U sklopu festivala prirode Flora Dalmatica u Šibeniku, upravo na Dan planeta Zemlje, započela je dvodnevna akcija uređenja jedine zelene površine u predjelu Dolac, „Robertinog parka“.
Hvale vrijedna građanska inicijativa involvirala je građane koji su promišljali i zatim sugerirali budući izgled „Robertina parka“. S obzirom da je ta zelena oaza, koja pruža sigurnu hladovinu, javni prostor, građani itekako imaju pravo na sudjelovanje u odlučivanju.
Sociologinja, pedagoginja i aktivistica Maja Šintić razgovarala je s prolaznicima svih dobnih skupina koji su se zainteresirali za inicijativu. Svi su se prvo izjasnili da umjesto betonskih zdanja na ovoj zelenoj oazi žele vidjeti park.
Nadalje, prolaznici su pisali svoje ideje kako bi trebao izgledati budući „Robertin park“. Ideja je mnogo i sve su uredno popisane. Neki prolaznici bi u kaskadni park dodali klupe, koševe za smeće i kućice za slobodnoživuće mačke, drugi bi htjeli da u parku stanuju ptice koje bi imale kućice na stablima, neki prolaznici misle kako nedostaje sadržaja za djecu pa bi rado u „Robertin park“ dodali klackalice i ljuljačke…
Akcija uređenja prošla je osim u radnom ritmu i u ritmu muzike, i to „Čudne muzike“ kojom vlada Dražen Frua, koji je osim u glazbenim krugovima poznat i po svom volonterskom angažmanu.
Kako bismo saznali više detalja o akciji uređenja razgovarali smo s krajobraznim arhitektom Matom Rupićem, jednim od inicijatora ove akcije kojoj je cilj očuvanje zelene površine „Robertin park“, koja bi tek u bliskoj budućnosti trebala zaista postati park.
– Tko je inicijator ove građanske inicijative- pitali smo Matu, no uslijed buke Mate je razumio „građevinske inicijative“.
Ne bih je nazvao građevinskom inicijativom, već građanskom. Inicijatori su prijatelji, kolege i obitelj pokojne Roberte Škugor, koja se prva u novije vrijeme stručno i aktivistički počela baviti ovom površinom te je pokušala spriječiti neadekvatnu gradnju koja je i danas dozvoljena prostornim planom”, objašnjava Mate.
– Čija je čestica ova zelena površina?
U vlasništvu je Grada Šibenika, ustvari svih nas.
– A kakav plan ima Grad Šibenik s ovom česticom?
Pa mi ne znamo kakav Grad Šibenik ima plan. Ustvari Grad Šibenik nema plan, međutim problematično je što je ova čestica u GUP-u, mješovite namijene (M1) koja omogućava različite tipove gradnje, a u detaljnom planu uređenja luke Pekovac ovdje postoji mogućnost gradnje tri urbane vile.
– Je li taj plan izložen i poznat u javnosti?
Taj plan je donesen, on je na snazi, nedavno su čak napravljene izmjene i dopune tog detaljnog plana uređenja koji je dostupan na stranicama Grada Šibenika i mogućnost gradnje na ovoj čestici nije uklonjena iz njega.
– Postoji dakle uvijek mogućnost da na mjestu ove zelene površine niknu urbane vile?
U principu dok to prostorni plan omogućava postojat će takva opasnost, tako da je naša borba na dva fronta, jedna je da se izmjenama prostorno planske dokumentacije ova čestica prenamjeni u Z1 namjenu, javni park, da se sačuva kao zelena površina i da se na njoj onemogući bilo kakva gradnja, a druga linija inicijative je angažman prijatelja, kolega i obitelji Roberte Škugor i zainteresirane javnosti, građana četvrti Dolac i Crnica, kako bi ova površina bila javno zelenilo na korist lokalne zajednice.
– DAŠ (Društvo arhitekata Šibenik) također je uključeno u ovu građansku inicijativu?
Da, kao organizatori se vode DAŠ i platforma festival prirode – Flora Dalmatica, što nam omogućuje logističku i financijsku podršku i lakšu komunikaciju s Gradom, Zelenim gradom Šibenikom, sa zapravo nekim političkim strukturama.
