Otkako je Austrija najavila blokirati Hrvatsku na ulasku u Schengen, hrvatska vlada pokušava diplomatskim putem omekšati Austrijance kako bi se do 8.prosinca ipak predomislili. A s obzirom da je njihova glavna zamjerka Hrvatskoj potpuni izostanak kontrole migrantskih kretanja preko granice, što ima za posljedicu drastično povećanje ulazaka migranata i u Austriju, a da dotad nigdje nisu bili registrirani, u promjenu takve percepcije o Hrvatskoj angažirao se i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
U koordinaciji s Ministarstvom unutarnjih poslova, kod zagrebačkog Paromlina postavljena su dva šatora i sanitarni kontejner kako bi se migrantima u tranzitu osigurali ipak humaniji uvjeti boravka u Zagrebu u zimskim danima. Odnedavno su postavljeni i šatori kod riječkog željezničkog kolodvora. Radi se o migrantima koji imaju nalog o obaveznom napuštanju Hrvatske u roku od sedam dana. No, i tih sedam dana moraju nekako preživjeti. Što se sa šatorima za migrante čekalo dosad? Treba li njihovo postavljanje tumačiti kao odgovor na austrijsku prijetnju hrvatskom ulasku u Schengen?
Jer, prema svjedočenju jednog migranta iz Afganistana za N1 televiziju, u Hrvatskoj “nema kampa ni mjesta za migrante, nema mjesta ni za jednu noć, ni za pojesti ni popiti, ovdje nema mjesta za život”.
Hrvatski ministar unutarnjih poslova, međutim, govori sasvim drugačije.
Prema riječima Davora Božinovića u Hrvatsku je ove godine ušlo 36 tisuća migranata, što je porast od 145 posto. Božinović je i danas ustvrdio da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja suočenih s migrantskim valom, koja čini sve za sigurnost i zaštitu ljudskih prava migranata (? ) Mnogi su, kaže, dobili rješenja o napuštanju europskog gospodarskog prostora u roku od sedam dana, uključujući i one kojima se pruža humanitarnu pomoć u Zagrebu i Rijeci. A tako veliko povećanje ilegalnih migranata nije samo slučaj u Hrvatskoj nego diljem Europe, odnosno zemalja Sredozemlja.
No, kod nas je značajno povećan broj migranata iz zemalja koje dosad nisu bile registrirane na pravcima koji idu preko Hrvatske, primjerice iz afričkog Burundija.
Najveći broj migranata nema Hrvatsku kao svoju krajnju destinaciju i ne žele ovdje podnijeti zahtjev za azil. U tom slučaju im se izdaju rješenja o napuštanju europskog gospodarskog prostora u roku od sedam dana, a u toj su kategoriji i oni migranti kojima je u Zagrebu i Rijeci osigurana elementarna humanitarna pomoć, tuševi i obrok, ali oni žele dalje prema zapadnoj Europi.
I tako se Austrija našla na udaru migracija, a tvrde da dnevno uhvate 600 ilegalnih migranata u zemlji za koje se ne zna odakle su došli jer nisu bili registrirani u nijednoj zemlji EU.
Europska komisija je u ponedjeljak donijela plan s 20 točaka za rješavanje probleme s porastom migracija u središnjem Sredozemlju. Ove godine je na područje EU, središnjom sredozemnom rutom ( preko mora iz Sjeverne Afrije u Italiju ili Maltu ), stiglo preko 90 tisuća migranata i izbjeglica, što predstavlja porast od 50 posto u odnosu na prošlu godinu. Bit će to tema i ministarskog sastanka država članica EU zakazanog za petak.
Većina migranata, kako su konstatirali u Komisiji, polazi iz Libije i Tunisa, mahom dolaze iz Egipta, Tunisa i Bangladeša. Europska unija spremna je potrošiti 58 milijuna eura između 2021. i 2023. kako bi dala potporu sjevernoafričkim zemljama u jačanju ekonomskog rasta i otvaranju radnih mjesta čime bi postupno potreba za emigriranjem postajala sve manja.
