Otpadna troska koja je ostavljena u Biljanima Donim kod Zadra, dovežena s još uvijek neuređenog prostora bivše šibenske tvornice TEF, i dalje je tamo, pa iz organizacije Gong upozoravaju kako Republika Hrvatska ne poštuje presudu Europskog suda po kojemu je tamnošnji otpad trebalo odavno ukloniti. Gong je pozvao Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Vladu Republike Hrvatske da prestanu ignorirati obveze iz presude Suda Europske unije te zaštite zdravlje i živote građanki i građana Biljana Donjih, kao i okoliš toga kraja. Na žalost, kako na primjeru Biljana Donjih, tako i Šibenika, slučaj crnih brda otpada na posve jasan način progovara o aljkavosti i nemaru vlasti.
-Iako je Republika Hrvatska članica Europske unije gotovo cijelo desetljeće, još uvijek se bori s implementacijom europskih propisa u nacionalno zakonodavstvo. Brojni su postupci povrede prava Unije koje je Europska komisija otvorila protiv Hrvatske, a četiri puta je bila dovedena pred Sud Europske unije. Republika Hrvatska već tri godine odbija izvršiti obveze iz presude Suda Europske unije, najvišeg suda za pravo Europske unije kojemu je glavna zadaća da tumači pravo Unije te osigurava njegovu jednaku primjenu u svim državama članicama -upozoravaju iz Gonga.
TEF, ilustracija – Zabranjen pristup (ne)zaposlenima (foto TRIS/G. Šimac)
Gong, kao organizacija koja zagovara demokratizaciju političkog sustava i vladavinu prava, danas je uputila apel ministru Davoru Filipoviću, u kojem zahtijevaju poštivanje najvišeg suda Europske unije.
Naime, stanovnici Biljana Donjih, u Zadarskoj županiji od 2010. godine žive pokraj brda od 140 tisuća tona otpadne troske koja je nakon zatvaranja šibenske Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) odložena na privatnoj parceli usred ruralne poljoprivredne zone, a čime je prekršena odredba da se otpad smije skladištiti samo na lokacijama koje zadovoljavaju sve mjere zaštite okoliša, u skladu s prostornim planovima.
Unatoč tome što su izvješća inspekcije nadležnog ministarstva utvrdila da se doista radi o otpadu, a ne o nusproizvodu kako se prvotno tvrdilo, te prosvjedima lokalnih udruga i stanovništva kojemu troska zagađuje okoliš i ugrožava zdravlje, ništa nije bilo učinjeno po pitanju sanacije otpada.
Nezakonito odlagalište otpadne troske u Biljanima Donjim stiglo je sve do Suda Europske Unije. Sud je u svibnju 2019. godine utvrdio da Hrvatska nije poduzela sve mjere da se gospodarenje troskom provodi tako da se ne ugrožava zdravlje ljudi i šteti okolišu, nije ispunila svoje obveze jer je smatrala da je troska odložena u Biljanima Donjim nusproizvod i treba se smatrati otpadom te nije poduzela mjere da tvrtka koja je ima u svom posjedu obradi sama ili da obradu povjeri drugome. Nakon toga, Europska komisija je u rujnu 2021. godine poslala Republici Hrvatskoj pismo službene obavijesti kojim ju je upozorila na neizvršavanje obveza iz presude, budući da nije učinjeno ništa po pitanju sanacije otpada.
‘Sanacija’ (foto TRIS/G. Šimac)
-Danas, u studenom 2022. godine, crno brdo otpadne troske i dalje stoji na istom mjestu kao i prije dvanaest godina, bez preciznih planova da se konačno ukloni. U skladu sa svojim ovlastima, sljedeći korak koji Sud Europske unije i Europska komisija mogu poduzeti jest određivanje paušalnog iznosa ili novčane kazne koju država mora platiti zbog neizvršavanja obveza iz presude. Tako je 2016. godine, zbog neimplementacije Direktive o hipotekarnom kreditu, zbog koje je Republika Hrvatska prvi put došla pred Sud Europske unije, Europska komisija predložila izricanje dnevne novčane kazne od 9.840 eura. Republika Hrvatska je tad ispunila svoje obveze pa je tužba povučena, ali ovakva sankcija nam ponovno prijeti. Gotovo identična situacija po pitanju nezakonitog odlagališta otpada postoji u Dugom Ratu gdje su mještani nedavno ponovno prosvjedovali zbog preko 250.000 tona štetnog otpada koji nije saniran od zatvaranja tvornice Dalmacija Dugi rat 2011. godine. Ni po tom pitanju već godinama nema pomaka. Ne želimo da nam dvorišta postaju nezakonita odlagališta- vele u Gongu.
Inače, podsjećaju i kako se ulaskom u Europsku uniju 2013. godine Republika Hrvatska obvezala poštivati pravo Europske unije onako kako je to to navedeno u njenim osnivačkim aktima. No u tome nije uvijek uspješna u tome pa je tako već četiri puta završila pred Sudom Europske unije, što je jednom i za posljedicu imalo donošenje presude kojom je utvrđeno da je povrijedila pravo Unije.
-Republika Hrvatska svoju, zasad, jedinu presudu Suda nije baš ozbiljno doživjela. Netko tko nikada nije prošao kroz Ravne kotare, pomislit će, jer mu samo ime tako sugerira, da se radi o čisto ravničarskom području, ali nije baš tako. Imaju Ravni kotari svojih brda, jednome vrh čak seže do 305 metara visine. No ima tamo i brda koje nije stvorila priroda, već čovjek. I to neodgovorni čovjek. Pa tako mještani Biljana Donjih još od 2010. godine snose posljedice ekskluzivnog pogleda na crno brdo otpadne troske, a državu za to ni najmanje nije briga. – ističu u Gongu.
Ilustracija – Bivši TEF danas: Sumrak otpada (foto TRIS/G. Šimac)
Tvrtka MLM iz Zagreba dobila je posao zbrinjavanja i oporabe otpadne silikomanganske i feromanganske troske na lokaciji propale šibenske Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) 2010. godine. Iz troske su oporabom izvučeni vrijedni metali, a zaostala je troska za koju MLM nije u tom trenutku imalo adekvatno rješenje. Kako se troska morala ukloniti s lokacije, MLM je unajmio privatnu parcelu u Biljanima Donjim na kojoj je uskladištio oko 140 tisuća tona otpadne troske. Problem je što je riječ o privatnoj parceli usred ruralne poljoprivredne zone, čime je odmah prekršena odredba da se otpad smije skladištiti samo na lokacijama koje zadovoljavaju sve mjere zaštite okoliša, u skladu s prostornim planovima.
Budući da su stanovnici iz okolnih ravnokotarskih mjesta i Udruga Eko Ravni kotari počeli sve glasnije pozivati na pronalazak rješenja da se brdo ukloni s te lokacije kako ne bi onečišćivalo zemljište, podzemne vode te ugrožavalo zdravlje ljudi, inspekcija Ministarstva zaštite okoliša je izlaskom na teren utvrdila da predmetni otpad tu ne smije biti odložen. Vlasniku je naloženo da ga ukloni, no u međuvremenu je ta tvrtka otišla u stečaj. Nakon raspisivanja javnog poziva, pojavila se zainteresirana tvrtka, no ponovno se ništa nije dogodilo. Potom je doneseno rješenje kako će država o svom trošku obaviti taj posao i ukloniti taj ekološki problem koji je lokalnom stanovništvu otežavao život, budući da su tragovi crnog praha bili u bunarima s vodom, u vrtovima, na rublju dok bi se sušilo, a mještani su se žalili i na respiratorne smetnje.
Crno brdo usred grada i sela (foto TRIS/G. Šimac)
U rujnu 2013. godine, Europska komisija je prvi put temeljem prijave saznala za postojanje velike količine nepoznate tvari, potencijalno opasne po ljudsko zdravlje pa je u travnju sljedeće godine poslala pismo službene obavijesti. U njemu je upozorila Republiku Hrvatsku na dvije povrede Direktive o gospodarenju otpadom – da navedena tvar ne može biti nusproizvod te da se radi o neizvršenju obveze propisane od strane hrvatskih vlasti da se uredi postupanje s tvari kako ne bi došlo do daljnjeg širenja u okoliš. RH je nakon toga priznala Komisiji da se tvar ne može smatrati nusproizvodom, potkrijepivši to izvještajima nakon obavljene inspekcije u ožujku 2015. prema kojima se doista radilo o otpadu. Prema rješenju Ministarstva zaštite okoliša, otpad je bio zbrinut na području koje nije bilo namijenjeno za odlaganje otpada te nikakve mjere za zaštitu podzemnih voda i širenja tvari u okoliš nisu bile poduzete. Vlasniku otpada bilo je naređeno da započne s uklanjanjem otpada u roku 60 dana i da ukloni sav otpad najkasnije do 31. prosinca 2015.