Naša dugoročna želja i ambicija je da to postane javni park u ovome dijelu grada, a kako će izgledati… mi bismo voljeli da o tome odluče građani. Dakle to je inicijativa u kojoj se odozdo prema gore zagovaraju i organiziraju stvari, da bismo jedan dan prišli uređenju, ali ne nekom klasičnom metodom gdje Grad angažira stručnjaka koji će napraviti projekt i izvođača koji će to realizirati, već sve ide od građana, i da zapravo njihove ideje budu realizirane u tom parku. Provodimo anketni upitnik i ispitivanje mišljenja i želja građana, prije svega stanovnika Doca i Crnice.
– Građani su dobili priliku da se izjasne i da na koncu Grad Šibenik uvaži prijedlog građana. Ova inicijativa trebala bi ustvari služiti kao model kako funkcioniraju Vijeća gradskih četvrti i zbora građana. Možda je ovo novi, budući trend u Šibeniku.
Mi se nadamo da to može biti pozitivan presedan i za neke druge prostore u gradu, vidjeti ćemo – kaže nam Mate Rupić kojeg smo uhvatili u momentu odmora, jer Mate se kao i brojni građani Šibenika uhvatio kosilice, grablji i drugih alata kako bi ovo mjesto za početak bilo prohodno-rekao nam je Mate Na kraju razgovora.
Osim s Matom razgovarali smo i s Vicom Krnčevićem koji nam je ispričao zašto se odazvao ovoj inicijativi i koji je njegov zadatak.
Roberta mi je bila prijateljica iz studentskih dana, a Mate Rupić nas je okupio kako bismo sudjelovali u uređenju parka. Inženjer sam šumarstva tako da imam ideje i znanja vezane za fizičko uređenje zelene infrastrukture, pa mogu primjerice odrediti koje ćemo grane rezati, a koje ćemo ostaviti. No, ovdje sam u ulozi volontera i privatno.
– Kako vi zamišljate izgled budućeg Robertinog parka?
Uvijek je lijepo kada neku javnu površinu može koristiti lokalno stanovništvo. Iznimna nam je čast i zadovoljstvo, posebno što smo u ovaj projekt uključili i lokalno stanovništvo koje će nam dati neke inpute prema kojima ćemo planirati buduće uređenje parka. U budućnosti park bi trebao izgledati vođen kombinacijom naših, Robertinih i ideja kako su zamislili lokalci, pa bi u sukusu svega pronašli zajedničko rješenje na korist svih građana koji bi koristili park kojeg bi tako zaštitili od nekakvih budućih, možebitnih privatnih interesa koji sigurno nisu javni.
– Gradska četvrt Dolac nema park kao ni zelenu javnu površinu, a ova zelena oaza usred Doca čini hladovinu idealnu za opuštanje.
Naša je ideja da povećamo zbroj ovakvih zelenih površina koje su točkaste, a Dolac je posebno specifičan zbog povijesne površine u kojoj se nalaze urbane površine, gdje nije ostavljeno mjesta za nekakve zelene površine i one su sada točkaste i neorganizirane. Naša ideja je da u budućnosti izađemo sa studijom koja bi objedinila sve te površine i organizirala ih, kako bismo ih uspjeli obuhvatiti u neki suvisli koncept i da naposljetku budu dostupne na korištenje svim građanima. Ovo je nekakav početak.
– Već postoji i projekt kojim je zamišljena izgradnja urbanih vila koje bi trebale niknuti na ovoj zelenoj površini, ustvari na mjestu Robertinog parka, tako da dolazi do sukoba javnog i privatnog interesa, što mislite tko će pobijediti?
Ja sam za demokraciju i uvijek je bolje ono što većina ljudi želi koristiti, ako bi većina mogla uživati u ovoj površini u usporedbi s manjinom, onda sam ja za većinu.
– Onda ste za „zelenu opciju“?
Da!
Zamolili smo za koju riječ još neke prisutne arhitektice i volonterke koje su se uhvatile u koštac s čišćenjem i uređenjem ove zelene površine, no one su radije prepustile riječ, kako su rekle, inicijatorima.
Možemo zaključiti da je Dan planeta Zemlje prošao u duhu hvale vrijedne akcije zahvaljujući Robetinim prijateljima, obitelji i kolegama.
