Na Pariz, opjevani glavni francuski grad, svaki dan padne oko 50 kilograma plastike s neba. A ako pada kiša, na grad se spusti oko pola tone plastičnih padalina – čestica mikroplastike koju u nebo šalju ljudi svojim bezumnim korištenjem plastike u svakodnevnom životu. To je svopjevrsna ‘plastična’ prognoza za Pariz, no vrijedi za većinu gradova i sela na Zemlji. Naime, diplomati iz 175 zemalja su se okupili u Parizu kako bi pregovarali o sporazumu o zabrani onečišćenja plastikom.
Predviđeni “pljusak” će iznositi od 40 do 48 kilograma slobodno lebdećih plastičnih čestica koji će prekriti Pariz svaka 24 sata.
“To bi trebalo usredotočiti pažnju pregovarača. Plastične čestice se raspadaju u okolišu, a ovaj toksični koktel završava u našim tijelima gdje nanosi nezamislivu štetu zdravlju – rekao je Marcus Gover iz australske Zaklade Minderoo koja se bavi istraživanjem plastike.
Zabrinutost zbog utjecaja plastike na okoliš i ljudsko blagostanje posljednjih godina naglo je porasla zajedno sa sve većim brojem istraživanja koja dokumentiraju njezinu sveprisutnost i postojanost.
U prirodi su višenamjenske mikroplastike – koje su promjerom manje od pet milimetara – pronađene u ledu blizu Sjevernog pola i u ribama koje plove najdubljim i najtamnijim dijelovima oceana.
O tome smo na stranicama ovog portala pisali tko zna koliko puta.
Program Ujedinjenih naroda za okoliš procjenjuje da plastični otpad svake godine ubija više od milijun morskih ptica i 100.000 morskih sisavaca, a plavi kitovi koji se hrane filtriranjem konzumiraju do 10 milijuna komadića mikroplastike svakoga dana.
Svake minute u ocean se baci plastičnog smeća koliko bi ga stalo u kamion.
Naime, prema posljednjim istraživanja čiji su rezultati (djelomično) alarmirali svjetsku javnost, a prenosi ih i BBC, u morima pluta više od 171 bilijuna komada plastike 171 000 000 000 000 ili 171 milijun milijuna plastičnog nečega.
Plaža zagađena plastikom
U ljudskom tijelu su otkrivene mikroskopske čestice plastike u krvi, majčinom mlijeku i posteljici.
Testovi na životinjama povezuju kemikalije u mikroplastici s povećanim rizikom od raka, reproduktivnim problemima i mutacijama DNK, ali podaci o utjecaju na ljude još nedostaju.
‘Plastika o kojoj se najviše trebamo brinuti u našim tijelima vjerojatno je ona između 10 nanometara i jednog mikrometra. Takva će plastika najvjerojatnije proći kroz biološke membrane u tkiva, uključujući krvno-moždanu barijeru. Tek sada izvlačimo glavu iz pijeska kada su u pitanju zdravstvene opasnosti mikroplastike’, rekao je pedijatar Christos Symeonides iz kliničke dječje bolnice Murdoch u Melbourneu za AFP.
Vremenska prognoza za Pariz sljedeći tjedan odnosi se samo na značajno veće čestice, uglavnom sintetička vlakna duljine najmanje 50 mikrona.
Za usporedbu ljudska dlaka ima otprilike 80 mikrona (ili 80.000 nanometara) u promjeru.
Metoda koju su razvili istraživači Zaklade Minderoo ne mjeri plastične čestice koje padaju kroz atmosferu u stvarnom vremenu. Temelji se na istraživanjima provedenim u Parizu od 2015. godine, gdje su prikupljani uzorci s različitih lokacija tijekom cijele godine i analizirani u laboratoriju.
Većina plastičnih čestica koje padaju na parišku površinu potječu od najlona i poliestera, vjerojatno i odjeće.
Druge čestice potječu od guma koje ih posebice otpuštaju prilikom kočenja vozila.Procjenjuje se da se tijekom cijele godine na području Pariza spusti do 10 tona mikroplastičnih vlakana.
Gustoća “pada plastike” može se povećati deset puta za jake kiše.
Mjerenja koja su obavile druge ekipe potvrdila su ove nalaze u desetak gradova diljem svijeta.
Mikroplastika koja padne na tlo i dalje se može unijeti u organizam ili udisati kad se uskomeša za vjetrovita dana.
Prošle godine se 175 zemalja dogovorilo da će uspostaviti pravno obvezujući sporazum za suzbijanje zagađenja plastikom, s ciljem završetka pregovora do 2024. godine.
Ne očekuju se značajni pomaci na tehničkim pregovorima koji započinju u ponedjeljak, ali glavne političke rasprave uključivat će globalnu zabranu jednokratnih plastičnih predmeta, shemu “onečišćivač plaća” i porez na proizvodnju nove ili “djevičanske” plastike.
Ove politike – čak i ako se potpuno provedu – možda neće biti dovoljne za smanjenje potrošnje, kako procjenjuju stručnjaci i zelene organizacije koje zagovaraju izravno ograničenje proizvodnje plastike.
Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), na temelju trenutnih trendova godišnja proizvodnja plastike na temelju fosilnih goriva gotovo će se utrostručiti do 2060. godine na 1,2 milijarde tona, dok će otpad premašiti milijardu tona.
Svjetska eko-organizacija WWF je 2019. objavila šokantno izvješće u kojem stoji da ljudi godinama konzumiraju i udišu do pet grama plastike tjedno, dovoljno za izradu bankovne kartice.
