Cijelo desetljeće Hrvatska se suočava s problemom golemih količina smeća koje za jakog juga iz Albanije dospijevaju na hrvatske otoke i obalu i doslovce ih zatrpavaju. U svibnju je uTirani održan Jadransko-jonski forum na kojem su se okupili predstavnici deset zemalja koje imaju izlaz na Jadransko i Jonsko more, a jedna od tema foruma je bio i albanski, napose plastični, otpad koji vjetar i morske struje donose na hrvatski jug, pogotovo na šire dubrovačko područje.
Albanska ministrica turizma Mirela Kumbaro, koja je također sudjelovala na forumu, Hini je, prenosi N1, izjavila kako je onečišćenje mora i okoliš prioritetni problem albanske vlade te najavila da će Albanija nastojati naći odgovore na ovaj dugogodišnji izazov koji se neugodno reflektira i na Hrvatsku. Godinama se na problem vjetrom nanesenog otpada štetnog za život podmorja redovito žale mnogi Dubrovčani. Koliko zbog ružne turističke slike grada s plažama zatrpanim gomilama otpada, a toliko i zbog ugrožavanja prirodnog okoliša.
Kumbaro je članica Socijalističke stranke Albanije, a na dužnost je izabrana lani u rujnu. Kako je kazala za Hinu, upravo ona je bila inicijatorica nacionalnog plana i kampanje čišćenja i podizanja svijesti u zemlji o očuvanju zdravog okoliša, te je zaslužna i za investicije u odlagališta otpada i njihovu obnovu, piše N1.
Količine smeća zadnjih su godinama u Albaniji, iako ima samo 2,8 milijuna stanovnika, značajno narasle zbog trenda povećane potrošnje, što je rezultiralo brojnim nelegalnim deponijima uz urbana područja blizu rijeka i mora, odakle se smeće izravno raznosi vodenim putem prema hrvatskoj obali. A kako veli Kumbaro, drugi faktor je loše upravljanje smećem u općinama i gradovima što također utječe na ulazak plastičnog otpada u Jadransko more. O tom problemu razgovarala je i s predstvnicima hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova, a eurozastupnik Karlo Ressler ( HDZ ) na to se požalio u pismu Europskoj komisiji, upozoravajući da više od 90 posto nanesenog otpada dolazi na hrvatsku obalu s juga Europe, odnosno, uglavnom iz Albanije.
U pismu Ressler, koji je i član parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Albanije EU, napominje kako je albanska vlada još prije deset godina najavila istragu u vezi s plastičnim zagađenjem hrvatske obale, ali do danas nema rezultata.
Uz pomoć švicarske vlade Albanija je prije četiri godine počela proces identifikacije svih odlagališta u blizini albanske obale i posebno ih klasificirala, kako bi i na taj način pokazala privrženost vrijednostima EU čija članica želi postati i nada se skorom početku pregovora o priključenju. Inače, Albanija je aplicirala za članstvo u EU prije 13 godina, ali još uvijek nije dobila datum početak pregovora jer je Bruxelles njihovu aplikaciju vezao uz onu Sjeverne Makedonije, koju , međutim zbog spora oko jezika i identiteta blokira Bugarska. Pa se Albanija čini kolateralnom žrtvom…
-Počele su investicije u premještanje smeća iz riječnih korita, a u sklopu teritorijalne reforme sve smeće ide prema odlagalištima otpada ili drugim konačnim krajnjim destinacijama, određenima u tu svrhu- objašnjava Kumbaro za Hinu, naglašavajući kako svaka regija, sukladno zakonu, mora imati konačno odlagalište- sanitarno odlagalište otpada ili spalionicu, a one regije koje nemaju još takva odredišta trebaju adaptirati smetlišta u svakoj općini tijekom tranzicije.
–Albanska vlada je podruprla lokalne vlasti financirajući upravljanje otpadom- kaže Kumbaro, a adaptacija smetlišta financira se novcem iz državnog proračuna i putem donacija. Albanija je, dodaje ministrica, podigla i standard upravljanja otpadom i pooštrila kontrolu odlaganja smeća kao i kazne lokalnim vlastima odgovornim za stvaranje otpada i njegovo nelegalno odlaganje.
-Ministarstvo podržava sve općine u obalnim područjima u uslugama čišćenja, skupljanja i prijevoza otpada tijekom ljetnih mjeseci- ističe ministrica, tvrdeći da je Albanija učinila značajan korak naprijed prema integriranom upravljanju otpadom u skladu s europskim standardima. U tom smislu je zabranjena i upotreba plastičnih vrećica, što je propisano zakonom usvojenim u ožujku ove godine, a koji je na snazi od početka lipnja.
Kumbaro vjeruje da morske struje više neće iz Albanije nositi smeće prema sjeveru Jadrana ( Crnoj Gori i Hrvatskoj ) zbog svih mjera koje je vlada uvela i decentralizirane odgovornosti na općine i gradove. Problem je, međutim, nedostatak kvalificiranih kadrova i novca kojim bi se ovi problemi puno brže i dugoročnije rješavali.
Plastično smeće pluta u dubrovačkoj luci (foto Facebook)
