Piše: Margita Maričić
ita MaričićOkoliš revitalizirane šibenske tvrđave sv. Ivana, umjesto da bude još jedna prilika za ponos i hvalu, potpuno je zapušten, kao da od svečanog otvorenja nije prošlo samo pola godine. Korovom obrasle površine, usahle sadnice stabala i preostali borovi tek usamljeno podsjećaju da je tu nekoć bila šuma. Usred zapuštenog okoliša smješteno je pet drvenih ležaljki. Tvrđava je potpuno prazna! Nigdje nikog. A potrošeni milijuni… Za koga?
U šetnji tvrđavom (koju Šibenčani zovu Tanaja) nailazimo na spomen-ploču s natpisom „Planinarsko -ekološki put Ante Frua“, a na stazi koja vodi do tvrđave Barone nekadašnje gradsko poduzeće Zelenilo u čast šibenskom ekologu posadilo je cedar.
Ante Frua uvijek je pri ruci imao sadnicu, do zadnjeg dana je pošumljavao i njegovao Šubićevac, okoliš tvrđave sv. Mihovila, bio je inicijator uređenja perivoja i staza za šetnju, osnivač Planinarskog društva Kamenar, pokretač karnevala i jedan od osnivača i idejnih začetnika izgradnje kupališta na Jadriji. Što bi Ante Frua rekao na današnje ekološke trendove?
Kad se skrene pogled sa spomen-ploče u čast pioniru među šibenskim ekolozima, vide se spaljeni borovi koji su stradali na dan ovogodišnje norijade. Požar je ugašen pomoću tek postavljene hidrantske mreže koja je svoj atest „položila“ baš tada, samo koji dan prije svečanog otvaranja sv. Ivana.
Nažalost, saniranje opožarenih područja, kako vidimo, ide sporo. Pitali smo odgovorne u gradskoj upravi imaju li dogovor s Hrvatskim šumama o sanaciji opožarenog područja, a od Mladene Baran Jakelić, iz Ureda gradonačelnika, dobili smo odgovor da Grad nije nadležan za upravljanje šumom na privatnim površinama.
Dan prije svečanog otvorenja tvrđave sv. Ivana, ravnateljica Tvrđave kulture Gorana Barišić Bačelić izjavila je da tvrđava sv. Ivana po strukturi nema mnogo zatvorenog prostora, ali zato je tu „fantastični eksterijer koji trebamo maksimalno iskoristiti“. Što čekaju? Zar su zaboravili na “fantastične mogućnosti eksterijera sv. Ivana?
Šetnjom prema „kliještima“ tvrđave nailazimo na ogoljeni okoliš. Sadnice su usahnule, korov i nisko raslinje dominiraju, borove šume nema, svuda su vidljive posljedice suše koja je trajala mjesecima.
-Prema podacima iz Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj, ukupni iznos troškova za uređenje zelenih površina u EU projektu Revitalizacija područja tvrđave sv. Ivana iznosi 240.730 kuna bez PDV-a – priopćila nam je Baran Jakelić.
Jasno je da je trebalo svakodnevno zalijevati i njegovati sadnice koje za sada nemaju sustav navodnjavanja što je svakako jedan od razloga zbog kojeg su usahnule. Nema organiziranog sustava održavanja okoliša tvrđave što se vidi na svakom koraku, stoga smo provjerili hoće li se ponovo uređivati okoliš tvrđave i kada.
–Uređenje u granicama tvrđave sv. Ivana je završeno, okoliš oko tvrđave je u postupku izdavanja dozvola, a realizacija se planira u narednim godinama – rekla je Baran Jakelić baš kao da je na tek obnovljenoj tvrđavi sve u najboljem redu.
Krajobrazni arhitekt Mate Rupić zaslužan je, po projektu, za zelene površine na sv. Ivanu. Što kaže na ovo, zatečeno stanje bivših zelenih površina na tvrđavi? Može li procijeniti štete?
-Kolika je šteta i u kakvom je stanju zelenilo nažalost ne znam jer sam trenutačno angažiran na drugom projektu. Ovo ljeto je bilo dosta toga suhog, a koliko se toga oporavilo, treba vidjeti na terenu. Koliko je meni poznato, Tvrđava kulture ide u uvođenje navodnjavanja na sve zelene površine, a meni je rečeno i da će se osušeno zamijeniti. Problemi su izazvani nedostatkom navodnjavanja, sušom, kasnim sađenjem krajem petog i početkom šestog mjeseca prije otvaranja tvrđave, tako da smo u samom startu znali da se sadnice neće primiti.
Na pitanje koliko je posječeno borova, Rupić kaže:
-Geodetska podloga bilježila je 196 stabala. Neki borovi su bili posječeni do veljače 2021. godine prije nego što sam došao na projekt. Od tih 196 borova bilo je i bolesnih borova (potkornjak), neki borovi su rasli iz zidina pa su zbog toga uklonjeni, dok su ostali borovi uklonjeni radi edukativnog kampusa, ustvari, radi projekta. Na nekim mjestima nisu se sadila nova stabla radi arheološkog nalazišta i ostataka crkvice.
Sačuvano je ukupno 18 borova, zatim su još 3 uklonjena radi potkornjaka. Zasađeno je novih 65 stabala, to su otporne vrste koje će se uklopiti u okoliš, a koje su tamo rasle i prije, pinjoli, čempresi, primorski bor, hrast česmina koji je autohtona vrsta i zasađeno je par planika.
Potrebno je pet godina da posađena stabla narastu i daju hlad- kaže Mate i napominje:
-Jedan od problema je u tome što su kupljene male sadnice jer sve je drugo bilo preskupo. Može se kupiti čempres od šest metara po cijeni od nekih 10.000 kuna, a ovo su bila stabla od 1500 kuna – objašnjava.
Stari projekt za tvrđavu bio je još gori što se zelenila tiče, nije se predviđao krajobraz kakav je sada, trebalo je biti još manje stabala.
-Došlo je do puno novih troškova koji nisu bili ugovoreni troškovnikom, bilo je prijepora i oko parkovne opreme, oko toga da bude što više stabala i da kliješta budu javni park. Kompromis je postignut – zadovoljan je Mate suradnjom s Tvrđavom kulture koja je zainteresirana za daljnju obnovu.
Sv. Ivan se sastoji od dvije cjeline, od kliješta i zvijezde te se prostire na 18.657 četvornih metara otvorene površine koju treba netko i održavati.
S obzirom na sadašnje stanje okoliša na tvrđavi sv. Ivana, zanimalo nas je kada će se uvesti sustav navodnjavanja i koliki će biti troškovi. Iz Tvrđave kulture, od više stručne suradnice za odnose s javnošću, Nine Medić, saznajemo sljedeće:
–Tvrđava kulture Šibenik u postupku je uvođenja sustava navodnjavanja na Tvrđavu sv. Ivana. Postupak nabave je u tijeku, a procjena je da će trošak uvođenja sustava iznositi 450 tisuća kuna. Održavanje zelenih površina u proteklim godinama obavljala je gradska komunalna tvrtka Zeleni grad na temelju godišnjeg ugovora u vrijednosti od 50.000 kuna bruto.
Ponude za 2023. godinu još nisu prikupljene, a ugovor za narednu godinu bit će definiran i potpisan u siječnju 2023. godine, poručuje Medić.
Pogledajte foto-galeriju i uvjerite se sami kako izgleda okoliš sv.Ivana.
