Obavijest zemljacima i svim Zemljanima: noćas, između 30. i 31. svibnja 2022. godine, bi moglo biti kiše, ali ne obične, vodene, nego kiše meteora. Pritom neće biti potreban kišobran. I ne radi se o vatrometu koji je HDZ priredio povodom Dana državnosti. Ipak, astronomi poručuju kao bi spomenuta kiša mogla biti spektakl, ali bi mogla biti i i razočarenje.
-Moguća je snažna kiša meteora u noći s ponedjeljka 30. svibnja na utorak 31. svibnja 2022. Negdje pred zoru 31. svibnja, postoji mogućnost da na nebu svjedočimo jednoj od rijetkih prirodnih pojava: pljusku meteora, ukoliko nebo ne bude prekriveno oblacima. Riječ je o pojavi koja nastaje kada se Zemlja na svom putu oko Sunca sudari sa oblakom sitnih čestica – meteoroida – izbačenih sa kometa, u ovom slučaju sa kometa 73P/Schwassmann-Wachmann čija se jezgra godine 1995. raspala na nekoliko dijelova. Raspad jezgre 73P je pritom na svojoj orbiti ispred i za sobom ostavio puno meteoroida s kojima se Zemlja u najvećoj mjeri ima sudariti oko 7 sati prema srednjoeuropskom mjerenju vremena. Meteoroidi prilikom izgaranja u atmosferi uzrokuju nebesku pojavu koju nazivamo meteor ili zvijezda padalica – obavještava narod koordinator Hrvatske meteorske mreže i dopredsjednik Hrvatskog astronomskog saveza Damir Šegon.
Iako će u to vrijeme kod nas uvelike biti dan, ukupno trajanje ovog mogućeg nebeskog vatrometa zvijezda padalica procjenjuje se na nekoliko sati i moguće je da ćemo neke od tih meteora vidjeti i iz naših krajeva, kako kažu promatrači meoera i astronomi.
Možda da, možda ne
-Brojnost meteora je velika nepoznanica: moguće je da će meteoroidi biti previše sitni da bi se njima uzrokovani meteori vidjeli prostim okom, moguće je da će biti dovoljno velike mase da budu vidljivi. Procjene vodećih svjetskih stručnjaka na polju predviđanja ovakovih događaja slažu se u jednom, a to je da će se “nešto” dogoditi i variraju od običnim promatračima neprimjetne aktivnosti meteora pa sve do meteorskog pljuska od tisuće meteora na sat. – ističe Šegon.
Evo sad i nekoliko podataka koji onima koji često ne gledaju u nebo i ne proučavaju zvjezdanu kartografiju malo znače. Naime, premda je sam meteorski potok uzrokovan meteoroidima kometa 73P nazvan tau Herkulidi prema njegovom položaju iz godine 1930. kada je otkriven, radijant (točka iz čijeg će smjera meteori izvirati) ovogodišnjeg potoka nalazit će se u zviježđu Volara, na četvrtiini puta od zvijezde Arktur prema zvijezdi Karlovo srce (u zviježđu Lovačkih pasa) i pred jutro manje-više iznad naših glava.
Ilustracija (foto pixabay)
-Za one koji se slučajno ili s namjerom probude nakon 2 sata u jutro 31.5. ovu pojavu mogu opažati bez ikakvih pomagala. Dovoljno je zakloniti se od okolnih izvora svjetlosti – Mjesec ovom prilikom neće smetati -i iz mraka promatrati nebo – meteori potoka tau Herkulida trebali bi biti najbrojniji na visini od oko 30ak stupnjeva od horizonta, oko trećine udaljenosti između horizonta i zenita, te bi u usporedbi s drugim meteorima trebali biti vrlo spori. Za razliku od na primjer Perzeida koje su neki opažali tijekom sredine kolovoza, tau Herkulidi trebali bi trajati i do 4 puta duže – čak oko jedne sekunde – napominje koordinator Šegon.
Možda spektakl, možda ništa
Kao zaključak, moguće je da će se pred jutro 31.5. ove godine na nebu dogoditi nešto neuobičajeno. Moguće je da ćemo vidjeti jako puno zvijezda padalica, ali moguće je da se neće vidjeti ništa posebnog ni spektakularnog. Bilo kako bilo, ukoliko nekim slučajem u to vrijeme budete budni, bacite oko na nebo… možda ćete prisustvovati nečem nezaboravnom.
-Tau Heculids bi mogli iznenaditi ali i razočarati… – veli Šegon.
Inače, Hrvatski astronomski savez (HAS) je obnovljen Skupštinom od 18. prosinca 2009. godine u vrijeme Međunarodne astronomske godine od strane astronomskih društava iz Malog Lošinja, Rijeke, Višnjana, Korenice i Zadra, te je slijednik Saveza astronomskih društava Socijalističke republike Hrvatske koji je prvi puta upisan u registar društvenih organizacija 28.12.1981. u Zagrebu.
Razvoj tehnologije, dugogodišnje iskustvo, znanje i tradicija opažanja meteora u Hrvatskoj, rezultirali su i formiranjem Hrvatske meteorske mreže (HMM).
Ilustracija (foto pixabay)
Tehnološki proboj u tehnologiji kamera, uspješna testiranja različitih tipova kamera u Puli i postavljanje geofizičke stanice za praćenje utjecaja meteora na ionosferu na Tičanu, dovelo je do formiranja mreže kamera u svrhu snimanja meteora.
2007. godine započeo je razvoj Hrvatske meteorske mreže kao zajednički projekt Astronomskog društva Istra iz Pule i Znanstveno edukacijskog centra Višnjan.
Snimili 250 tisuća meteora
Logotip Hrvatske meteorske mreže
Danas HMM broji više od 30 kamera u pogonu, instaliranih kako po školama i znanstveno-edukacijskim centrima tako i po privatnim kućama u Hrvatskoj ali i izvan nje. Višestruki preklop vidnih polja kamera omogućava vrlo preciznu analizu putanja meteora, te predstavlja bazu za eventualne izračune mogućih mjesta pada meteorita. Potvrda efikasnosti sustava je i pronalazak meteorita kraj Križevaca, kao rezultat izračuna putanje iz mjerenja položaja meteora sa snimaka 5 HMM kamera, palog u noći s 4. na 5. veljače 2011. godine.
Do sada je snimljeno i obrađeno preko 250.000 meteora. Rezultati obrade za sada su u samo maloj mjeri publicirani u stručnim časopisima ali važni rezultati očekuju se u bližoj budućnosti, vele.
Hrvatska meteorska mreža trenutno broji preko 50 članova iz Hrvatske.
Ilustracija (foto pixabay)
