Neovisni novinarski portal
1.10.2022.
reflektor
Ilustracija: Pixabay

‘Svi imaju pravo na samostalan život, donošenje odluka i uključenost u zajednicu, bez obzira na vrstu invaliditeta, dob…’

Ilustracija: Pixabay

-Osobe s invaliditetom imaju pravo na dobre uvjete na radnom mjestu, na neovisno življenje, na jednake mogućnosti i na puno sudjelovanje u životu svoje zajednice. Svi imaju pravo na život bez prepreka, a naša je obveza da im kao zajednica osiguramo potpuno sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. – rekla je nedavno predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prilikom predstavljanja još jednog EU-dokumenta s naslovom Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.–2030.

Kako je rečeno, Europska strategija za osobe s invaliditetom 2010.–2020.  otvorila je put Europi bez prepreka, a sredstvima EU-a financirale su se mjere za poboljšanje kvalitete života otprilike 87 milijuna osoba u EU-u koje imaju neki oblik invaliditeta. Ipak, priznaje se kako je ta bivša strategija daleko od ostvarenja svojih strateških ciljeva.

Kako ističu, osobe s invaliditetom i dalje nailaze na znatne prepreke u pristupu zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, zapošljavanju, rekreacijskim aktivnostima i sudjelovanju u političkom životu, a rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti za njih je veći (28,4 %) nego za osobe bez invaliditeta (18,4 %). Ti brojevi su u europskoj Hrvatskoj znatno viši, zna se.

-Više od polovine osoba s invaliditetom izjavilo je da je 2019. bilo izloženo diskriminaciji. Osobe s invaliditetom, bilo mlade ili starije, imaju jednako pravo na neovisno življenje i uključenost u zajednicu, te pravo da jednako kao i drugi biraju gdje, s kim i kako će živjeti. U posljednjem desetljeću financijska sredstva EU-a znatno su doprinijela neovisnom življenju osoba s invaliditetom i njihovu uključivanju u zajednicu. Za neovisno življenje potrebne su raznovrsne kvalitetne, pristupačne i cjenovno prihvatljive usluge usmjerene na potrebe pojedinca koje se pružaju u zajednici i obitelji, a obuhvaćaju osobnu asistenciju, medicinsku skrb i intervencije socijalnih radnika, što olakšava svakodnevne aktivnosti osoba s invaliditetom i njihovih obitelji te im omogućuje izbor. Redovite usluge potpore trebaju biti uključive i pristupačne djeci s teškoćama u razvoju i starijim osobama te istodobno rodno i kulturno osjetljive. – lijepo ističu europski stratezi.

Ilustracija: Pixabay

Ipak, mnoge osobe s invaliditetom, i odrasli i djeca, odvojene su od života u zajednici i nemaju kontrolu nad svojim svakodnevnim životom, posebno osobe koje žive u ustanovama.

-To je uglavnom posljedica nedovoljnog pružanja odgovarajućih usluga u zajednici, smještaja i tehničke pomoći, kao i ograničene dostupnosti potpore za obitelji i osobne asistencije, među ostalim u području mentalnog zdravlja. Stanje je posebno teško u udaljenim i ruralnim područjima. Pandemija bolesti COVID-19 naglasila je i pogoršala probleme s kojima se suočavaju osobe koje žive u ustanovama – ističu tvorci EU strategije vezane uz osobe s invaliditetom.

A to je itekako poznato i u Hrvatskoj, gdje tisuće osoba s invaliditetom i dalje žive u ustanovama, često bez svoje volje. .

Kuća ljudskih prava Zagreb objavila je godišnji izvještaj «Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2021. godinu»  u kojem ističe kako je koncept samostalnog života osoba s invaliditetom u zajednici i dalje opterećen brojnim problemima poput nedostatka izvaninstitucijskih socijalnih usluga i pitanja osobne asistencije koja nije sustavno osigurana.

-Umjesto stvaranja preduvjeta za život u zajednici, osobama s invaliditetom koje nemaju na raspolaganju njegu i pomoć u kućanstvu od strane članova obitelji, sustav socijalne skrbi gotovo u pravilu nudi smještaj u dom ili udomiteljsku obitelj. Organizacije koje štite prava osoba s invaliditetom upozoravaju na nužnu uspostavu odgovarajućeg pravnog i institucionalnog okvira stambenog zbrinjavanja koji će
osigurati dovoljan broj primjerenih i pristupačnih socijalnih stanova za zadovoljavanje stambenih potreba osoba s invaliditetom koji si stanovanje ne mogu osigurati po tržišnim uvjetima. Rezultati istraživanja provedenog 2021. među osobama s invaliditetom o stavovima i potrebama u vezi s primjerenim stanovanjem pokazuju da više od 97 posto osoba s invaliditetom smatra da Hrvatska treba donijeti odgovarajući pravni okvir socijalnog stanovanja, dok se 84 posto osoba s invaliditetom izjasnilo kako su im potrebe djelomično ili nisu zadovoljene s obzirom na visinu prihoda u kućanstvu. Nadalje, 51 posto osoba s invaliditetom navodi preniska primanja kao najčešću prepreku za rješavanje stambenog pitanja. – veli taj KLJP-izvještaj za lanjsku godinu.

