U Samoboru su iz slastičarnice izbacili učiteljice s djecom iz spektra autizma uz riječi kako „takvu djecu ne vode u grad jer ona spadaju u šumu“. U Zadru su majku s djetetom s Down sindromom izbacili iz kafića ‘jer im kvari ugled lokala’. To se dogodilo u Hrvatskoj 2021. godine.
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Anka Slonjšak podnijela je Izvješće o radu Hrvatskom saboru koje uz prikaz rada institucije Pravobranitelja za osobe s invaliditetom predstavlja i stanje prava djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u 2021. godini u svim područjima života.
-Stanje ljudskih prava osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj danas nije u potpunosti na zadovoljavajućoj razini niti u jednom području, a prema podacima iz ovog izvješća vidljivo je da se i dalje najčešće ne poštuju i krše prava u područjima od prioritetne važnosti za njihov život kao što su socijalna zaštita, obrazovanje, pristupačnost i mobilnost, zapošljavanje i rad te neovisni život i život u zajednici. – ustvrdila je Anka Slonjšak, a što znači da se stanje nije promijenilo na bolje u odnosu na prošle godine.
Nasuprot tome, Ured Pravobraniteljice imao je više posla jer je pritužbi na loše postupanje prema osobama s invaliditetom bilo znatno više…
“Nitko ne želi da njegovo dijete ide u školu s kljakavom djecom, kojekakvim invalidima…“
-U odnosu na 2020. godinu zabilježili smo povećanje od 20% više obraćanja građana koji su nam se obratili 2.720 puta povodom čega smo imali 5.826 postupanja. Najviše obraćanja odnosilo se na područje socijalne skrbi, njih 502; zatim na područje zapošljavanja i rada 329; pristupačnosti i mobilnost 280; višestrukih pritužbi bilo je 278; na mirovinsko osiguranje odnosilo se 240 pritužbi; na odgoj i obrazovanje 208; zdravstvo 180; na imovinsko-pravne poslove 135; pravosuđe 91; a preostala obraćanja odnosila su se na rad udruga, suzbijanje nasilja, skrbništvo, život u zajednici, obiteljsko-pravnu zaštitu, sport te ostala područja – kaže Slonjšak.
Anka Slonjšak
Ipak, posebno zabrinjava činjenica koja ukazuje na tragičnu bešćutnost dijela naših sugrađana prema vjerojatno najranjivijima u društvu – djeci s invaliditetom.
-U prošloj godini uočen je velik broj diskriminatornog govora o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom koji je zgrozio javnost te su u pojedinim slučajevima podnesene kaznene i prekršajne prijave. Primjer iz prakse: Putem platforme Facebook saznali smo za govor aktivistice iz Osijeka prilikom okupljanja na prosvjedu protiv cijepljenja, a koji predstavlja povredu temeljnih ljudskih prava djece s teškoćama u razvoju, njihovog dostojanstva kao i osnovnog prava na obrazovanje i uključenosti u društvo na ravnopravnoj osnovi zajedno s djecom bez invaliditeta. Izjava poput: „Nitko ne želi da njegovo dijete ide u školu s kljakavom djecom, kojekakvim invalidima…“ ponižavajuća je i diskriminirajuća i kao takva predstavlja govor mržnje prema djeci s teškoćama u razvoju i osobama s raznim vrstama invaliditeta.- kaže Anka Slonjšak.
Ona ističe kako roditelji djece s teškoćama u razvoju ulažu puno truda i energije u razvoj svog djeteta, pogotovo u obrazovnom području, kako bi njihova djeca mogla kasnije živjeti što neovisnije i samostalnije.
„…da takvu djecu ne vode u grad jer ona spadaju u šumu“
-Na obrazovnom su području učinjeni pozitivni pomaci kako bi se djeca s teškoćama u razvoju uključila u redoviti sustav obrazovanja na ravnopravnoj osnovi s drugom djecom. Upozorili smo kako je isključiv stav aktivistice u izjavi „da nitko ne želi“ njezin osobni stav i kao takav je netočan jer djeca s teškoćama u razvoju jesu uključena u redoviti obrazovni sustav i pohađaju nastavu zajedno s djecom bez teškoća u razvoju te Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom nema saznanja da su (svi) roditelji djece bez teškoća u protivljenju odnosno da dijele njezino isključivo i diskriminatorno mišljenje. Samo oslovljavanje osoba s invaliditetom na ovakav način jest omalovažavajuće i upućuje da imenovana na osobe s invaliditetom gleda isključivo kroz njihovo oštećenje, a ne na njih kao osobe i ljudska bića, već kao „ manje vrijedne“ i stoga nepoželjne u društvu i obitelji: „…nemoj mi ostati invalid do kraja života i napraviti problem cijeloj obitelji“. – upozorava Pravobraniteljica Slonjšak.
