Piše : Margita Maričić
Samostalni umjetnici krajem studenog došli su u fokus javnosti zbog izrazito neumjetničkog pitanja o visini koeficijenta, koji je presudan za visinu njihove mirovine. Da je u Saboru 28. studenog kojim slučajem prihvaćen 84. amandman, samostalnim umjetnicima bi se osigurala sredstva za povećanje famoznog koeficijenta, međutim to se nije dogodilo. Amandman je odbijen sa 71 glasom “protiv“, a zašto je odbijen u Saboru je objasnio državni tajnik u Ministarstvu kulture Ivica Poljičak šturom i teško prohodnom birokratskom terminologijom.
S druge strane, saborska zastupnica koalicijske platforme Možemo!, Urša Raukar-Gamulin, koja je amandman i predložila, uspjela ga je približiti kudikamo izravnijim i jasnijim rječnikom: „Ja apeliram! Ja protestiram da se jednoj skupini ljudi u ovoj državi drže antirecesijske mjere punih 13 godina.“
Jedna od onih koji su glasali protiv je saborska zastupnica iz redova HDZ-a Branku Juričev-Martinčev. Pitali smo je zašto nije glasala za povećanje koeficijenta slobodnim umjetnicima i zašto nije prihvaćen 84. amandman Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka zbog čega će mirovine samostalnih umjetnika ostati na (antirecesijskom) koeficijentu od 0,8:
– Amandmanom na državni proračun ne mijenja se koeficijent, to je najobičnija dezinformacija koju platforma Možemo! namjerno plasira da bi prikupljala političke bodove, dok istovremeno u gradu Zagrebu, za koji su nadležni, smanjuju programska sredstva za kulturu. Riječ je o koeficijentima za uplatu mirovinskog i zdravstvenog doprinosa samostalnim umjetnicima koje je SDP-ova Vlada smanjila na 0,35, a HDZ-ova Vlada prvo povećala na 1,2, da bi krizne 2009. godine smanjila na 0.8 – ističe Juričev-Martinčev.
Vodstvo HZSU drži status quo
U dva navrata, nastavlja Branka Juričev-Martinčev, Ministarstvo kulture predlagalo je novi Zakon o obavljanju umjetničke djelatnosti koji je imao za cilj unaprijediti zastarjeli sustav koji datira još iz vremena bivše države te ga uskladiti s postojećim zakonodavstvom.
– Naravno da je jedan od ciljeva bio i usklađenje sa Zakonom o doprinosima, odnosno podizanje koeficijenta za izračun doprinosa. O tome se vrlo jasno i transparentno komuniciralo i najavljivalo da će se u okviru cjelovite reforme uskladiti i povećati koeficijent. Iako se vodila vrlo široka rasprava sa svim strukovnim udrugama, od kojih je većina podržavala promjene, vodstvo Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU), koja okuplja one umjetnike kojima se plaćaju doprinosi, bilo je protiv jer su željeli zadržati status quo. Napominjem da je sadašnji sustav potrebno unaprijediti te treba sagledati cjelovito rješenje za sve umjetnika, ne samo za članove HZSU-a.
Upravo je covid-kriza, kaže nam HDZ-ova saborska zastupnica, pokazala sve manjkavosti važeće legislative, prvenstveno u nepostojanju registra umjetnika, što je zahtijevalo dodatni angažman svih strukovnih udruga kako bi se detektirali i oni umjetnici koji samostalno obavljaju djelatnost, a nisu članovi HZSU.
– Činjenica je da se tijekom rasprave pojavilo niz primjedbi i prijedloga strukovnih udruga na sadašnji model, od kojih smo veliku većinu i prihvatili te je slijedom toga i prijedloga Ministarstva kulture i medija, Zakon previđao unaprjeđenja i izmjene u području kriterija, rada povjerenstava, značenja pojmova, uvjeta, pitanja povremenog obavljanja umjetničke djelatnosti, upisnika, pitanje drugog dohodak, uvjeta za osnivanje umjetničkih organizacija, uvođenje stručnjaka u kulturi, pitanje mladih umjetnika, porezne olakšice, povlastice za kupoprodaju umjetnina… Uvođenjem Upisnika samostalnih umjetnika i stručnjaka u kulturi riješilo bi se pitanje obavljanja umjetničke djelatnosti kao registrirane djelatnosti, što je preduvjet za izmjenu poreznih politika prema umjetnicima – pojašnjava Juričev-Martinčev, koja ističe da Ministarstvo kulture i medija na reformi radi dugi niz godina zajedno s Ministarstvom financija i Poreznom upravom.