Konvencija je jedno, a stvarnost je drugo

Dakle, nije se zapravo ništa promjenilo u odnosu na stanje otprije par godina kada je pet organizacija za osobe s invaliditetom i ljudska prava: Inclusion Europe, the European Network on Independent Living, Centar za mirovne studije, Kuća ljudskih prava Zagreb i Human Rights Watch, zatražilo od Vlade RH da okonča smještaj djece i odraslih u ustanove socijalne skrbi. Tada su odaslali i zajedničko pismo  predsjedniku Vlade RH i predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću, u kojem su istakli među ostalim kako se otprilike 18 000 osoba s intelektualnim invaliditetom i psihosocijalnim poteškoćama nalazin u skrbništvu u Republici Hrvatskoj, kako im  je uskraćena poslovna sposobnost te pravo na donošenje odluka o temeljnim pravima, kao što su pravo stupanja u brak i osnivanje obitelji, potpisivanje ugovora o radu ili upravljanje nekretninama… Unatoč određenom inicijalnom napretku u ispunjavanju zahtjeva Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, proces premještanja osoba iz ustanova socijalne skrbi u život u zajednici gotovo je stao, upozoravalo se tada.

Stanje je danas jednako kao i onda, ako ne i teže, kako je upozorila Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, dobrim dijelom i zbog dramatičnih promjena u životima svih građana koje su donijele stroge restrikcije i svakojaka ograničenja oko epidemije covida-19.

P0znato je kako su njima najviše bile pogođene osobe s invalifitetom i osobe starije životne dobi smještene u domovima i ustanovama, a još više one smještene u specijaliziranim ustanovama za osobe s mentalnom retardacijom, zatvorima i slično.

Dakle, prema dostupnim podacima Vlade RH iz 2017. godine, više od 7800 odraslih i djece s invaliditetom je tada živjelo u državnim ustanovama,  više od 2000 osoba u privatnim ustanovama koje se financiraju iz državnog budžeta, uključujući manje obiteljske domove sa smještajem za do 20 osoba s intelektualnim ili psihosocijalnim poteškoćama. Nadalje, nejasno je i neutvrđeno koliko je osoba tada i onda smješteno dugoročno u psihijatrijskim bolnicama bez vlastite suglasnosti.

-Vlada RH trebala bi ispuniti svoje obećanje da će poštovati prava svih osoba s invaliditetom na samostalno življenje i donošenje vlastitih odluka. Vlada je pomogla da ovo postane stvarnost za stotine osoba i trebala bi na tim temeljima graditi dalje za tisuće drugih – kazala je tada  Emina Ćerimović, viša istražiteljica za prava osoba s invaliditetom pri Human Rights Watchu.

Ilustracija

 

Vlada RH trebala bi donijeti jasan plan za ukidanje institucija, te razviti usluge u zajednici tako da djeca s invaliditetom odrastaju s obiteljima i da odrasle osobe s invaliditetom mogu živjeti neovisno u zajednicama uz potrebnu potporu,  poručile su navedene organizacije.

-Hrvatska vlada mora poduzeti brže korake za ispunjenje svojih obaveza prema međunarodnom ugovoru o pravima osoba s invaliditetom, ratificiranom prije 10 godina. To uključuje uklanjanje svih zakonskih i društvenih prepreka koje osobama s invaliditetom onemogućuju puno uključenje i sudjelovanje u zajednici”, rekao je tada i Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava Zagreb.

Odrasle osobe s invaliditetom koje žive u udomiteljskoj obitelji isključene su iz Vladinih nastojanja provedbe deinstitucionalizacije.  Prema podacima Vlade od travnja 2018. godine, više od 2455 osoba s invaliditetom živi u udomiteljskoj skrbi. Vlada je 21. svibnja objavila nacrt Zakona o udomiteljstvu koji bi dao prednost smještaju odraslih osoba s invaliditetom u udomiteljstvo, uključujući i osobe koje ne daju svoj pristanak. Organizacije su tada upozorile da se udomiteljstvo ne može smatrati neovisnim življenjem odraslih osoba u zajednici, kao što to nalaže Konvencija.

