Iako danas po Hrvatskoj tu i tamo pada kiša, i nije baš lako s kišobranima u ruci pojmiti da Europi prijeti suša, znanstvenici ozbiljno upozoravaju kako više od četvrtini europskog kontinenta prijeti suša nakon protekle zime s malo kiše i snijega. Tako piše medij Politico, te upozorava kako je posebno loše stanje u Kataloniji, gdje je gotovo iščezlo ključno akumulacijsko jezero koje opslužuje vodom milijune Katalonaca, te kako je vodostaj talijanske rijeke Po na razini od prošlog lipnja, a tek je početak svibnja. Podsjeća se i kako su problemi s opskrbom vodom već izazvali sukobe u Francuskoj, u kojoj je više sela ostalo bez opskrbe vodom iz slavina, odnosno vodoopskrbne mreže.
Europa se suši… Ovdje se očito ne radi o bulažnjenju ‘dežurnih katastrofičara‘, nego o ozbiljnim problemima – suši koja se pripisuje tzv. klimatskim promjenama. S obzirom da se naša rubrika zove ‘klima(nje)’ i bavi se baš ovim problemima, dužni smo izvjestiti javnost o rezultatima studije koja je temelj satelitskih podataka potvrdila da Europa još od 2018. pati od teške suše, a uz to se bilježe sve više temperature koje, kako piše Politico, ‘onemogućavaju da se Europa od toga oporavi pa je kontinent zapeo u začaranom krugu u kojem je dostupnost vode sve nesigurnija.’
-Prije nekoliko godina rekao bih da imamo dovoljno vode u Europi. Sada se čini da bismo mogli imati problema – rekao je glavni autor navedene studije Torsten Mayer-Gürr.
Suha Europa viđena iz Svemira
Iako bi vlažni vremenski uvjeti u nadolazećim tjednima mogli obnoviti površinski sloj tla i pomoći poljoprivredi, čak ni kišovito proljeće ne može popraviti tekući deficit podzemnih voda u Europi, upozoravaju stručnjaci.
Inače, kako se bliži ljeto vlade europskih zemalja se trude riješiti i sadašnje i buduće nestašice – dok istovremeno pokušavaju stišati napetosti koje proizlaze iz nesigurne vodoopskrbe. Značajno je pitanje razmišlja li itko od ovih na vlasti o ovome problemu. Teško: njih okupiraju jedino brige za vlastiti i prosperitet članova partije, a nestašice vode poput onih lanjskih u Istri i u dijelovima Hrvatske nisu im niti na kraj pameti. O tome barem u javnom prostoru ne govori nitko, kao da opće klimatske promjene nemaju veze s Hrvatskom, te kako će se u slučaju u slučaju manjka vode to riješiti lako, na primjer izjavom A. Plenkovića na HTV-dnevniku kako vode ima, te kako su posrijedi laži, obmane i podvale jalove oporbe kojoj je cilj ocrniti HDZ.
Neki drugi europski premijeri ipak razmišljaju o tome, čini se.
-Suša će biti jedna od središnjih političkih i teritorijalnih rasprava u našoj zemlji u nadolazećim godinama – rekao je prošli tjedan španjolski premijer Pedro Sánchez.
Prošlogodišnja povijesna suša iscrpila je europske površinske i podzemne rezervoare: zima je trebala donijeti olakšanje, ali nije – u mnogim regijama bilo je malo kiše, ili snijega.
Francuska, u kojoj kiša nije pala više od 30 uzastopnih dana u siječnju i veljači, iskusila je najsušu zimu u posljednjih 60 godina.
Šezdeset godina? Znači, zadnji put je bilo ovako sušno 1962. godine.
Pustinja, suha…foto TRIS/G. ŠIMAC)
Još gore podatke iznose znanstvenici talijanske istraživačke zaklade CIMA: izračunali su kako od snijega jedva da je bilo ‘sn‘ – evidentirali su smanjenje snježnih oborina za 64 posto do sredine travnja.
Kako smo već spomenuli vodostaj najveće talijanske rijeke Po koja utiče u Jadransko more i smatra se talijanskom žilom kucavicom i uz koju živi 16 milijuna ljudi već je na razini prošlog ljeta, a nije još niti polovica proljeća koje bi u nekim normalnijim vremenima trebalo biti kišno, vlažno i vodno.
Popularno ladanjsko jezero Garda već je ispod polovice svoje prosječne razine: vodena linija jezera je oko 65 cm ispod prosjeka za ovo doba godine. Vode jezera Maggiore i Como također su izuzetno niske.
