobama s poteškoćama u kretanju, dostupnost bežičnog interneta te način rješavanja prigovora. Osim željezničkog prometa, porazni su rezultati i u nizu drugih elemenata prometnog sustava. Npr. najgori smo u EU po udjelu električnih automobila u ukupnom broju novih automobila (manje od 0,1% udjela), među najgorih 25% EU članica po vremenu kojeg provodimo u prometnim čepovima te u najgoroj trećini po kvaliteti prometne infrastrukture – osvrnuli su se tada i u Zelenoj akciji na ovo EU istraživanje.
Transparentne investicije (foto TRIS/G. Šimac)
Željeznici je potrebna opsežna modernizacija infrastrukture, bolje i transparentnije javno upravljanje, uz snažniju javnu kontrolu i nadzor te minimaliziran utjecaj stranačkih interesa i stranačkog kadroviranja, smatraju u ZA-i.
No to je upravo suprotno od onoga što se događa u Hrvatskoj posljednjih nekoliko desetljeća. Na ključnim pozicijama u željeznicama su najčešće postavljeni politički i stranački podobnici, a ne stručni kadrovi, a čini se kako je osnovna preokupacija isisavanje javnog novca koji se raznim poslovnim aranžmanima i skretnicama preusmjerava na kolosijeke privatnih džepova umjesto na modernizaciju željeznice u interesu svih građana i razvoja gospodarstva i prometne infrastrukture u Hrvatskoj.
Arhiva: splitski željeznički kolodvor prije par godina (foto TRIS/G. Šimac)
Rezultat toga je ono što danas imamo, odnosno nemamo. Dok po svijetu vlakovi jure 400 km na sat, nesposobne i nemarne vlasti su uspjele zapustiti i devastirati čak i željezničku infrastrukturu koja je građena još za Austro-ugarske. Nema značajnijih ulaganja u nove pruge, niti u kvalitetno održavanje postojećih pruga. Umjesto da željeznica u državi poput Hrvatske bude strateška prometna grana, pokretač razvoja, turistička atrakcija itd., gramzivi i nemarni političari uspjeli su od nje načiniti još jednu sramotu i ruglo.
-Status željezničke infrastrukture znatno zaostaje za prosjekom EU-a. Željeznička mreža u Hrvatskoj iznosi 5-6%, u usporedbi s prosjekom EU od 60%. Zastarjela i ograničena željeznica infrastruktura rezultira niskom konkurentnošću, niskom kvalitetom usluge i općom sklonošću drugim vrstama prometa, posebice cestovnom, gdje je kvaliteta infrastrukture znatno veća. Međutim, troškovi i negativni utjecaji na okoliš također su veći. – uz ostalo na piše na 75 stranici tog izvještaja EU-e.
Ako imate strpljenja i živaca, više možete pročitati ovdje na engleskom jeziku: https://ec.europa.eu/…/2019-transport-in-the-eu-current-tre…
Arhiva: splitska pruga (foto TRIS/G. Šimac)