– Slažem se sa umjetnicima da treba povećati koeficijent za izračun doprinosa, no potrebno je donijeti cjelovito rješenje za sve umjetnike, pa tako i za one koji nisu članovi HZSU-a -tvrdi.
Juričev-Martinčev podsjeća da su u mandatu ove Vlade kontinuirano rasla programska sredstva namijenjena kulturi i da je s naslijeđenih 0.56 % državnog proračuna, proračun Ministarstva kulture dosegnuo 1%. Napominjemo da su za vrijeme mandata ministrice Obuljen Koržinek uvedene po prvi put ikad izravne potpore vizualnim i plesnim umjetnicima, povećale su se stimulacije za književnike i književne prevoditelje, za sljedeću godinu se udvostručuju sredstva za isplatu prava na javnu posudbu.
Covid – potpore za umjetnike
– Tijekom covid-krize Ministarstvo je osiguralo izravne potpore samostalnim umjetnicima i neovisnim profesionalcima. Umjetničkim strukovnim udrugama 2020. godine odobrena su sredstva u ukupnom iznosu od 6.715.000 kn za isplatu jednokratne potpore za 751 njihovog člana, dok se 2021. godine ostvaruju porezne olakšice u ukupnom iznosu od 5.936.000 kn za isplatu jednokratne potpore za 742 njihovih članova, otvorili su se novi programi financiranja online sadržaja – objašnjava za kraj saborska zastupnica Branka Juričev-Martinčev.
Osim zastupnici Martinčev, ista pitanje postavili smo saborskim zastupnicima Hrvoju Zekanoviću (HDS), Borisu Miloševiću (SDSS) i Silvanu Hrelji (HSU), odgovor do zaključenja ovog teksta nismo dobili.
A što na sve to kaže akademska glumica i saborska zastupnica, članica Kluba zastupnika Zeleno-lijevog bloka iz političke platforme Možemo!, Uršu Raukar-Gamulin:
– Nikada nisam ni rekla da se tim amandmanom mijenja koeficijent, ali jesam rekla da se tim amandmanom osiguravaju sredstva za povećanje koeficijenta. U proceduru sam uputila i izmjenu Zakona o doprinosima, članak 78. gdje se koeficijent 0,8 zamjenjuje koeficijentom 1,8. Tom izmjenom bi se promijenio koeficijent i taj prijedlog izmjene Zakona o doprinosima stoji na dnevnom redu Sabora i potrebno je samo da ga vladajući stave na raspravu i ta trinaestogodišnja nepravda će biti ispravljena. Mislim da je krajnje vrijeme da se ta nevjerojatna situacija da jedna skupina živi pod antirecesijskim mjerama iz 2009-e konačno ispravi – kaže Raukar-Gamulin.
Krajnje je vrijeme, tvrdi nadalje, da se promijeni i odnos prema kulturi i umjetnosti, kao i prema obrazovanju i znanosti.
– Obrazovanje, znanost i kultura moraju biti temelj društva koje želi biti prosperitetno. Bez te baze nema napretka, bez ulaganja u znanje i kreativnost niti jedna reforma nam neće uspjeti i ova država neće imati perspektivu. U tom smislu je važan i odnos države prema profesionalnim samostalnim umjetnicima i pozivam premijera Andreja Plenkovića da svoje obećanje iz Sabora i izvrši. Naime, na moje pitanje je li upoznat s tom situacijom, odgovorio je: „Ako je učinjena tako gruba nepravda, naći ćemo načina da to ispravimo“. Gruba nepravda jest neporecivo učinjena, izmjena zakona je na saborskom dnevnom redu, dakle, čeka se samo mig premijera da se nepravda, nakon 13 godina, zaista i ispravi. I, na kraju, radi se o nekoj zabuni, naime, u Zagrebu su u proračunu za 2023. programska sredstva za nezavisnu kulturu povećana 12% , dakle, nema govora o smanjenju, upravo suprotno – otkriva Urša Raukar-Gamulin.“
Zaboravljeni samostalni umjetnici – ‘šaka riže’?!
A kako smo mogli čuti u Hrvatskom saboru, 84. amandman nije prihvaćen jer su sredstva za financiranje programa osigurana proračunom Ministarstva kulture i medija u skladu s Odlukom o proračunskom okviru za razdoblje 2023 – 2025. godine te Naredbom o iznosima osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja kojem se svake godine povećava osnovica za obračun doprinosa za samostalne umjetnike kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna.
Znači li ova Odluka da se samostalnim umjetnicima koeficijent neće povećati do 2025. godine i na koji način bi se mogao čim prije povećati, pojasnila je Urša Raukar-Gamulin:
– Taj odgovor je šturo birokratski kako bi se odbio amandman koji osigurava financijska sredstva za izmjenu Zakona o doprinosima, konkretno koeficijenta samostalnim profesionalnim umjetnicima. Takav odgovor je nastojao umanjiti i prikriti činjenicu da se trinaest godina niti jedan ministar ili ministrica kulture, kao ni ministri financija, a u konačnici ni predsjednici vlada, nisu pobrinuli za ispravljanje te nepravde.
