Cijene u Hrvatskoj i dalje divljaju, a Vlada se hvali kako im je doskočila svojim intervencionističkim paketom mjera kojima su nekim namirnicama cijene zamrznute. No, nema tih vladinih paketa koji bi mogli parirati beskrupuloznim trgovcima koji obaraju rekorde novim cijenama bez realnog opravdanja. Nekim, zapravo osnovnim namirnicama, poput jaja, šunke, mesa, ribe, cijene su, kako piše Večernji list a prenosi N1, porasle više od 30 posto u odnosu na prošlu godinu.
Jaja “zlatnih koka”
Primjerice, jaja, koja su lani koštala 1,32 eura, sada su najmanje 2,35 eura, ili pile koje se lani moglo kupiti za 16,49 kuna za kilogram, danas, i to nakon vladinog zamrzavanja cijene piletine, stoji 3,05 eura ili 22,98 kuna.
Najvažnije je da se Vlada pobrinula da “carsko meso” zadrži staru cijenu, jer narodu, valjda, i ne treba bolje od toga. Ali zato odojka nema na kataloškim stranicama trgovina jer mu je cijena dvostruko veća nego lani u ovo vrijeme. Neki trgovački lanci nude odojak po 5, 09 eura za kilogram, ili 38,35 kuna, a lani je bilo moguće kupiti ga i po cijeni manjoj od 22 kune za kilogram ( 2,92 eura ).
Uz takve cijene i bezobzirnost trgovaca koji isključivo vode računa o svojoj zaradi, zaboravljajući da su i sami potrošači i kupci, ovogodišnji Uskrs mogao bi biti dosad najskromniji unatrag zadnja tri desetljeća.
Osim što dramatično rastu cijene hrane i pića, i dalje se bilježi povećanje cijena svih komunalnih usluga građanima. Neke od njih povećane su dijelu građana i za nevjerojatnih 500 posto ( Zeleni grad Šibenik )!
Štern: Količinski cenzus
Svi i dalje koriste kao izgovor cijene energenata, ali činjenica je da one padaju, kako je gostujući na N1 televiziji upozorio i energetski stručnjak Davor Štern.
Komentirajući Vladine mjere, koje podupire, založio se za količinski cenzus.
-Onaj koji više troši plaća više, a onaj koji manje troši neka manje plati. To je napravljeno kod električne energije. Taj energetski cenzus bi trebao biti važniji od socijalnog cenzusa. Cijene su momentalno pale, ali evo već se predviđaju novi skokovi. Teško je predviđati. Za dulji rok bi to trebalo uzeti u obzir-predložio je Štern, upozoravajući da bi već na jesen, nastavi li se rat u Ukrajini, hrvatske građane mogle pogoditi nove visoke cijene plina.
Morali bi, kaže Štern, doći do toga da naši prihodi stanovništva polako rastu i da kontroliramo cijenu energije. Ostale stvari nisu pojeftinile jer uvozimo skupu robu iz zemalja koje nemaju subvencioniranu energiju. Tu će se teško nešto napraviti na kratki rok, zato treba imati strategiju, a toga se političari boje, ocijenio je. Smatra da bi se Hrvatska trebala okrenuti proizvodnji i transportu plina. Ali, kaže, problem je u tome da je Hrvatska previše usmjerena prema Bruxellesu, zanemarila je odnose sa zemljama koje imaju plin, a država bi trebala biti puno aktivnija na tom polju.
Ilustracija
