Rat je poguban za Ukrajinu, za Rusiju, ali i Europu
Tonino Picula je prije mjesec dana, kao eurozastupnik bio u mirovnoj misiji u Ukrajini, nakon koje je procijenio da bi mogući rat između Rusije i Ukrajine imao pogubne posljedice za Europu. Ali, kako napominje danas, objašnjavajući što je tada mislio pod pridjevom “poguban”, ne samo da bi mogao biti poguban za Europsku uniju, nego i za ostale europske države koje nisu članice EU.- Svakako bi bio izrazito poguban za Ukrajinu kao najveću žrtvu, ali sigurno u nekoj vremenskoj perspektivi i za samu Rusiju. Rat je zapravo otvorio sve moguće opcije, vrlo je teško predvidjeti kako će se rat dalje odvijati, kao što su mnogi vjerovali da rata neće biti. Mnogi su vjerovali da je ruski predsjednik Vladimir Putin racionalan političar koji će iskoristiti krizu, koju je i sam generirao, kako bi u diplomatskim pregovorima, možda postigao neke probitke, pogotovo kad je riječ o sigurnosti Rusije, prije svega u direktnom kontaktu sa SAD-om.
No, čini mi se- rekao je u Nu2 Picula– da je primajući državnike samo kupovao vrijeme. Time je poslao direktnu poruku da njega ne zanima suradnja s EU-om- konstatira Picula.Podsjetio je i na niz zahtjeva koje je Moskva u prosincu prošle godine adresirala na SAD, između ostalog zahtijevajući da se NATO resetira na stanje iz 1997., što implicira demontiranje vojnih instalacija u članicama toga saveza koje se nalaze na istoku i da se time Rusiji dade apsolutno jamstvo sigurnosti.
Na pitanje zašto je tada bilo tako teško jamčiti Rusiji da Ukrajina neće ući u NATO, da će ostati neutralna, Picula nema odgovor, i veli – to treba pitati Ukrajinu. Ali, to također znači- dodaje Picula– da bi netko izvan Ukrajine trebao odlučiti o vanjskopolitičkoj orijentaciji suverene države.-Ukrajina želi ući u NATO, Ukrajina je to upisala u svoj ustav i zahtjev da se Ukrajina “finandizira” bila je naprosto kriva poruka. Putin nije htio samo to, on je tražio puno više i sad znamo da je to bio samo izgovor, htio je dobiti Ukrajinu kao i vrstu priznanja za Rusiju kakvu je možda SSSR imao tijekom hladnog rata. Putin je frustriran čovjek i on sada više doista ne ostavlja dojam racionalnog političara s kojim se vrijedi sastati i razgovarati- ocijenio je europarlamentarac.
Prijetnje nuklearnim oružjem
Naposljetku, kaže, činjenica je da Rusija ima šest tisuća atomskih bombi zbog kojih Putin računa na generirani strah Zapada od ruske nuklearne sile, i to govori da bi njegove političke zahtjeve trebalo vrlo ozbiljno shvatiti. No, Putin također zaboravlja, ističe Picula, da i drugi imaju nuklearno oružje i da žele braniti svoj način života, svoju slobodu, svoje granice. Ali, nitko dosad nije tako brahijalno prekršio postojeći međunarodni poredak ustanovljen još 1944. u San Franciscu prilikom uspostavljanja UN-a- rekao je Picula, gostujući u HRT-ovoj emisji Nu2.
-Na kraju krajeva Putin je stavio ad acta sve ono što se postiglo u hladnom ratu završnim dokumentom iz Helsinkija 1975. Želio je resetirati sve kolektivne mehanizme globalne sigurnosti, a da stvar bude i ciničnija to su upravo napravili ( izvršili invaziju na Ukrajinu, op.a. ) kad je Rusija predsjedala sjednicom Vijeća sigurnosti UN-a- naglasio je.
Da je Putin iskreno i ozbiljno razgovarao s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, umjesto što je kupovao vrijeme i obmanjivao ih, jer je već tada znao da će Rusija ići u invaziju, do svega ovog ne bi ni došlo, uvjeren je Picula.
