Telefonski i interventno Vlada je u zadnji čas svojim mjerama ponovo odlučila fiksirati cijene goriva na svim benzinskim postajama osim na autocestama. Realno to znači da će intervencijom države biti obuhvaćeno 94 posto benzinskih crpki. Javnost su o tome izvijestili premijer Andrej Plenković i ministri financija i gospodarstva Zdravko Marić i Davor Filipović.
Ovom intervencijom cijene se zamrzavaju na 13.08 kuna za litru eurodizela i 13.50 kuna za litru benzina, dok će plavi dizel koštati 9.45 kuna za litru, a vladina uredba ne odnosi se na premium goriva. No, ako tankate gorivo na autocesti eurodizl ćete plaćati 14.57 kuna za litru, a eurosuper 95 će vas stajati 14.06 kuna. Plavi dizel će koštati 9.45 kuna. Ova vladina mjera bit će na snazi naredna dva tjedna, počev od utorka.
Kad već intervenira, šef Vlade voli se i pohvaliti onim što čini, pa je tako izjavio da bi bez državne intervencije cijena dizela bila na 16.64 kune, benzina na 15.95, a plavog dizela na 11.83 kune, čime se, kako ističe, čuva standard građana i omogućuje intenzivna turistička sezona, a vjeruje se da će ona doseći rekordnu 2019.
Premijer je potvrdio da Vlada ima i drugih mehzanizama kojima može intervenirati, primjerice kad je riječ o trošarinama koje se mogu reducirati na minimum.
Plenković ne vjeruje da će turisti izbjegavati tankanje goriva na autocestama koje nisu obuhvaćene najnovijim vladinim mjerama. Posebno napominje, aludirajući na Mađarsku koja je uvela, kako kaže protupravno, dvojne cijene, jedne za domaće stanovništvo a druge za strance, da su u Hrvatskoj cijene nediskriminirajuće, za svih iste. Teško da će ljudi silaziti s autoceste da bi natočili jeftinije gorivo, pa se onda ponovo na nju vraćati, smatra premijer, a ako i bude takvih, bit će to vrlo mali broj. Također, tvrdi da ovim mjerama vlada utječe i na nižu inflaciju.
-Vlada može smanjiti poreze, ograničiti trošarine, formirati cijene, ali ne može sve. Ovo je trenutak da svi budemo odgovorni. Kalibrirat ćemo mjere tako da zaštitimo standard građana i da svi poslovni subjekti ostanu na nogama-poručio je Plenković, prenosi Index.hr.
Zasad se rast cijena goriva nije odrazio na navike vozača, pa se uHrvatskoj još uvijek ne bilježi smanjenje potrošnje goriva, no važno je, kazao je ministar Marić, osigurati i sigurnu opskrbu. S druge strane, Vlada je intervenirala i u cijene hrane, no ispod 5 posto PDV-a ne može ići. Trošarine su na 37 lipa za benzin i 19 za dizel do minimuma, a u EU se o smanjenju minimalne trošarine nije ni razgovaralo, tvrdi Marić, upozoravajući na činjenicu da je pred svima nama iznimno neizvjesno razdoblje.
Ministar Filipović posebno je ukazao na trgovačke marže koje su u Hrvatskoj 65 lipa, u Sloveniji 44 i 46 lipa, i kod njih nema nestašica, a koda nas se s njima na neki način prijeti, što govori da nešto nije realno i to treba sagledati.
S vladinim mjerama slaže se profesor na Rudarsko-geološkom fakultetu Igor Dekanić koji priznaje da bi teško i sam postupio u ovoj situaciji drugačije od Vlade. Smanjivanje trošarina jedina je realna mjera, no i trošarine su ograničene na razini EU pa se ispod minimuma ne može. Druge mjere ozbiljno bi narušile tržišne odnose i to na duži rok, smatra Dekanić.
Naravno, poduzetnici misle da vlada ne bi trebala intervenirati nego pustiti tržište da slobodno čini svoje. Ali sve suropske vlade su se odlučile na neki način utjecati na cijene, jer riječ je, kaže, o najvećoj energetskoj krizi u zadnjih 48 godina. Gdje će se cijene goriva zaustaviti ovisit će o razvoju ratnih događanja u Ukrajini, smatra Dekanić, i dočim počnu pregovori vjeruje da će cijene krenuti nizbrdo. U međuvremenu, litra benzina može koštati i 50 kuna, a može doći i do nestašica goriva, ali vjeruje da će EU i Hrvatska osigurati alternativne dobavne pravce. Hrvatska, koja ima svoje naftovode i luke, ističe Dekanić na N1, može osigurati naftu sa Bliskog i Srednjeg istoka, ali pitanje je po kojoj cijeni.
Nasuprot Dekaniću, ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da je formula po kojoj se defniraju cijene goriva besmislena i da je treba redefinirati.
–Vladin intervencionistički prostor u cijene goriva je vrlo ograničen. Može izbaciti još nešto trošarine, uvesti plivajući PDV, može zamrznuti u najgorem slučaju cijene. Imali smo već takvu odluku (smrzavanje), koja nija polučila određeni rezultat. Nije ni smanjenje PDV-a kod drugih artikala. Vlada jednostavno nema utjecaja na cijene, one se ne mogu fiskalnim mjerama regulirati niti ih treba regulirati. Cijene su odnos ponude i potražnje. Ako je potražnja velika, a ponude nema dovoljno, naravno da cijene rastu. To je sad kod sirove nafte i derivata. Cijena sirove nafte pada, a mediteranskih derivata raste – očito oni dolaze iz drugih izvora. Formula koju svakog tjedna radimo oslonjena je na cijene derivata na Mediteranu, što nema nikakve tržišne logike jer većina dolazi iz rafinerija u Mađarskoj koje se snabdijevaju jeftinom ruskom naftom. Taj cijeli regulatorni mehanizam bi trebalo redefinirati- rekao je Novotny za N1, ocjenjujući da smo mi robovi regulacije, i da je Hrvatska preregulirano tržište.
Kod nas je, kaže, sve regulirano pa tako i cijena nafte i drugih roba, što je nepotrebno. Regulacije, tvrdi, vodi do špekulacija i do nestanka roba na tržištu. To je jedan anakroni način oblikovanja maloprodajnih cijena, to treba prepustiti tržištu. Ali, treba pritom imati u vidu da INA i MOL kontroliraju gotovo 60 posto opskrbe tržišta kroz svoja maloprodajna mjesta, što znači da nema dovoljno konkurencije, zaključuje Novotny.
