Klimatske promjene, čijih posljedica mnogi nisu uopće svjesni, ili ih čak negiraju, ozbiljno prijete Planeti i životu na kakav smo navikli. Ubrzano zagrijavanje Zemlje, otapanje ledenjaka na Antartici, bujične poplave, katastrofalni požari koji gutaju sve pred sobom, duga sušna razdoblja i enormno visoke temperature zraka koje život čine nesnosnim, sve je to danak koji ljudi plaćaju za svoj neodgovoran, bahati i nepromišljeni odnos prema prirodi i okolišu. Sve su toplija ljeta i zime, sve je zagrijanija atmosfera i sve nepodnošljiviji uvjeti za život ljudske vrste na Zemlji. Ovog ljeta suočeni smo i s fenomenom iznimno vrućeg vjetra, indikativnog naziva “fen”, za koji se sumnja da je imao svoje prste” i u ovogodišnjim katastrofalnim toplinskim valovima i požarima koji su poharali dio svijeta, a strahuje se, piše BBC, da bi, kao posljedica klimatskih promjena, mogao postati još veći problem s kojim će se ljudi suočavati.
“Fen” je, stoji u Hrvatskoj enciklopediji, ” (njem. Föhn, od lat. favonius: topli zapadni vjetar), topli, suhi i većinom mahovit (naglo mijenja smjer i brzinu) vjetar koji se spušta najčešće niz sjeverne obronke Alpa. U Hrvatskoj je čest u Ogulinu. Nastaje nakon što se na prisojnoj strani planina zrak uzdignuo i izgubio vlažnost oborinama, pa se na suprotnoj strani spušta suh i topliji nego što je bio na početku dizanja. Uzrokuje nagli porast temperature i topljenje snijega. Pojava fena kod mnogih ljudi izaziva nelagodu, razdražljivost, glavobolju i druge zdravstvene probleme”, navodi se u HE.
Dalmatinci, primjerice, zaziru od “južine” koja u mnogima izaziva bezvoljnost, nervozu, tromost i čak glavobolje. A jako jugo najbliže je po svome djelovanju na čovjeka- “fenu”. Od svih sindroma potenciranih vjetrom, najviše se proučavaju oni koji pušu s visina, s planinskih lanaca, poput “fena”. Neovisno o tome što dolazi s planinskih vrhunaca, nerijetko prekrivenih snijegom i ledom, u podnožje stiže kao suh, vreli vjetar koji doslovce isušuje raslinje i čini ga iznimno pogodnim za požare.
“Fen” je dovoljno moćan da dramatično podigne temperature, do nesnosnih razina, i prži sve pred sobom, navodi BBC, prenosi N1. Ove godine pojavio se više puta i donio, primjerice na ( jugoistočnom ) Tajvanu temperature od čak 39 stupnjeva Celzijusa, a pojačao je i toplinski val u Francuskoj, navodno čak i “potpirio” katastrofalne požare na dramatično opustošenim Havajima, na otoku Mauiju, tijekom kojeg je poginulo više od stotinu ljudi.
Smatra se da je “fen” pridonio i otapanju ledenjaka na Antartici, i otkidanju golemih ledenih gromada s obale Grenlanda.
Mnogi su skloni vjerovati da vreli, suhi “fen” ne utječe samo na ubrzane klimatske promjene, nego, kako govori “narodna predaja”, i na psihološko stanje ljudi koji uslijed djelovanja ovog prirodnog fenomena postaju depresivni, pa čak i suicidalni. Možda i ne treba vjerovati baš svim narodnim predajama, ali “fen” svakako ne spada među bezazlene pojave koje bi trebalo ignorirati ili minorizirati.
Kako nastaje “fen”?
-Obično je za pojavu fena potrebna neka planina ili lanac brda- objašnjava Liz Bentley, izvršna direktorica britanskog Kraljevskog meteorološkog društva, piše N1.
-Vlažni vjetar “uspinje” se jednom stranom planine, gdje dolazi u doticaj s hladnijim zrakom. Vlaga formira oblake ili kišu pri vrhu planine, što “oslobađa energiju u atmosferu” i izaziva porast temperature.
Vjetar se potom spušta niz drugu stranu planine, gdje se u uvjetima bez naoblačenja dodatno zagrijava na suncu. Temperature zraka mogu skočiti za 10 stupnjeva Celzijusa, a ponekad i više. Rekord iz 1972. godine sugerira da je upravo fen u američkoj saveznoj državi Montani odgovoran za porast temperature od -48 stupnjeva do 9 stupnjeva – dakle nevjerojatnih 57 stupnjeva Celzijusa, u samo 24 sata. Slični fenomen zabilježen je također u Montani u siječnju 2020., kada je temperatura skočila za čak 29 stupnjeva Celzijusa u samo sat vremena.
Arktički meteorolog pri Američkoj Nacionalnoj oceanskoj i atmosferskoj administraciji ( NOAA) Jim Overland ističe da češće puhanje “fena” dovodi do porasta temperature za čak nekoliko stupnjeva, a smatra se da će taj fenomen, prenosi N1, vjerojatno postati još značajniji u narednim godinama, s obzirom da se očekuju i češći i intenzivniji toplinski valovi kakvi nikad prije nisu viđeni, a koje provociraju klimatske promjene..
Požar koji je početkom kolovoza poharao havajski otok Maui i doslovce zbrisao s lica zemlje grad Lahainu, opisuje se kao “vatreni uragan”, a nastaje kao posljedica djelovanja visokih temperatura, niske vlažnosti zraka i jakih vjetrova koji su izazvani obližnjim uraganom. No, neki misle da se zapravo radilo o oluji koja se spustila s obližnje planine, te da je efekt “fena” bar dijelom odgovoran za nastalu katastrofu.
Direktor Centra za istraživanje požara na sveučilištu San Jose u Kaliforniji, Craig Clements, vjeruje, međutim, da su požari kojima je opustošena Lahaina potpireni jakim vjetrovima koji su puhali na tom području. No, istina je, kaže, da se upravo “fen” povezuje s velikim požarima u Kaliforniji i Grčkoj, ali i sa šumskim požarima na jugu Južnoafričke Republike i oko kanadskog planinskog lanca Rockie, jer je za “fen” karakteristično da za samo sat vremena može isušiti raslinje puno rose i pretvoriti ga u idealan materijal za potpalu.
Zanimljivo je da “fen” jednako efikasno isušuje i planinske lance pod debelim slojevima snijega i leda, zbog čega ga neki zovu i “gutačem snijega” ili “snjegoždercem”.
U raznim dijelovima svijeta “fen” je poznat po različitim imenima. U Provansi, primjerice, poznat je kao “mistral”, u Argentini kao “zonda”, u Izraelu kao “sharav”, na jugu Kalifornije nazivaju ga “Santa Ana”, a na zapadu Kanade “chinook”. U Autriji i Švicarskoj znaju ga kao “favonio” ili “foehn”, obala Andaluzije poznaje ga kao “fen”, a istim imenom zovemo ga i u Hrvatskoj, gdje se najčešće pojavljuje oko Ogulina.
U Alpama, napose u Tirolu i Švicarskoj, “fen” je vrlo česta klimatska pojava koju karakterizira nagla promjena smjera i brzine vjetra, temperature i vlage zraka, u samo desetak minuta. A zbog tako naglih promjena “fen”, tvrdi se, ima velik utjecaj ne samo na klimu, nego i na ljude, odnosno sve žive organizme. Oko toga, doduše, ima puno prijepora, a malo znanstvenih dokaza.
Da negativne psihološke posljedice “fena” na ljude možda i nisu samo “priče iz naroda”, sugerira studija iz 2020.u kojoj se analiziraju podaci oko 72 tisuće slučajeva hospitaliziranih zbog narušenog mentalnog zdravlja, u razdoblju od 35 godina u švicarskom Bernu. Studija pokazuje da “fen” može biti povezan s oko petpostotnim porastom rizika od takvog oboljenja, odnosno hospitalizacije, no teško je dokazati da je i u tim slučajevima uzrok baš “fen”. Nepobitan je, međutim, rizik koji taj fenomen predstavlja na vremenske prilike i smrtonosne požare.
