Neovisni novinarski portal
8.12.2022.
UMJETNOSTI
Danijel Žeželj, ‘Fragmenti života Vincenta Van Gogha’, izložba, Francuski institut u Zagrebu

Danijel Žeželj, ‘Fragmenti života Vincenta Van Gogha’, izložba, Francuski institut u Zagrebu

Francuski institut u Zagrebu na adresi Preradovićeva 5 sutra, u petak 9. rujna, u 19 sati, otvara izložbu glasovitog umjetnika Danijela Žeželja s naslovom  ‘Fragmenti života Vincenta Van Gogha’.

O izložbi i printevima  govorit će umjetnik Danijel Žeželj, publicist Saša Drach, povjesničar umjetnosti Vanja Babić i kustosica izložbe Leila Topić.

Evo što o izložbi kaže kustosica Leila Topić: 

Grafički roman Fractalia, čiji su printevi predstavljeni na izložbi, objavila je 2020. u Francuskoj Glénat Editions pod naslovom Van Gogh – Fragments d’une vie en peintures, u Italiji Eris Edizioni, pod naslovom Fractalia – Frammenti di Vincent van Gogh, u Njemačkoj 2021. Insektenhaus Verlag pod naslovom Van Gogh – Fragmente eines lebens in bildern.

 

Danijel Žeželj autor je stripova, animator, slikar i ilustrator. Objavljuje s izdavačima DC Comics/Vertigo, Marvel, The New York Times Book Review, Harper’s Magazine, Glénat, Dargaud, Mosquito, Eris Edizioni, itd. Autor je dvadeset i pet strip albuma i osam kratkih animiranih filmova.

“Vincent Van Gogh, vjerojatno marketinški najeksploatiraniji  umjetnik, relativno je kasno odlučio postati umjetnik, tek sa svojih 27 godina. 1890., deset godina nakon te odluke, nakon naslikanih gotovo 900 slika, nacrtanih više od 1100 radova na papiru, nakon vlastite procijene o svojoj umjetničkoj ostavštini kao „vrlo sporednoj“ –  ušao je u polje pšenice i pucao si u prsa. Spomenutim je pucnjem pokrenuta neumorna marketinška mašinerija hranjena trajnim arhetipom o mentalno nestabilnom umjetniku. Zahvaljujući  tom mitu o autodestruktivnom genijalcu, biramo Van Goghove motive na prostirkama za jogu ili ručnim torbicama, a upečatljiva boja, naglašeni rad kistom i Van Goghove prepoznatljive konvulzivne konture nalazimo posvuda; od plišanih medvjeda do grijača za čajnike u svakome iole bolje opremljenom muzejskom dućanu.

U želji da prekine desenzibilizaciju gledatelja, te istodobno pružajući stanoviti, vrlo osoban otpor marketinškoj glazuri koja prekriva i guši Van Goghovu umjetnost, Danijel Žeželj 2020. crta roman Fractalia. Riječ je o grafičkom romanu koji, kroz petnaest epizoda, kronološki prati pojedine događaje iz života Vincenta Van Gogha, a na kojeg se nastavlja i izložba u Francuskom institutu. Dinamička igra Žeželjevih crno-bijelih okvira, neočekivana rješenja kadriranja slika,  sugestivnost poteza te neobična suglasja ali i mimoilaženja između Žeželjevog crteža i Van Gogovih pisama koja ga otkrivaju kao iznimno refleksivnu osobu, predstavljaju nam Žeželja kao umjetnika koji analizira, razumije i kadšto koristi Van Goghove slikarske postupke. Nije bez razloga odabrano upravo  pismo u kojemu Van Gogh bratu piše sljedeće: Jer, kad skicu napravim tamnijom nego u prirodi, i dalje održavam isti odnos između tonova zato što postajem tamniji ne samo u mojim sjenama, već i proporcionalno U MOJIM SVJETLIMA? Moje su studije poput gimnastike, spuštam i dižem ton – dakle – ne zaboravi da sam svoju bijelu i sivu mahovinu naslikao doslovno bojom blata i da svejedno na skici izgleda prozračno.

Nasmijani Danijel Žeželj

Iako povijest umjetnosti pamti Van Gogha kao izuzetnog kolorista, Žeželj riše crno-bijeli roman.  Žeželj za pripovjedni kostur odabire pojedina pisma, čime se Van Goghova sjećanja, dojmovi i iskustva doimaju kao vizualni monolog iz prvog lica; pripovjedač romana postaje crtač. Budući da je uređen kao niz odabranih, crtački obrađenih fragmenata, Fractalia  predstavlja moguće Van Goghove vizije  koje promatramo kao svojevrsnu pretpostavljenu sponu između autora pisama Van Gogha i crtača Žeželja. Crna i bijela – pisao je Van Gogh – imaju svoj razlog i značaj, i tko ih zanemari pogriješit će. Tu rečenicu čitamo u Fractaliji istodobno otkrivajući nove emocionalne spoznaje i istinu o životu, ne samo umjetnika, kojeg je moguće opravdati, shvatiti i podnijeti, parafraziramo li Thomasa Manna kada piše o Nietzschevoj filozofiji, samo kao estetski fenomen.”

 

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI