Što je htio Stjepan Šterc, demograf s Hrvatskih studija koji se tijekom tri desetljeća hrvatske samostalnosti nametnuo kao opće mjesto ( promašene) nacionalne demografske politike, priznanjem da je deset izbornih jedinica u Hrvatskoj svojedobno skrojeno po narudžbi HDZ-a? Pod jedan, to svi znamo, a pod dva, i sam je bio dio HDZ-ove nomenklature, pače jedan od kreatora toga nakaradnog modela koji je trebao HDZ-u zajamčiti izborni uspjeh ( pobjedu ), po mogućnosti zanavijek! Čime se to hvali? I zašto bi Štercov novi prijedlog, nakon onog što ga je radio po Tuđmanovoj narudžbi, uopće trebao biti relevantan ikome osim HDZ-u?!
Gostujući na N1 televiziji, demograf s obilatom političkom poputbinom, spremno je objašnjavao kako je Hrvatska koncem 90-ih podijeljena u deset izbornih jedinica. Tome je, 23 godine poslije, suprotstavio neki svoj novi koncept po kojem bi bilo osam izbornih jedinica, i to šest koje bi pratile de facto prirodne regije i dvije koje bi se odnosile na manjinsku i iseljeničku populaciju. Je li i taj prijedlog naručen, ili je autentičan, nezavisni proizvod docenta dr.sc. Stjepana Šterca, njegov znanstveni ili njegov politički uradak kojim se, možebitno nominira za povratak u političku arenu?
Na N1 će ispričati kako su 1999. ankete govorile da će HDZ izgubiti izbore, pa je trebalo nešto napraviti da se ta “katastrofa” spriječi.
-Do mene su došli predstavnici Ureda predsjednika… prihvatili smo to uz uvjet da se formira 10 izbornih jedinica… Koristio sam pomoć studenata i složili smo tih 10 izbornih jedinica s tim da je bilo ključno kako podijeliti Grad Zagreb. To je bila politička narudžba da HDZ spriječi gubitak izbora, a te je izbore izgubio. Proveli smo anketu koja je potvrdila da se izbori gube, pa smo napravili analizu što učiniti da se i uz to izbori dobiju, pa sam predložio radikalan potez zbog kojeg su me napali, da se pred izbore nekoliko mjeseci smjeni Vlada i da se biračkom tijelu ponudi nova koncepcija izvršne vlasti. Optužili su me kasnije da su te jedinice bile složene da se izgubi vlast. To je znanost, nema se tu što puno mudrovati, to su ozbiljne analize. Po tim izbornim jedinicama vodeće stranke su i dobivale i gubile izbore i kasnije nije bilo želje za promjenom- interpretirao je Šterc svoju ulogu u karikaturalnom i nepravednom prekrajanju Hrvatske u isključivoj funkciji HDZ-ovog izbornog trijumfa i ostanka na vlasti.
Kad je riječ o odstupanjima među izbornim jedinicama, tvrdi kako nisu bila veće od 6-7 posto, i govorilo se, veli, da to nije presudno za promjene, zbog činjenice da su i jedni i drugi dobivali i gubili izbore, pa nije bilo želje da se to promijeni.
Sada, pak, Šterc ističe kako su odstupanja protuzakonita, jer zakon dozvoljava 5 posto razlike među izbornim jedinicama po broju birača, a realno su razlike bile i 15 posto. Gdje je bio dosad?!
-Reakcije nije bilo. Tvrdio sam nekoliko puta da su ovi izbori van zakona i Ustava, da se mora korigirati, ali nije bilo volje i želje za tim- distancira se demograf, jer, smatra, odstupanja moraju svakog zabrinuti, a izračuni se temelje na egzaktnim stvarima, na popisu stanovništva.
-To je ta slika Hrvatske i jedan od razloga pozicije Hrvatske na europskom dnu, neuređenosti društva i odlaska mladih iz Hrvatske– otkriva nam “toplu vodu” Šterc.
Komentirao je i nevjerojatnu podudarnost broja stanovnika i broja birača u Hrvatskoj, pa u tom smislu spominje kako je prije nekoliko godina od njega Udruga mirovinskih fondova naručila studiju u kojoj je konstatirano da imamo preko 300 tisuća zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika, 350 tisuća birača više nego stanovnika starijih od 18 godina. Prije nekoliko godina ti su podaci prezentirani Vladi i premijeru koji je došao na prezentaciju, održao govor i otišao, a da nije ni poslušao govor vrlog znanstvenika Šterca. I sve je do danas ostalo isto…
Za podjelu Zagreba ustvrdio je kako je to puko naštimavanje da bi se dobili izbori.