Izvješće španjolske udruge poljoprivrednika COAG navodi da ove godine neke žitarice moraju “otpisati” u četiri regije, a jedan je meteorolog rekao za El País da se poljoprivrednici mogu “oprostiti od gotovo cijele berbe maslina”.
Šokantno?
Vodostaj jezera Sau sjeverno od Barcelone pao je toliko nisko da su vlasti odlučile ukloniti ribu kako bi spriječile njezino umiranje i kontaminaciju vode.
Jezero Garda se smanjuje
Kako bi naše vlasti reagirale u sličnom slučaju. Zna se. Jasno nam je to iz njihove tragične nebrige i nesposobnosti prikazane nakon katastrofalnih potresa na Baniji: u gotovo tri godine su se jedva pomakli u obnovi – jedva da su ičim olakšali tegoban život tamnošnjih stradalnika.
Inače, diljem Katalonije rezervoari su u travnju bili na samo 27 posto kapaciteta. Za sljedeći tjedan u Španjolskoj je najavljen rani toplinski val.
Španjolska ministrica ekologije Teresi Riberi poručila je da bi dostupnost vode u Španjolskoj, slično kao u Francuskoj, mogla pasti za 40 posto do 2050. godine.
-Zimske oborine su posebno važne za mediteranske zemlje. S obzirom na ovogodišnju oskudnu količinu oborina i tanak snježni pokrivač na Alpama, i ako sada nema puno oborina… onda je suša u biti sigurna. Ipak, sve moguće proljetne kiše samo bi ublažile manjak vode ovog ljeta. Kako bi Europa izašla iz izašla iz začaranog kruga gdje svaku godinu započinje sa značajnim deficitom podzemnih voda, trebalo bi nam gotovo desetljeće učestalih obilnih oborina – upozorava Fred Hattermann, hidrolog s Instituta za istraživanje utjecaja klime u Postdamu.
Potrebna su desetljeća obilnih oborina?
Ovo zvuči kao najozbiljnije upozorenje-
Predviđanje padalina u tako dugim razdobljima je teško, osobito s klimatskim promjenama koje mijenjaju njihove obrasce padalina, vele klimatolozi.
Netko je poredao kamenje usred pustinje (foto TRIS/G. ŠIMAC)
Jedna od rijetkih dugoročnih projekcija, prognoza njemačke meteorološke službe za ovo desetljeće, predviđa da će u Njemačkoj veći dio desetljeća biti manje, a ne više oborina.
No, čak i da razine oborina ostanu iste, klimatske promjene smanjit će dostupnost vode diljem Europe.
Suša je složena pojava i mnogi čimbenici – poput lošeg upravljanja vodom ili prekomjerne potrošnje – mogu igrati ulogu. Ipak, rastuće temperature zasigurno će dodatno opteretiti opskrbu vodom u Europi.
-Postoje tri načina na koje globalno zatopljenje čini kontinent sušim. Prvo, što više raste temperatura, to će više vode ispariti. Samo ovo ga čini sušim. U osnovi, morali bismo imati stalan porast padalina kako bismo kompenzirali povećanje isparavanja. Drugo, klimatske promjene slabe europsku mlaznu struju, što znači da se sustavi tlaka zraka mogu zaglaviti, stvarajući produljena razdoblja vrućih, suhih uvjeta – kao što se dogodilo prošle godine – ili pak dugotrajne obilne kiše, kao što je bio slučaj tijekom smrtonosnih poplava 2021. godine. I kao treće, europski ledenjaci i snježni pokrivač ubrzano se smanjuju zbog rastućih temperaturama – ostavljajući glavne rijeke poput Rajne, Dunava, Rone ili Poa bez vitalne opskrbe vodom. – kaže Fred Hattermann.
Slično govore njegove kloge posvuda u Europi.
-Ove će godine doprinos otopljene vode europskim rezervoarima vode biti stvarno puno manji nego inače. Zato što je 2023. bila gora nego što je bila prošla – a ta je već bila najgora, gledajući zadnjih 10 godina, a sada je još gore. Ulaskom u ovo ljeto Španjolska, južni Portugal, Italija i Francuska izgledaju posebno ranjivi .Ali, Poljska i druge regije poput Bugarske, Rumunjske i Grčke imaju upozoravajuće uvjete za sušu – rekao je Andrea Toreti, viši istraživač u Zajedničkom istraživačkom centru Europske komisije.
Život u pustinji (foto TRIS/G. ŠIMAC)
Brandenburg, njemačko žarište suše, imao je natprosječne količine oborina u posljednjih nekoliko mjeseci, a ipak su razine podzemnih voda niže nego prošle godine, istaknuo je Hattermann.
