Zna se šta je ocean: to je golema količina slane vode koja je povezana, a pokriva oko 71 posto ukupne površine ove naše planete. Zna se i da se svake godine 8. lipnja obilježava Svjetski dan oceana, blagdan oceana i mora. To je taj dan u kojem se jednom godišnje iznova upozorava na važnost mora i oceana, na samoubilačko ponašanje ljudske vrste koja nemilice zagađuje slane vode, tamani sve živo, izlovljava ribu koje je sve manje i baca u njega plastiku koje je u vodama sve više. U svakom slučaju, nije baš neka vesela tema, ali dobro je da se o tome iznova govori, iako se čini kako se ljudi nikada neće opametiti, kada je u pitanju odnos prema mjestu vlastitog življenja, odnosno svojemu domu – Zemlji.
Vezano uz praznik oceana, na Svjetski dan oceana, Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF želi skrenuti pozornost koliko nam zdravo more znači kao izvor hrane, lijekova, prihoda i općenito kvalitete života na koji smo navikli, posebice na Mediteranu.
-Obala i otoci Jadranskog mora dom su preko 1.320.000 ljudi u Hrvatskoj, dok tradicija života uz i od mora postoji u našim krajevima tisućama godina. Blage zime i topla ljeta, more bogatom ribom i izvori slatke vode za napajanje stoke i navodnjavanje vrtova, omogućili su ljudima ugodan život i razvoj duge tradicije sve do danas. No, danas život oko mora nije tako romantičan kao što ga mnogi zamišljaju – kaže Matea Jarak, voditeljica projekata održivih otoka iz WWF Adrije.
Kako pristati na leteći škoj? (foto TRIS/G.Šimac)
Naime, Mediteran kao vodeća turistička destinacija, izložen je mnogim negativnim učincima masovnog turizma na prirodu, što se odražava i na kvalitetu života domicilnog stanovništva. Taj problem je posebno izražen u Hrvatskoj, gdje nema gotovo nikakvog zbiljskog promišljanja o utjecaju masovnog turizma na prirodu i domicilno stanovništvo: tu se nepametno nastoji sve iskoristiti do maksimuma, riba se prelovljava, prirodne obale se melju, razbijaju i betoniraju, podmorje i primorje se devastira.
-Obalni i morski okoliš, koji već pati od intenzivnog turizma, pomorskog prometa, industrijskog razvoja, urbanog širenja, unesenih vrsta i prekomjernog ribolova, sada će također biti pogođen utjecajima klimatskih promjena na temperaturu mora, salinitet, kiselost i bioraznolikost. Jadranski otoci se danas susreću sa sve češćim nedostatkom pitke vode, tijekom sezone stižu zabrane navodnjavanja vrtova, dok se prekidi u dostavi struje tijekom sezone događaju sve redovitije. Iz tog razloga, život na obali, posebice na otocima, često se svodi samo na onaj tijekom ljetne turističke sezone. Kako bismo očuvali tradiciju života na Jadranu, WWF Adria u suradnji s partnerima, promovira održivi način života na obali i otocima, potičući stanovnike koji žive od mora da ga koriste na održiv način i time ga očuvaju. Očuvanjem vlažnih staništa na obali i otocima, osigurava se pitka voda o kojoj ne ovise samo otočani, već i lokalna flora i fauna, upravo ono zbog čega su otoci mjesta gdje osoba traži svoj mir u prirodi – ističe Jarak.
Nestašni arhipelag (foto TRIS/G.Šimac)
Ipak, navode i neke pozitivne primjere: otoci poput Unija, postavljanjem desalinizatora, sustava koji od slane vode proizvodi pitku, već ovo ljeto mogu biti sigurni da će njihovi gosti i stanovnici moći uživati u svom ljetovanju, bez brige da će morati kupovati pitku vodu u plastičnim kanistrima, doprinoseći tako plastičnom zagađenju njihovog lijepog otoka, kako kažu.
– Postavljanjem solarnih panela na osunčane krovove diljem obale, izgradnjom solarnih elektrana, sunce je ponovno pokretač života na obali, ovaj put uz malu pomoć zelene tehnologije. Prekidi dostave struje se tako više neće rješavati korištenjem agregata na gorivo, smanjujući emisije štetnih plinova u okoliš, a da ne spominjemo buku koja smeta popodnevnoj “siesti” koja je obavezna tijekom svakog godišnjeg odmora. Riba sa gradela i salata od svježe pome uskoro bi mogli postati stari recept, zaboravljen u bakinoj ladici ako nastavimo nepromišljeno iskorištavati resurse koje nam daju more i obala – veli Jarak iz WWF Adrie.
A sad par podataka o našem Jadranskom moru: površina mu iznosi 138 595 km2, duljina 870 km, prosječna širina 159,3 km, prosječna dubina 173 m.
Najveća dubina mu je 1233 metra.
Leti, leti… otok! (foto TRIS/G.Šimac)