Smještaj odraslih osoba s invaliditetom pod udomiteljsku skrb kritizirao je i Odbor Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom te pravobraniteljica za osobe s invaliditetom.

llustracija…

-U skladu s međunarodnim ugovorom o pravima osoba s invaliditetom, Hrvatska mora poštovati pravo samostalnog života u zajednici svih osoba s invaliditetom, bez obzira na vrstu njihova invaliditeta, potrebu za potporom ili dob. Vlada bi trebala razvijati  i ulagati u usluge podrške za život u zajednici, a ne smještati odrasle osobe s invaliditetom u udomiteljske obitelji bez njihove suglasnosti – naglasila je  Ines Bulić Cojocariu, zamjenica ravnatelja Europske mreže za neovisan život (ENIL).

Osobe s psihosocijalnim invaliditetom u psihijatrijskim bolnicama također i dalje nisu obuhvaćene procesom deinstitucionalizacije, ističu.

U travnju 2018., na sastanku s predstavnicima Human Rights Watcha, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku najavilo je usvajanje novog plana koji podržava život u zajednici za osobe s invaliditetom, uključujući one u privatnim ustanovama i obiteljskim domovima. No, u pismu upućenom Human Rights Watchu 22. svibnja, Ministarstvo navodi kako će osobe s invaliditetom kojima je potrebna dugoročna i intenzivna skrb ostati u ustanovama.

Mnoge osobe s intelektualnim ili psihosocijalnim poteškoćama završe u ustanovama socijalne skrbi ili u udomiteljstvu zato što im je oduzeta poslovna sposobnost ili pravo donošenja vlastitih odluka. Skrbnik donosi sve odluke za takvu osobu. Kako smo naveli, otprilike 18 000 osoba s intelektualnim ili psihosocijalnim poteškoćama nalazi se pod skrbništvom u Hrvatskoj.

llustracija (foto David Mark/Pixabay)

U lipnju 2014. Sabor RH izglasao je novi Obiteljski zakon koji je ukinuo potpuno skrbništvo. Nametnuta je i obaveza sudovima da revidiraju sve prethodne odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti s ciljem vraćanja djelomične ili potpune poslovne sposobnosti onima kojima je oduzeta najkasnije do siječnja 2020. Od tad pa sljedeće četiri godine su sudovi revidirali samo 1179 predmeta te vratili potpunu poslovnu sposobnost tek 95 osoba i djelomičnu poslovnu sposobnost 273 osobe.

Vraćanje djelomične poslovne sposobnosti znači da sud može odrediti koje odluke osoba može donositi samostalno, a koje će nastaviti donositi skrbnik, kao što su one vezane za smještaj ili zdravstvenu skrb.

-Skrbništvo, kao i drugi oblici ograničavanja prava na donošenje odluka, nedosljedni su hrvatskim obvezama prema ljudskim pravima. Hrvatske vlasti trebale bi vratiti poslovnu sposobnost osobama pod skrbništvom te uspostaviti sustav pomoći i podrške pri donošenju odluka koji poštuje samostalnost, volju i želje osoba s invaliditetom – utvrdio je  Jyrki Pinoma iz organizacije Inclusion Europe.

Sloboda pojedinaca da donose odluke i upravljaju vlastitim životima ključne su za uživanje prava na život u zajednici, a u prosincu 2017. godine je Vijeće Europske unije pozvalo vlade EU članica da osiguraju svakome pravo na samostalno življenje u zajednici i na aktivnu ulogu u društvu.

-Hrvatska bi trebala obilježiti 10. obljetnicu ratifikacije sporazuma o pravima osoba s invaliditetom na način da reformira zakone i politike kako bi ispunila svoje obaveze uključujući i obavezu da osigura pravo svim osobama s invaliditetom da odaberu svoje mjesto boravka, gjde i s kim ce živjeti, te da nisu obvezne živjeti bilo kojim nametnutim načinom  života –  naglašava Cvijeta Senta iz Centra za mirovne studije.

Inclusion Europe, the European Network on Independent Living, Centar za mirovne studije, Kuća ljudskih prava Zagreb i Human Rights Watch su još 2018. godine poslali i pismo (poveznica) Andreju Plenkoviću koji je i danas predsjednik Vlade RH.

-Konvencija o pravima osoba s invaliditetom jamči pravo svim osobama s invaliditetom na samostalno življenje i uključenost u zajednicu, bez obzira na vrstu njihova invaliditeta, dob, višestruke poteškoće ili potrebu za visokom razinom podrške. Sloboda pojedinaca da donose odluke i upravljaju vlastitim životima ključne su za življenje u zajednici… – među ostalim je rečeno u toj poštanskoj pošiljci upućenoj A. Plenkoviću.

S obzirom na aktualno stanje i odnosu prema problemu prava svih osoba s invaliditetom na samostalno življenje i donošenje vlastitih odluka, čini se kako ga nije pročitao.

Ilustracija: Andrej Plenković na ceremoniji otvaranja Veteranskog centra u Šibeniku (foto TRIS/G. Šimac)

Tags: , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI