Vozni nered:
Strategija željezničkog sustava RH nema stvarnu namjeru, znanje i odlučnost za boljitak željeznice

Dokument nazvan Nacrt Strategije razvoja željezničkog sustava  Republike Hrvatske od 2022. do 2032. godine još je kratko vrijeme na javnom savjetovanju, a kako ocjenjuje većina onih koji su imali komentar i primjedbu na taj Nacrt, radi se o prilično manjkavom uratku koji ne donosi nikakve konkretnije pomake za razvoj željezničkog prometa u Hrvatskoj, a za kojega se zna kako je zapušten i zanemaren. Na žalost, opće je poznato da su pruge zastarjele, vlakovi spori i malobrojni, kašnjenja nedopustivo velika, a željezničke nesreće vrlo učestala pojava. Umjesto da kao druge europske države ulaže i razvija željeznički promet, hrvatske vlasti već desetljećima potpuno zanemaruju pruge i vlakove, te pokazuju tragičnu nesposobnost i manjak elementarnog interesa za poboljšanje prilika i boljitak građana Hrvatske, pa tako zapostavljaju i željeznicu.  

Lagajna na jednom kolodvoru (foto TRIS/G. Šimac)

HŽ infrastruktura (foto TRIS/G. Šimac)

-Lako je pobrojati sto treba učiniti ali bitno je obavezati ljude u Upravi HZ s imenom i prezimenom kako bi se određeni ciljevi postigli i tek onda ih odgovarajuće nagraditi prema dogovorenom bonusu ili ih u slučaju prekoračenja terminskog plana otpustiti, naravno bez ikakve naknade. Zna se da trebamo podići prosječnu brzinu putničkih vlakova na 150 km/h, smanjiti emisiju štetnih plinova u skladu s EU odnosno pogon vlakova na vodik ili elektrobaterijski vlak. Naravno u sve putničke vlakove osigurati vagon za brzi utovar bicikla. Mene kao običnog građana zanima kada će se vlakom od Zagreba do Splita moći doci za manje od 4h. Predlažem predsjedniku Uprave HZ neka se barem 3 dana zaredom vozi npr. relacijom Zagreb-Kutina u uvjetima bez odgovarajućeg grijanja ili hlađenja uz učestala kašnjenja a vrijeme putovanja tih 70 km za putnički vlak iznosi za današnje vrijeme nevjerojatnih 1h i 45 m. Kada će se taj put vremenski barem prepoloviti automatski će se povećati broj putnika. Isto vrijedi za sve trase u RH. – veli drugi građanin.

-Nacrt je, i samim površnim pregledom bez detaljnog iščitavanja, za ovakve vrste dokumenata vrlo uobičajen i tipski skup generičkih tekstova i rečenica, koji bi uz zamjenu usko stručne terminologije terminologijom nekog sasvim drugog područja bio jednako tako primjenljiv, a zapravo tom općenitošću ne donosi ništa novo, i što je najvažnije – ništa konkretno. – ističe se.

Arhiva: splitski željeznički kolodvor prije par godina (foto TRIS/G. Šimac)

Na taj nacrt je reagirala i Zelena akcija.

-Nova Strategija razvoja željezničkog sustava do 2032. potvrđuje da aktualna Vlada, kao i brojne prije nje, nema stvarnu namjeru, znanje niti odlučnost značajno unaprijediti stanje naših željeznica. Ovaj dokument, koji je na javnom savjetovanju do 16. rujna, običan je popis želja, nedovoljno ambiciozan i manjkav, bez ikakve ideje o konkretnim troškovima njihove realizacije. U Nacrtu Strategije planira se da će za 10 godina vlakovi i dalje znatno kasniti na svoja odredišta. Doduše, 20 posto manje nego danas, ali to je još uvijek previše da bi željeznica privukla mnogo više korisnika. Za financiranje modernizacije i održavanje željezničke infrastrukture, predviđa se i model javno–privatnog partnerstva. To bi moglo dovesti do koncesioniranja pojedinih dionica željezničkih pruga i brojnih problema poput poskupljenja usluga, kao i dugoročnih problema s održavanjem infrastrukture i sigurnosti. Dodatno, ne postoje mjere koje bi pomogle smanjiti broj ozlijeđenih i smrtno stradalih u željezničkom prometu, što je itekako potrebno, osobito u svjetlu nedavne tragedije u blizini Novske. – vele u Zelenoj akciji. 

Arhiva: splitska pruga (foto TRIS/G. Šimac)

Uz sve to, nema jasno iskazanog cilja daljnje elektrifikacije željezničkih pruga, nema projekcija o broju putničkih i teretnih linija na pojedinim relacijama, izbjegava se korištenje mjerljivih indikatora, itd., ističu.

-Međunarodni promet je u Strategiji potpuno zanemaren. Samo se spominje da će biti „oživljen“, što ne znači ništa. Željeznički promet je u prošlosti bio jedan od stupova i putničkog i teretnog prometa, ali desetljeća lošeg upravljanja gotovo su potpuno upropastila ovaj sektor. Nekoliko pompozno najavljivanih strateških dokumenata, koji su trebali unaprijediti željeznicu u Hrvatskoj, ostali su neispunjeni, dok se stanje sve više pogoršava, a željezničke linije se ukidaju s gotovo svakim novim voznim redom. Postojećim željezničkim tvrtkama je nužna bolja koordinacija, tj. ponovna uspostava HŽ Holdinga s ciljem efikasnijeg korištenja postojećih resursa. Potrebna su znatno veća javna ulaganja u željezničku infrastrukturu, ali i stručni kadrovi koji znaju iskoristiti dostupna sredstva u europskim fondovima te ubrzati realizaciju projekata. Neprihvatljivo je da trenutno samo faza priprema za radove traje čak 8 do 9 godina, jer u tom slučaju do 2032. zapravo neće biti ostvaren niti jedan infrastrukturni projekt koji u ovom trenutku nije već započeo s pripremom. Kvalitetan razvoj željezničkog prometa, kao alternative štetnijem cestovnom i zračnom prometu, ima ključnu ulogu u smanjenju utjecaja prometa na okoliš i klimu. Zbog toga je nužno ovu strategiju poslati na popravni, kako ne bismo propustili još jednu priliku za unaprjeđenje željeznice i dekarbonizaciju prometa.- napominju u Zelenoj akciji. 

Koliko će od navedenoga uvažiti u Vladi RH i HŽ-u?

Ilustracija/fotomontaža