Stogodišnja Jadrija gradsko je kupalište na kojem kao da je vrijeme stalo, kultne kabine kao i pomorski svjetionik „Jadrija“ zaštićeno su kulturno dobro. Sasvim je jasno da bi kulturna dobra trebala uživati zaštitu, bez obzira na vlasnike ili nositelje prava, što je u slučaju Jadrije, kao kulturnog dobra, sustavno izostalo.
Zadnjih tridesetak godina kabinama se samoinicijativno koriste građani, a da pri tome nemaju nikakva vlasnička prava, pa se može reći da su kabine „skvotirane“, što ih je očuvalo od potpunog urušavanja i devastacije.
Doduše, kabinama se koristilo na kojekakve načine, oni domišljatiji, spajali su ih pa su tako nastale prave male vikendice, prvi red do mora, neki ambiciozniji, čak su ih i iznajmljivali.
No, šarene kabine nadaleko su postale prepoznatljive, zahvaljujući kreativnosti kabinaša, koji su se brinuli i o okolišu, pa su se nerijetko organizirale i radne akcije čišćenja.
Kabina je malo, s obzirom na broj zainteresiranih. Nepisano je pravilo da se ne ulazi u već zauzete kabine, a sve su zauzete, tako da nije ni lako doći do kabine…
Dosadašnji način korištenja kabina uskoro ide u prošlost, jer gradske vlasti najavljuju dugoočekivanu obnovu Jadrije, i to europskim sredstvima, a natječajna dokumentacija već je spremna.
Slijedi prijava Grada Šibenika na javni poziv Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ( NPOO ), resornog ministarstva, namijenjenog ulaganjima u turističke proizvode visoke dodane vrijednosti.
Prezentacija Javnog poziva NPOO sadrži Razvoj održivog turizma koji bi trebao odoljeti izazovima kao što su visoka sezonalnost, prekomjerni turizam, te poticati razvoj gospodarstva, očuvanje okoliša i dobrobit stanovništva, kao i Reformu – uspostava okvira upravljanja razvojem održivog turizma, gdje je za strateško usmjeravanje potrebna Strategija razvoja održivog turizma do 2030. te Nacionalni plan održivog turizma od 2021. do 2027.
Prijavitelji, u ovom slučaju Grad Šibenik, trebaju zadovoljiti kriterije Javnog poziva. Strategija razvoja održivog turizma, dokument je koji se spominje u prezentaciji, a koji bi Grad Šibenik tek trebao izraditi, uz pomoć struke i javnog dijaloga.
S obzirom da je projekt obnove Jadrije ponajprije namijenjen domaćem stanovništvu, možda bi i Šibenčani (kroz zbor građana) trebali participirati u donošenju idejnog plana budućeg izgleda kupališta, jer objekti će biti pretežito namijenjeni lokalnom stanovništvu i posjetiteljima iz regije, a ne privlačenju turista, a novac od najamnina bio bi uložen u održavanje kupališta – stoji u prezentaciji NPOO.
Nažalost, u javnom prostoru rijetko se koristi institut zbor građana, sastavljen od stručnih osoba, koje aktivno sudjeluju na javnim prezentacijama ili tribinama i koji javnim uvidom, demokratski participiraju u donošenju odluka, koje su od javnog značaja, kao što je i projekt Jadrija. Kod nas je, pak, pravilo da građani saznaju za neki projekt kad je već sve gotovo.
Kako bismo saznali više informacija o uređenju sportsko-rekreacijske zone Jadrija, obnovi kabina i obalnog prostora ispred kabina, čiji je Prijavitelj Grad Šibenik ( poziv – Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti) poslali smo upit nadležnima iz Grada Šibenika i dobili odgovore, i ne samo odgovore već i linkove.
Prijavitelji, u ovom slučaju Grad Šibenik, moraju zadovoljili kriterije Javnog poziva, a jedan od kriterija odnosi se na Strategiju održivog razvoja koju Grad Šibenik mora izraditi i javno prezentirati. Radi li se na strategiji i kada će biti objavljena? Tko je sve uključen u izradu tako značajnog dokumenta? Na ta pitanja iz Grada odgovaraju:
– Dokument pod nazivom „Strategija održivog razvoja“ nije naveden u Uputama za prijavitelje na Javni poziv, a pogotovo se ne navodi kao obvezan dokument- i uz to dodaju poveznicu na link https://fondovieu.gov.hr/pozivi/36
Također, napominju, „Strategiju održivog razvoja“, kao obvezan dokument, ne navodi se ni u „Općim uvjetima koji se primjenjuju na projekte financirane iz NPOO za razdoblje 2021.- 2026. godine. I tu tvrdnju potkrijepljuju linkom i u istom stilu nastavljaju:
–Napominjemo da je „Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu“, u čijoj izradi su sudjelovali sektorski i međusektorski stručnjaci, znanstvenici, predstavnici tijela javne vlasti poput ministarstava, županija, gradova, općina, predstavnici različitih znanstvenih, obrazovnih i stručnih institucija, nevladine udruge, strukovne komore i ostala zainteresirana stručna javnost, donesena 7. travnja 2020. godine na sjednici Hrvatskog sabora, te je objavljena u „Narodnim novinama“, broj 46/2020.
Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 7. sjednici, održanoj 9. lipnja 2022. godine, donijelo je Odluku o usvajanju Akcijskog plana energetski održivog razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama za Grad Šibenik ( SECAP) upravo na temelju te Strategije.
Natječajna dokumentacija zahtijeva i uredna vlasnička prava, međutim otkako zadnjih tridesetak godina poduzeće „Rivijera“ ne upravlja kabinama, koje su prepuštene građanima, bez jasnih vlasničkih prava i obveza, nova je vijest da će Jadrijom upravljati JU “Sportski objekti”. Je li već sve pravno uređeno s obzirom da se Grad Šibenik uskoro prijavljuje na Javni poziv NPOO, pitali smo nadležne u gradskoj upravi.
– Za navedeni način upravljanja postoji otvoreni pravni put. Godišnji plan upravljanja pomorskim dobrom Grada Šibenika za 2022. godinu (odnosno 2023. godinu) sukladno, odredbama članaka 10. i članka 11. ZPDML, predstavlja „drugi dokument temeljem kojih prijavitelj/partner raspolaže infrastrukturom i zemljištem“ i iz kojeg proizlazi ovlaštenje Grada Šibenika za izvršavanje svih projektnih aktivnosti i obavljanje projektom predviđenih djelatnosti- poručuju iz Grada.
Kabine su konzervatorski zaštićeno kulturno dobro koje su inicijativom „kabinaša“ dobile jedan šarmantan i prepoznatljiv izgled. Postoji li idejni plan kako bi u budućnosti trebale izgledati kabine i možete li nam otkriti hoće li „nositi“ šareni šarm kakav danas imaju i koji je postao svojevrstan jadrijski brend- zanimalo nas je. Evo što o tome kažu u Gradu:
– Kabine na Jadriji, Rješenjem Ministarstva kulture od 12. 07. 2017 upisane su u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, kao kulturno dobro. Za njihovu obnovu izrađen je glavni projekt, a dana 11. 03. 2019. godine ishodovana je pravomoćna građevinska dozvola. Način njihove obnove, odnosno rekonstrukcija će biti faksimilska. Nemamo ništa protiv toga da im vrata budu šarena, ako tako odrede konzervatori.
Na kraju, pitali smo, također, na koji način je Grad Šibenik zadovoljio okolišnim uvjetima koja zahtijevaju ulaganja koja doprinose makar jednom klimatskom i okolišnom cilju od definiranih 6 ciljeva (Uredba 2020/852 o Taksonomiji, čl. 9) te uvjetu da najmanje 50% investicije mora biti usmjereno na ublažavanje ili prilagodbu klimatskim promjenama?
– Uredba 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 ili Uredba EU o taksonomiji je klasifikacijski alat koji daje jasne informacije koje su to investicije i aktivnosti održive i koji pomaže investitorima i tvrtkama (jedinicama lokalne samouprave u ovom slučaju) da ulažu u okolišno prihvatljive gospodarske aktivnosti. EU taksonomija zapravo je popis gospodarskih aktivnosti s kriterijima uspješnosti u doprinošenju šest okolišnih ciljeva koji su navedeni u čl.9 Uredbe, koju ste u pitanju spomenuli- navode te dodatno elaboriraju:
-Ovim projektom Grad Šibenik namjerava:
- u cijelosti sanirati betonsku rivu i sunčalište ispred kabina, kako bi se spriječilo plavljenje i njihovo daljnje uništavanje, (što svakako predstavlja ispunjenje okolišnog cilja navedenog pod brojem 2.),
- faksimilski obnoviti kabine,
- obnoviti sportska i dječja igrališta iza kabina,
- urediti parkirališni prostor,
- hortikulturno urediti okoliš,
- prilikom izgradnje maksimalno koristiti ekološki prihvatljive materijale i boje,
- drugim mjerama i aktivnostima
Iz navedenog je razvidno, ističu u Gradu- da projekt udovoljava kriterijima određenim u Uredbi EU 2020/852.
Uvjet da najmanje 50% investicije mora biti usmjereno na ublažavanje ili prilagodbu klimatskim promjenama ne spominje se niti u jednom od dosad spomenutih dokumenata koji su relevantni za projektnu prijavu – objašnjavaju iz Grada Šibenika.
U prezentaciji NPOO pod stavkom Okolišni uvjeti – opće informacije vidljivo je slijedeće:
– ulaganja udovoljavaju načelu „Ne nanosi značajnu štetu” (engl. Do no significant harm, DNSH)
– ulaganje mora doprinositi barem jednom klimatskom / okolišnom cilju Uredbe 2020/852 o Taksonomiji (čl. 9 definira 6 ciljeva)
– najmanje 50% investicije mora biti usmjereno na ublažavanje ili prilagodbu klimatskim promjenama.
Od prijavitelja koji će se prijaviti za potporu zahtijevat će se izjava/dokaz da neće koristiti dodijeljena sredstva za ulaganje u aktivnosti koje bi potencijalno mogle naštetiti okolišu ili negativno utjecati na klimu.
S obzirom da je javna rasprava, kao i javni uvid izostavljen, možemo se samo nadati da će građani biti zadovoljni projektom obnove Jadrije, koja se čeka tridesetak godina.
