Zelene energetske politike križevačke gradske uprave koja je pokrenula projekte ulaganja građana u solarne elektrane na krovovima javnih objekata a onda i ponudila građanima sufinanciranje izgradnje sunčanih elektrana na krovovima njihovih kuća rijedak su domovinski primjer uključivanja građana u procese grada u energetskoj tranziciji na zacrtanom putu prema energetskoj neovisnosti. U trasiranju prelaska na čišće i isplativije izvore energije uspostavljaju u Križevcima i građanske energetske inicijative. Formirali su tamošnji građani energetsku zadrugu Križevački laboratorij inovacija za klimu (KLIK) koja je uz podršku gradske uprave otvorila prvi Energetsko-klimatski ured u Hrvatskoj.
Otkako je Mario Rajn, nekadašnji građanski aktivist, volonter i predsjednik križevačke udruge P.O.I.N.T. osvojio 2017. godine lokalnu vlast sa svojom nezavisnom listom grupe građana i postao gradonačelnik, politike križevačke gradske uprave postale su naglašeno zelene i natprosječno participativne. Samo za poticanje građana na korištenje obnovljivih izvora energije odnosno ugradnju solarnih elektrana na krovovima privatnih kuća ove je godine, recimo, osigurano proračunskih milijun kuna. Od toga je za 54 zainteresiranih građana sa 80 posto sufinancirana izrada projektne dokumentacije za sunčane elektrane te sa četrdeset posto sufinancirana izgradnja sunčanih elektrana na krovovima kuća 39 zainteresiranih građana.
-Građani su okosnica energetske tranzicije. Prvi smo bili koji smo uveli program sufinanciranja izgradnje solarnih elektrana, prvi smo bili kad smo sufinancirali javnu fotonaponsku elektranu i prvi smo koji smo otvorili Energetsko-klimatski ured ali i prvi koji otvoreno komuniciramo s našim građanima bez kojih sve težnje, aspiracije i strateški ciljevi ne bi bili mogući. Mi ćemo se potruditi da iz godine u godinu pratimo interes i ostalih naših sugrađana s adekvatnim iznosom u proračunu. To je ono što smo se obvezali jer smo sigurni da taj naš put prema energetskoj neovisnosti grada ne može proći bez naših građana.- govori gradonačelnik grada koji teži održivoj budućnosti i sprema se do 2030. godine postati energetski neovisan.
Svako sedmo kućanstvo bi trebalo postaviti svoju sunčanu elektranu
Da bi dostigli viziju energetski neovisnog grada, svako bi sedmo križevačko kućanstvo trebalo postaviti sunčanu elektranu za vlastite potrebe. Kako bi se to ostvarilo od iznimne je važnosti informirati građane i pružati im podršku. S tom je idejom poticanja građana na ulaganja u obnovljive izvore energije odnosno pomoći građanima u razradi i prijavi konkretnih projekata prije dvije godine osnovana energetska zadruga KLIK kao mjesto za sva energetska pitanja građana kao i stručnu pomoć u pisanju i prijavi projekata, mapiranju i projektiranju sunčanih elektrana. -Ove godine smo mi preko KLIK-a i našeg Energetsko-klimatskog ureda pripremili čak 48 prijava za projektu dokumentaciju i 35 prijava za izgradnju solarnih elektrana. Mene to jako veseli jer vidi se da je naš rad prepoznat unutar grada Križevaca i šire – kaže Ivana Dubravec u ime energetske zadruge KLIK i Energetsko-klimatskog ureda koji je otvoren 2021. godine.
“Ključ u ruke” za sunčane elektrane
Naglašavaju u energetskoj zadruzi Križevački laboratorij inovacija za klimu (KLIK) kako građani Križevaca često svrate u Energetsko-klimatski ured i samo kako bi čuli što se pozitivno događa u zajednici jer KLIK ekipa ne samo da informira, educira i pomaže u procesima energetske tranzicije nego i s građanima skuplja otpad u šumama, sadi stabla i uključuje građane u održivo planiranje urbanih prostora. U Energetsko-klimatskom uredu građani Križevaca mogu vidjeti i opipati zeleni zid od drvnog otpada te mnoge druge održive proizvode i zelene tehnologije poput dizalice topline, uređaja za kompostiranje i uzgoj hrane, prijenosnih baterija i solara, električnog bicikla, edukativne solarne kućice, građevinskog materijala od konoplje te lampe za unutarnji uzgoj hrane. -KLIK je razvio „ključ u ruke” za sunčane elektrane, ali kroz ovaj ured želi razviti takav model i za ostale energetske i klimatske potrebe građana koji će olakšati tranziciju grada prema „Gradu budućnosti”. To znači da će građanima biti omogućena potpuna usluga za energetsku obnovu, grijanje, gradnju održivih kuća, rješenja temeljena na prirodi za kućanstva i urbane sredine, unutarnji uzgoj hrane i slično. Uz to, u suradnji s međunarodnim partnerima, KLIK razvija modele energetske obnove za cijele stambene blokove, energetske projekte koji će omogućiti građanska ulaganja s povratom, projekte koji će ojačati građansku otpornost na klimatske promjene, poticati zeleno poduzetništvo i sve to uz inovativne financijske modele koji će olakšati zelenu tranziciju koju Križevci namjeravaju dostići do 2030. – navode u građanskoj energetskoj zadruzi Križevački laboratorij inovacija za klimu (KLIK).
Križevački sunčani krovovi
Zelenoj križevačkoj tranziciji itekako doprinosi projekt Križevački sunčani krovovi u kojem su građani na poticaj gradske uprave i Zelene energetske zadruge 2018. i 2019. godine grupnim ulaganjem prikupili ukupno više od 400 tisuća kuna za instaliranje solarnih elektrana na krovovima javnih zgrada. U prvom u Hrvatskoj ulaganju građana u neki gradski projekt, građani su u deset dana prikupili 230 tisuća kuna za instaliranje solarne elektrane snage 30 kW na krov Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci. Učinili su to kroz davanje zajma Gradu na razdoblje od deset godina u kojima im se vraća ulog s kamatom od 4,5 posto, s najnižim ulogom od tisuću odnosno najvišim od 10 tisuća kuna. Godinu dana poslije grupno je i uloženo u još jednu solarnu elektranu snage 30 kW, ovoga puta na krovu Gradske knjižnice „Franjo Marković”. Za svega dva dana prikupljeno je potrebnih 172 tisuće kuna, a sunčeva elektrana u cijelosti je financirana po modelu mikro zajmova od tisuću do 7,5 tisuća kuna na deset godinu i s kamatom od tri posto godišnje. Projekt Križevački sunčani krovovi prošlog je mjeseca dobio i međunarodno priznanje, kao jedan od najboljih na natjecanju „Klimatski prvak Jugoistočne Europe” održanog u sklopu projekta „Klimatski mostovi” kojeg provode partneri iz Austrije, Albanije, BiH i Hrvatske.