llustracija…
Neprihvatljivo je, napominje, korištenje pogrdnih izraza, ponižavajuće ili dehumanizirajuće prikazivanje, kao i svaki oblik izravnog ili neizravnog poticanja ili podržavanja mržnje, diskriminacije ili štetnog djelovanja prema nekoj skupini ili njezinim pripadnicima. Govor je bio dostupan javnosti i kao takav je dodatno učvršćivao postojeće predrasude i druge negativne konotacije o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom te je stoga izrazito štetan i neprihvatljiv. Kasnije je navedena osoba kontaktirala Ured te se ispričala, kažu.
-Međutim, upućena je da se ispriča roditeljima djece s teškoćama u razvoju, samoj djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Govor navedene uklonjen je s platforme. Zaprimili smo obavijest Općinskoga državnog odvjetništva da je protiv okrivljene podignuta optužnica zbog kaznenog djela protiv javnog reda – javnim poticanjem na nasilje i mržnju. No ima i drugih primjera: u kojem su se našla djeca koja boluju od poremećaja iz spektra autizma kada su prilikom izleta zajedno s učiteljicama ušla u slastičarnicu u Samoboru te su izbačena na ulicu umjesto da budu poslužena predstavlja povredu temeljnih ljudskih prava na jednakost i ravnopravnu uključenost u društvo i kao takav je neprihvatljiv. Djeca su u slastičarnici imala kratki napad, a situaciji nije doprinijelo niti ponašanje vlasnice slastičarnice koje je bilo usmjereno na njihovo udaljavanje iz slastičarnice uvredljivim i ponižavajućim riječima da „takvu djecu ne vode u grad jer ona spadaju u šumu“. – prepričala je začuđujući postupak osoblja slastičarnice u Samoboru Anka Slonjšak.
„Narušavanja reputacije lokala“
Nadalje, toga ima još: prošle godine je od majke djevojčice sa sindromom Down i njene prijateljice zatraženo da s djetetom napuste ugostiteljski objekt u Zadru zbog „narušavanja reputacije lokala“.
-Neprihvatljiva su ponašanja i razmišljanja koja su usmjerena prema izolaciji djece s teškoćama u razvoju od ravnopravnog sudjelovanja u svim segmentima društva i gledanja na njih kao „manje vrijednih i onih koje treba maknuti i sakriti“. Ovakvi istupi su odraz još uvijek prisutnoga tradicionalnog i medicinskog poimanja invaliditeta koji ima za posljedicu segregaciju različitih kao društveno neprihvatljivih. Opisan način razmišljanja i ponašanja vlasnice slastičarnice, ali i vlasnika zadarskog kafića koje uzrokuje strah, neprijateljsko, uvredljivo i ponižavajuće okruženje jest diskriminatoran i utuživ sukladno odredbama Zakona o suzbijanju diskriminacije. U odnosu na događaj u slastičarnici podnesena je prekršajna prijava zbog sumnje u počinjenje prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije. S obzirom na snažne osuđujuće reakcije građana Zadra i lokalnih dužnosnika, brojne pozitivne vijesti iz Zadra o integraciji djece s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom u lokalnu zajednicu, kao i reakcije na društvenoj mreži Facebook vezano za incident u Samoboru, proizlazi kako velik dio građana osuđuje opisana postupanja. Sve navedeno govori kako je ovakav događaj važno osvijetliti i ponovno poslati poruku o važnosti poštovanja, uvažavanja i priznavanja djece i odraslih osoba s invaliditetom koji to trebaju i zaslužuju. – smatra Slonjšak.
llustracija…
Nadalje, Pravobraniteljivca za osobe s invaliditetom upozorava i na još jedan slučaj vezan uz diskriminatoran govor i prema osobama s invaliditetom, u ovom slučaju usmjeren javnim istupom zaposlenika Grada Splita protiv jednog gradskog vijećnika koji je osoba s invaliditetom.