– Zanimljivo je pitanje i indikativno u odnosu vlasti prema kulturi, kako se to uopće dogodilo. Kako se „zaboravilo“ na jednu skupinu dok su se svima skidale antirecesijske mjere u krajem 2010.? Zaboravilo se jer im nisu važni, oni su, kako kaže kolega Hrelja, šaka riže.
A ta „šaka riže“ su umjetnici i umjetnice čija djela dobivaju nagrade, koji reprezentiraju Hrvatsku u inozemstvu, njih čitamo, slušamo, gledamo, oni nas obogaćuju, nadahnjuju, tješe, nasmijavaju, postavljaju nam pitanja i upozoravaju na probleme. Oni su važan dio kulture koja mora biti u temeljima ovog društva. Ukoliko postoji politička volja, naći će se novac i promijeniti zakonom određen koeficijent – komentira Urša Raukar-Gamulin.“
A koja je razlika između statusa slobodnog umjetnika i statusa zastupnice kada govorimo o koeficijentima o kojima ovisi iznos mirovine?
– Vrlo je jednostavno – mirovine državnih dužnosnika su 4 do 5, a u nekim slučajevima i 10 puta veće od mirovina samostalnih umjetnika. Ja sam svoj radni vijek, 38 godina, provela kao zaposlenica kazališta, i to će biti osnovica za moju mirovinu.
Koliko će saborska plaća na to utjecati, zaista ne znam, ali neću dobiti povlaštenu saborsku mirovinu jer su vremena kad se saborska mirovina dobivala nakon samo 2 godine saborskog mandata, hvala Bogu, daleko iza nas. Moja mirovina kao zaposlenice kazališta će biti otprilike dva do tri puta veća od kolega samostalnih profesionalnih umjetnika i zato sam predložila u izmjeni Zakona o doprinosima da se njihov koeficijent poveća na 1,8 kako bi se izjednačio s koeficijentom kolega zaposlenih u javnim kulturnim ustanovama u Hrvatskoj i time bi se nepotreban jaz i razlika između zaposlenih i samostalnih profesionalnih umjetnika konačno eliminirao – pojašnjava zastupnica Urša Raukar-Gamulin.
Poticaj i pomoć za mlade umjetnike
Koliko je značajan koeficijent za visinu mirovina samostalnih umjetnika, mogu li umjetnici sami uplaćivati doprinose za dobrovoljno mirovinsko osiguranje koje je privatnog obilježja i što bi se sve trebalo mijenjati i unaprijediti kada su u pitanju samostalni umjetnici?
– O koeficijentu ovisi visina mirovine, zato je ne samo značajan, nego i presudan, on direktno određuje visinu mirovine. Zakonom je određeno da se iznos prosječne plaće u RH množi s koeficijentom, dakle, jasno je – što je koeficijent veći, to je i mirovina veća. Samostalni umjetnici mogu, kao i svi ostali građani, uplaćivati i dobrovoljno mirovinsko osiguranje, samo je pitanje odakle da iznađu sredstva jer su honorari u prosjeku izrazito mali i često nedostatni za svakodnevni život i naprosto nema sredstava još i za uplate u dobrovoljni mirovinski fond – tvrdi zastupnica Raukar.
– Područje samostalnih umjetnika potrebno je urediti još i po drugim pitanjima, a to su primjerice mladi ljudi koji izlaze s umjetničkih akademija i potrebno im je dati poticaj i pomoć u prvim godinama dok traže svoje mjesto i ne stanu na svoje noge. Mnogi vrijedni mladi ljudi su odustali i potražili drugo zanimanje jer se nisu mogli prehraniti od svog rada. I tako gubimo mlade, školovane talente. Nadalje, svakako treba povesti računa i o onim kulturnim stvaraocima koji nisu dobili status samostalnih i žive od mizernih honorara, bez ikakve potpore države. Struka očekuje da se ta i sva ostala otvorena pitanja počnu rješavati i zajednički pozivamo Ministarstvo kulture da otvori dijalog s tom važnom temom.
Ali, treba što prije ispraviti nepravdu i podići koeficijent profesionalnim samostalnim umjetnicima. To će biti znak da je država spremna ozbiljno i brižno urediti pitanja i odgovoriti na izazove koje nosi život umjetnika, da doista brine o kulturi i umjetnosti u Hrvatskoj – na kraju će Urša Raukar-Gamulin.