U travnju 2016. godine, RH je obavijestila Komisiju da otpad nije uklonjen u ostavljenom roku te da će treća strana isti otkloniti, ali da to neće biti moguće prije proteka barem godinu dana zbog dugog procesa javne nabave. Osim toga, obvezala se podnijeti plan gospodarenja otpadom u Biljanima Donjim do kraja lipnja 2016.
Takav plan nije bio donesen pa je Komisija u studenom 2016. poslala obrazloženo mišljenje, prema kojem je RH prekršila tri odredbe Direktive o otpadu te je dala dva mjeseca da ga ispoštuje.
RH je u siječnju 2017. odgovorila na mišljenje te navela kako je vlasnik otpada aplicirao za uklanjanje tek 851 tone tvari još u rujnu 2016., kako bi se tvar koristila za proizvodnju asfalta za rekonstrukciju piste u Zračnoj luci Zemunik. Vlast je u listopadu iste godine odobrila uklanjanje pod uvjetom da vlasnik dostavi dokaz da je tvar u pitanju u skladu s primjenjivim standardima i da tijekom proizvodnje asfalta emisije zagađenja neće prelaziti zakonom dozvoljene granice, no ni u siječnju 2017. takav dokaz nije bio dostavljen.
Kako do travnja 2018. godine troska nije bila sanirana, Europska komisija je protiv Republike Hrvatske podnijela tužbu jer industrijski otpad koji se nalazi na nezakonitom odlagalištu „Crno brdo” nije uklonjen niti se njime gospodari na odgovarajući način te postoji opasnost od onečišćenja zraka i podzemnih voda.
Oblici (foto TRIS/G. Šimac)
Sud Europske unije je presudom od 2. svibnja 2019. godine utvrdio da su sva tri tužbena zahtjeva osnovana: te kako Hrvatska nije poduzela sve mjere da se gospodarenje troskom provodi tako da se ne ugrožava zdravlje ljudi i šteti okolišu, nije ispunila svoje obveze jer je smatrala da je troska odložena u Biljanima Donjim nusproizvod , te kako se troska treba smatrati otpadom te Hrvatska nije poduzela mjere da tvrtka koja je ima u svom posjedu obradi sama ili da obradu povjeri drugome.
Kako Republika Hrvatska po tom pitanju nije napravila ništa Europska komisija je u rujnu 2021. objavila da je poslala pismo službene obavijesti jer Republika Hrvatska još nije dala konkretne podatke o tome kada i kako namjerava riješiti pitanje crnog brda.
Do današnjeg dana, otpadna troska još uvijek nagrđuje mjesto, a radovi na izgradnji Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje kasne.
Gotovo identičnu situaciju pronalazimo malo južnije u Dalmaciji, u Dugom Ratu gdje su mještani nedavno ponovno prosvjedovali zbog preko 250.000 tona štetnog otpada koji nije saniran od zatvaranja tvornice Dalmacija Dugi rat 2011. godine.
-Republika Hrvatska ne samo da opetovano krši Ustavom zajamčeno pravo na zdrav okoliš, već ne poštuje ni odluke Suda Europske unije i oglušuje se na daljnja upozorenja Europske komisije o svojim propustima, a što bi moglo za posljedicu uskoro imati i nemalu novčanu kaznu. – vele u Gongu.
Sud Europske unije osnovan je 1952. godine, a sjedište mu je u Luxembourgu. Njegova zadaća je je osiguravanje poštivanja prava u tumačenju i primjeni Ugovora o funkcioniranju Europske unije te u okviru te zadaće nadzire zakonitost akata institucija Europske unije, osigurava da države članice poštuju obveze koje proizlaze iz Ugovora i daje tumačenje prava Europske unije na zahtjev nacionalnih sudaca.
Biljane Donje (foto youtube)
