Hrvatska se priprema za uvođenje eura od 1. siječnja 2023., a građani strahuju od inflacije i očekivanog udara cijena. Kako se boriti s tim nepogodama? Jednostavno! Stručno i smrtno ozbiljno, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić potrošačima preporučuje : Birajte one koji vam nude niže cijene!
Boris Vujčić (Wikipedia)
Da nije istina, da je kojim slučajem vic, sada bi se slatko nasmijali. Ovako, ostaje nam pitati se misli li guverner Vujčić da su svi građani ovce koje ne znaju tko im glavu nosi, pa u maniri premijera koji građane štedi od sofisticiranih i njima teško razumljivih transakcija s vrijednosnim papirima i dionicama u HNB-u, nudi najjednostavnije odgovore, prikladne za one malo gluplje.
Vujčić potvrđuje da je inflacija možda najozbiljniji potencijalni “trošak” uvođenja eura, no u ovoj godini taj utjecaj na ukupnu stopu inflacije može biti sveukupno manje od 10 posto, pa vjeruje da to nije razlog za zabrinutost građana, pogotovo što očekuje da će se u drugoj polovini godine inflacijski pritisci početi ispuhivati.
A kako ćemo se obraniti od inflacije?
“Najbolja je prevencija podizanja cijena konkurencija”, veli Vujčić. Država će intervenirati samo tamo gdje postoji monopol, ali tamo gdje je tržišna utakmica tu država nema što tražiti. Stoga, preporučuje naš guverner građanima, “u mjesecima prije i nakon uvođenja eura treba izbjegavati one koji podižu cijene, a kupovati od onih koji to ne čine i to je, veli financijski stručnjak par excellence, najbolja zaštita od rasta cijena i sam smisao dualnog iskazivanja cijena. Ma bravo, guverneru!
Zar Vujčić misli da to građani nisu znali i sami, zar tako ne kupuju i sada, obilazeći prodavaonice, prateći akcijske prodaje, uspoređujući cijene trgovačkih lanaca, i vraćajući se onima koji su za njihov džep najpovoljniji?
Za to nam ne treba savjet guvernera Vujčića koji otkriva “toplu vodu” i umata je u celofan svoje “sofisticirane” pozicije. Zapravo, grubo i nepristojno potcjenjuje građane i nehotice im pokazuje što o njima misli.
Inače, po najnovijim podacima DZS-a inflacija je u prosincu 2021. porasla za 5,5 posto na godišnjoj razini i to je najozbiljniji skok od listopada 2008. A s obzirom da smo već suočeni s inflacijom, razumljivo je da građani strahuju od porasta cijena kao uobičajenog pratitelja uvođenja eura i u drugim tranzicijskim zemljama, članicama EU. I sam ministar financija Zdravko Marić upozorava da bi porast cijena mogao biti jedan od potencijalno negativnih aspekata uvođenja eura, ali ističe kako je taj efekt kod drugih bio jednokratan i u prvoj godini uvođenja zajedničke europske monete iznosio je prosječno 0,2 postotna boda. Tvrdi također, da su pozitivni efekti neusporedivo veći i dugotrajniji.
Prošlog tjedna je Vlada, ističe Marić, korigirala naviše projekciju rasta inflacije za 2022., s ranije predviđanih 2,5 na 3,5 posto. U idućih nekoliko mjeseci, kazao je, treba vidjeti kretanje cijena energenata, prije svega struje i plina, koji imaju značajan učinak na inflaciju, ali, obećava, Vlada neće sjediti prekriženih ruku, neće dozvoliti “lov u mutnom” i zaštitit će građane i gospodarstvo od rasta cijena.
Hrvatska od 1.siječnja 2023.prelazi na euro, a od rujna ove godine cijene će biti iskazane i u kunama i u eurima.