“Unatoč svoj kiši koju smo imali, nije postalo bolje, nego je gore”, rekao je.
Europa se polako budi pred ovom prijetnjom. Glavni gradovi – koji su bili oštećeni razornim učincima prošlog sušnog ljeta u raznim sektorima uključujući poljoprivredu, energetiku i industriju – žure se oko izrade nacrta odgovora na trenutne, ali i buduće nestašice vode.
Šta je s našim gradovima?
HDZ-ovci, SDP-ovci i ostali ovci imaju preče brige.
Početkom mjeseca Italija je objavila odluku kojom se smanjuje birokracija za obnovu i gradnju vodne infrastrukture, uključujući postrojenja za desalinizaciju.
Španjolska je u siječnju objavila novi paket planova upravljanja vodama.
I Francuska ima neke planove: nova nacionalna strategija upravljanja vodama francuskog predsjednika Emmanuela Macrona usmjerena je na smanjenje ukupne potrošnje vode za 10 posto do kraja desetljeća. Prema planu, od svakog sektora će se tražiti da izradi prijedloge za smanjenje korištenja vode.
Upozorenje na ulasku u pustinju
Njemačka strategija, usvojena u ožujku, uključuje korake za “održivu” upotrebu vode u 10 područja do 2050. godine, kao i niz od 78 mjera koje treba provesti do 2030.
Ipak, kritičari tvrde da zemlje čine premalo na rješavanju lošeg upravljanja resursima, kojih još uvijek ima u izobilju diljem kontinenta, pogoršavajući time učinke sve manje dostupnosti vode.
Procjenjuje se da se četvrtina europske pitke vode gubi zbog propusnih cjevovoda.
Talijanska političarka Zelenih i bivša europarlamentarka Eleonora Evi na Twitteru je osudila plan svoje vlade jer nije uspjela riješiti korijen krize s vodom u zemlji. Vlada bi se trebala usredotočiti na pošumljavanje i politike za zaustavljanje gubitka pitke vode uzrokovanog curenjem, poručila je.
“Očito je da je voda ograničen resurs, a mi kao društvo možda i nismo bili toliko učinkoviti koliko smo mogli u upravljanju ovim ograničenim resursom”, rekla je Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicusa, europske službe za praćenje klime.
U međuvremenu, upravljanje vodom – i odlučivanje o tome tko joj može pristupiti – pretvara se u političko pitanje diljem kontinenta.
Prošlog su ljeta u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Španjolskoj i Italiji uvedena ograničenja korištenja vode, a postavljena su pitanja o prioritetu korištenja vode za turističku infrastrukturu, velika industrijska postrojenja i poljoprivredu.
Ilustracija -suša (foto Pexels
Neke općine već se suočavaju s novim ograničenjima, dok u drugima ona nikada nisu ni postavljena. Katalonija je nedavno uvela ograničenja, uključujući obvezno smanjenje potrošnje vode za poljoprivredu od 40 posto.
U južnoj Njemačkoj pravni sporovi oko vode su se u posljednja dva desetljeća udvostručili, a u Francuskoj su napetosti između ekologa i farmera oko izgradnje rezervoara vode prošlog mjeseca izazvale nasilne sukobe.
Rezervoari bi trebali pomoći poljoprivrednicima da se pripreme za sušne uvjete ljeti pumpajući podzemnu vodu zimi koja se zatim može koristiti za navodnjavanje ljeti, ali zelene skupine upozoravaju da bi taj sektor trebao smanjiti potrošnju vode.
Marine Tondelier, čelnica francuske stranke Zelenih, nazvala je rezervoare “nepravednima” i opisala ih kao “prisvajanje i privatizaciju vodnih resursa nekolicine na račun većine”.
U španjolskoj regiji Andaluziji planovi vladajuće Narodne stranke desnog centra i krajnje desnog Voxa da povećaju sustav navodnjavanja u blizini močvara Doñana, koja je pod zaštitom UNESCO-a, izazvali su bijes među ekolozima i oporbenim strankama.
Maribel Mora iz krajnje ljevičarske stranke Podemos je ranije ovog mjeseca isula čašu pijeska na parlamentarni stolac premijera Andaluzije, tvrdeći da će Doñana izgledati “kao pustinja” ako se kontroverzni zakon usvoji.
“Ljudi to osjećaju”, rekao je Hattermann. “Bitka oko distribucije već traje”.
A što kažu na sve ovo Plenkovići, Jandrokovići, Bačići, Milanovići?
Biljke nestaju