-Narudžba je bila podijeliti Zagreb, puno je spornog, ali veći je problem da po jedinicama izbor pojedinog kandidata ne odgovara potencijalu stanovništva na tom prostoru, a svi zastupnici bi trebali zastupati nacionalnu koncepciju- rekao je, te potom iznio novi prijedlog za podjelu Hrvatske koja se temelji na regionalnom konceptu i prostornim parametrima. Bilo bi šest plus dvije izborne jedinice sa ukupno 100 saborskih zastupnika, a slijedila bi se regionalna logika u kojoj bi broj zastupnika ovisio o ukupnom razvojnom potencijalu prostora, kaže Šterc. Šest regionalnih jedinica, jedna manjinska i jedna za iseljeništvo, a birači bi mogli birati i kandidate na listama.
Demograf koji je godinama bio dio ( HDZ-ovog ) establishmenta, uvjeren je ( tek danas?! ) da bi to rezultiralo uređenijim izbornim sustavom i uređenijim društvom, što bi s vremenom podiglo razinu demokracije u Hrvatskoj.
Ali, koliko je sve to uopće relevantno kad dolazi od Stjepana Šterca koji bezmalo tri desetljeća figurira kao glavni državni demograf, a Hrvatska upravo konstatira da je na pragu izumiranja? Ako se nije slagao s politikom koja se vodila, ako se njegovi prijedlozi nisu prihvaćali, ili su radikalno korigirani, zašto je i dalje pristajao raditi po narudžbi i po mjeri establishmenta, umjesto da se otklonio od njega poput svojedobno mladog demografa Marina Strmote koji je podnio ostavku na dužnost državnog tajnika kad je shvatio da vlast njegove usluge niti cijeni, niti treba, a narodu prodaje puste bajke iza kojih svojim imenom nije htio stajati.
Nasuprot Strmoti koji je otišao časno, Šterc je bez kompleksa služio politici a ne znanosti, što je pokazao i svojim neznanstvenim odnosom prema hrvatskim građanima srpske nacionalnosti čiji odljev nakon rata, koji se kretao oko 8 posto, nije ni problematizirao kao demografsko pitanje. Naprotiv, struku je spremno upregnuo u politiku te s pozicije pomoćnika ministra obnove i razvitka, u mandatu ministra Jure Radića, provodio demografsku politiku koja je implicirala Tuđmanovo “humano preseljenje”, i useljavanje Hrvata iz BiH i s Kosova u kuće izbjeglih domicilnih Srba. Zašto se u ime znanosti, profesionalnog poštenja i časti nije tome suprotstavio?
Šterc je studij geografije završio 1979. na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu, magistrirao je 1987., a doktorirao 2012. U međuvremenu je, od 1991. do 2003. bio dio HDZ-ove državne nomenklature. Još kao asistent na PMF-u angažiran je za pomoćnika ministra obnove i razvitka ( Jure Radića ), bio je i načelnik Odjela za specijalni rat u Ministarstvu obrane, potom ( 1992.- 1994. ) savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova, da bi se nakon Oluje i rata, vratio na mjesto pomoćnika ministra Jure Radića gdje je ostao do kraja 1999. Kada je, prema najnovijem “otkriću”, dobio zadatak da Hrvatsku podijeli u 10 izbornih jedinica po krojnom arku koji najpouzdanije HDZ-u donosi pobjedu. Nije to Šterc odbio, nije se njegov znanstveni nerv s gnušanjem pobunio protiv takve narudžbe, baš kao što se nije usprotivio ni takvoj demografskoj politici koja bi u perspektivi garantirala bezmalo etnički čistu, jednonacionalnu hrvatsku državu.
I konačno, u vlastitoj biografiji Stjepan Šterc ponosno navodi, ne samo da je jedan od osnivača Instituta Ivo Pilar, Hrvatskih studija i časopisa Društvena istraživanja, nego i da je jedan od autora „Nacionalnog programa demografskog razvitka Republike Hrvatske”, „Zakona o otocima”, „Studije o razvitku područja posebne državne skrbi” itd. Bio je i član Vijeća za demografski razvitak RH, član Savjeta za prostorni razvoj RH, član Predsjedničkog vijeća, član Povjerenstva za sukcesiju Vlade RH, itd. itd., per fin i svjedok u Hagu u obrani hrvatskih generala. Dakle, znanstvenik Šterc je imao puno prilike pokazati što zna, no, demografska katastrofa o kojoj danas, nakon recentnog Popisa stanovništva, u dramatično govori, svjedoči o njegovoj tragičnoj neučinkovitosti. Hrvatska je sa sve manjim brojem stanovnika, otoci sve prazniji i napušteniji.
Stoga, zašto bi neki novi model izbornog prekrajanja Hrvatske , autora Stjepana Šterca, uopće bio relevantan ikome osim HDZ-u? Ako je i njima …?