“Već je sasvim dovoljno oštećen.“
Naime, na društvenoj mreži na Facebook profilu D. L. od dana 18. prosinca 2021. godine u 13:46 sati objavljen je slijedeći sadržaj: „Prošao je proračun. Tko u njega kradomice zirne vidjet će štošta. Vidjet će tamo Most u zaklonu iza tezge nacionalnog trvenja s hadezeom, frankenštajnskih ljevičara kojima se partijska glazura davno rastopila, i gradonačelnika koji bjesomučno planira što s kreditom iz znanan filma. To mu je teže odredivo, ali njega ne brine nadnaravno. On ima za potporu invalidnog Luku nevjernika, specijalista za telekinezu i teleportaciju, frfljavog ideologa koji je završio u Gradskom vijeću da ne bi onako kljast odlutao na cestu i završio pod kakvim kamionom. Sad gradonačelnik može konačno napuniti kadu, staviti unutra patkicu i složiti nekakvu ideju kako sve to sa silnim projektima izvesti. Luku nevjernika naravno mora u najvećoj mogućoj mjeri držati izvan toga. Već je sasvim dovoljno oštećen.“
Na istom Facebook profilu D. L. je objavio dana 3. rujna 2021. još jednu izjavu: „Luka nevjerniče, druže invalidni, tko to invalidima warp u guzicu daje?!“ .
-Iz konteksta objava zaključujemo da je na izrazito uvredljiv i nedopustiv način D. L. govorio o L. B., gradskom vijećniku koji je osoba s invaliditetom. Pozivanje na invaliditet vijećnika u svrhu njegovog omalovažavanja, vrijeđanja i povrede dostojanstva putem društvene mreže apsolutno je nespojivo s gradskom funkcijom koju obnaša D. L. i etičkim načelima kojih se dužan pridržavati u izvršavanju poslova koji su mu povjereni, a istovremeno predstavlja oblik govora mržnje i diskriminatornog odnosa prema osobama s invaliditetom općenito, a koji čini dostupnim široj javnosti. Takav način javnog komuniciranja i obračunavanja je zabranjen i nedopustiv te uvelike prelazi granicu slobode izražavanja, a posebno uzimajući u obzir činjenicu da kao zaposlenik Grada Splita, viši savjetnik u Službi za društvene djelatnosti, Odsjeku za kulturu, snosi dodatnu odgovornost za javno izgovorenu riječ. Umjesto vrijeđanja osoba s invaliditetom, uključujući i njegove kolege s čijim se stavovima ne mora slagati, D. L. je dužan u okviru svojih nadležnosti osigurati ostvarivanje prava, poštivanje integriteta i dostojanstva građana i drugih gradskih službenika bez diskriminacije tijekom obavljanja poslova svoga radnog mjesta. Osim toga, opisanim postupanjem narušava povjerenje građana u gradske službe – upozorava Anka Slonjšak.
Politički podobni, nepristojni, slabo obrazovani i nepodnošljivo drski…
Osim ovoga izravnog upozorenja i poziva da se ubuduće suzdrži od ponižavajućih i uvredljivih istupa i izjava o osobi (osobama) s invaliditetom, pravobraniteljica će sukladno zakonskim ovlastima pokrenuti odgovarajući postupak zbog sumnje na počinjenje prekršaja opisanog i kažnjivog po čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, kaže.
llustracija…
-Također smo, osim gore navedenog, direktno upozorili D. L. da zbog ovakvih ili sličnih izjava može kazneno odgovarati zbog počinjenja kaznenog djela uvrede koje se progoni po privatnoj tužbi, a ujedno postoji osnova za pokretanje postupka pred Službeničkim sudom u Splitu zbog teške povrede službene dužnosti – nedoličnog ponašanja koje nanosi štetu ugledu službe. Odgovor od D. L. nije zaprimljen – zaključuje Anka Slonjšak.
Hoće li ovakvo upozorenje imalo zamisliti spomenutoga gradskog službenika i slične koji nam kroje živote, a na poslove od javne važnosti i interesa su dospjeli uglavnom po ključu stranačke pripadnosti, a nerijetko su potpuno nestručni i potkapacitirani za zadaće koje su im povjerene, a usput su nerijetko i nepristojni, slabo obrazovani i nepodnošljivo drski?
Hm…