Sankcije i osuda ruske agresije na Ukrajinu nisu dovoljne da bi zaustavile rat, ali pored toga ima i drugih ozbiljnih inicijativa iz Mađarske i Poljske, a vrlo ozbiljna inicijativa došla je i iz Turske, od turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, da se organizira susret dviju zaraćenih strana u Turskoj i pregovara o miru
– Ali pitanje je je li to bezuvjetno. Moskva traži da se Ukrajina preda, da kapitulira, što je potpuno neprihvatljivo. Ušli smo u neizvjesnu fazu rata- smatra Picula, napominjući kako je Putin bio uvjeren da će s nekoliko brzih prodora potpuno slomiti oružani otpor Ukrajinaca. To se, međutim nije dogodilo, a ono što sada vidimo je vrlo opasno, ističe, jer mislim da ulazimo u “vukovarizaciju” ukrajinskog rata. Rusi lako osvajaju prazan prostor, ali sada ulaze i u gradove i tu sad može presuditi volja i motivacija Ukrajinaca da brane svoje gradove, svoju zemlju, i koliko je Putin spreman daleko ići, koliko bezobziran može i hoće biti.
Proširenje NATO-a
Kad je, pak, riječ o širenju NATO-a, za to postoje određeni uvjeti koje treba ispuniti, nije dovoljna samo želja. Širenje je dosad išlo evolutivno i došlo se do određene točke, a kod eventualnog daljnjeg širenja sigurno će se voditi računa o situaciji u pojedinoj zemlji koja iskazuje želju ući u članstvo toga vojnog saveza. Mada, i prije ovih dramatičnih događaja svima je bilo jasno da je eventualno članstvo Ukrajine u NATO-u na dugom štapu, pa je zapravo ta ambicija Ukrajine poslužila Putinu samo kao alibi, izgovor za agresiju, a zapravo je to naprosto manipulacija, kazao je Picula, prenosi HRT.
Smatra da će energetska kriza i rat u Ukrajini ubrzati energetsku tranziciju prema dekarbonizaciji i oslanjanju na obnovljive izvore energije, odnosno prema “zelenom planu”. Taj će proces, kaže, imati i socijalnu i političku cijenu, no Putin ne ostavlja previše prostora. Ovaj rat je pokazao da se EU ne može samo oslanjati na dobavu energenata iz Rusije, ta priča odlazi u povijest. Danas Unija iz Rusije dobavlja 41 posto prirodnog plina, 27 posto nafte i 47 posto ostalih krutih goriva, ali nisu sve zemlje jednako ovisne o tome. Vrlo brzo morat će se promijeniti vrsta tranzicijskog modela, kaže europski zastupnik.
Neovisno o ratu Rusije i Ukrajine, Hrvatska ima problema i u svome okruženju, kazat će, jer imamo tri države koje su više-manje izložene pojačanoj ruskoj prisutnosti – Srbija, BiH i Crna Gora.
– U sve tri zemlje će se ove godine vjerojatno održati izbori i uvjeren sam da će političke vođe, opozicija i javnost morati donijeti vrlo ozbiljne odluke hoće li se i u kojoj mjeri emancipirati od politike koja ovog trenutka ugrožava svjetski mir. Hrvatskoj to ne smije biti svejedno, mi smo jedina članica EU-a koja graničimo sa sve tri. Odreda je riječ o zemljama koje mogu vlastitom nestabilnošću prouzročiti i ozbiljne sigurnosne prijetnje ne samo Hrvatskoj, nego i EU- ocijenio je Picula, posebno apostrofirajući politiku Milorada Dodika koja najviše ugrožava suverenitet BiH.
Odnos prema Milanoviću
Kratko je komentirao i odnos prema hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću, bivšem šefu SDP-a iz kojeg i sam Picula dolazi, a prema kojem ima poprilično ambivalentan stav. S jedne strane, kaže, žestok je u kritici HDZ-a što i treba biti, ali s druge, na vanjskopolitičkom planu ne samo što je ponekad neodmjeren, nego nažalost znade govoriti i neistine, kao što je slučaj sa Srebrenicom.
Takva politika i nediplomatski gard Milanovića generira i negativne posljedice, pa se ne može reći, primjećuje Picula, da hrvatskog predsjednika nešto baš pozivaju u državničke posjete, da nešto puno putuje i razgovara s relevantnim političkim faktorima u EU i svijetu.
A što se tiče tvrdnje da ga je on ( Milanović ) poslao u EU tako što ga je stavio na listu, Picula kratko kaže: – U stranku sam došao deset godina prije Milanovića, tako da je moja politička karijera počela znatno prije njegove. A za europarlamentarca su me izabrali birači i to dva puta za redom, s najviše preferencijalnih glasova, i to govori sve.

Tonino Picula, eurozastupnik