Noćas, sa subote na nedjelju, ne zaboravite naštimati satove! Ponovo se prebacujemo na ljetno računanje vremena, iako to našem bioritmu i navikama ne odgovora, iako neke ljude dezorijentira, iako je gotovo bio postignut dogovor da se ta nepotrebna sezonska radnja više neće poduzimati. No, sa subote na nedjelju, sviđalo vam se to ili ne, pomaknite svoje kućne i ručne ure za jedan sat naprijed…
Tako ostaje dok god se zemlje članice EU ne dogovore drugačije. Zasad za ukidanje nema konsenzusa, pa sve ostaje po starome. To znači da ćemo u prijelaznoj noći spavati sat kraće, da će neki taj manjak sna osjećati bar nekoliko idućih dana, da će biti nervozni i nezadovoljni jer ne vide puno opravdanih razloga ( i dobitaka ) za ustrajavanje na ovom ljetnom interveniranju u realno vrijeme.
Promjene o kojima treba voditi računa, osim tog sata koji se pomiče naprijed, svakako su i ljetni režim niže tarife struje koja sada vrijedi od 22 do 8 sati, a od 31. ožujka više nema obaveze ni paljenja dnevnog svjetla na automobilima. Ljeti je dan prirodno duži pa nije neki dobitak ni na uštedi struje, ali, neovisno od uvjerljivosti argumentacije kontra inzistiranja na pomicanju sata, nastavljamo tamo gdje smo lani stali…
Hrvatskoj bi svakako odgovaralo ljetno računanje vremena, kako je to svojedobno deklarirao i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ali kada bi se ono primijenilo na sve zemlje, recimo, srednjoeuropske vremenske zone, u Belgiji, Španjolskoj, Nizozemskoj ili Danskoj zimi bi se sunce pojavljivalo tek sredinom jutra, a na sjeverozapadu Španjolske oko 10 sati, piše N1, pozivajući se na Hinu. S druge, pak, strane, kad bi se zimsko računanje vremena uzelo kao trajno, na istoku Poljske sunce bi ljeti izlazilo u tri sata ujutro! Stoga, kompromis pobjeđuje kad se gleda cijela EU.
Europska komisija je u rujnu 2018. predložila parlamentu EU trajno ukidanje pomicanja sata, odnosno ljetno i zimsko računanje vremena, istodobno za cijelu Uniju, te se predlagalo da svaka država to slobodno odlučuje po vlastitim preferencijama i za nju optimalnim izračunima, o čemu bi trebale Europsku komisiju obavijestiti najmanje šest mjeseci prije početka primjene. No, rasprava je pokazala da većina članica smatra primjenu jedinstvenog, standardnog računanja vremena bitnom za ispravno, nefragmentirano funkcioniranje vremenskih zona i tržišta EU-a.
Mada, Europski parlament je 2019. dao potporu prijedlogu za ukidanje sezonskog pomicanja sata od 2021. za koju se vjerovalo da će biti zadnja godina s ljetnim i zimskim računanjem vremena na području Unije, s tim da bi zemlje članice imale pravo odlučiti kojoj će zoni pripadati.
One članice koje bi odlučile zadržati ljetno računanje vremena zadnji put sat su trebale pomaknuti posljednje nedjelje u ožujku 2021., a one koje bi se opredijelile za standardno (zimsko) računanje, zadnji put su trebale prilagoditi svoje satove posljednje nedjelje u listopadu 2021. Za takav su prijedlog eurozastupnici glasali s uvjerljivom većinom od čak 410 glasova, a 192 su bila protiv ( 51 suzdržan ). Prijedlog je prihvaćen s odgodom primjene, umjesto u 2019. tek od 2021. No, naposljetku se i od toga odustalo.
Inače, EU je prvi put primijenila jedinstveni ljetni režim 1980., a do tada su nacionalne prakse i režimi bili različiti. Postojeća direktiva o ljetnom računanju vremena članicama EU-a nalaže pomicanje sata posljednje nedjelje u ožujku i ponovno vraćanje na standardno vrijeme posljednje nedjelje u listopadu.
Prema tome, zasad nema dovoljno uvjerljivih razloga da se odustane od ljetnog i zimskog čitanja vremena na području cijele EU, pa stoga, ne zaboravite, u noći na nedjelju pomaknuti satove za 60 minuta naprijed. I kad vaša ura pokaže osam sati, realno će to biti tek sedam, ali, ne obazirite se na to, jer vrijeme je ono koje pokazuje mehanički sat, a ne onaj vaš biološki. Tako je u naše ime odlučila politika…
