U organizaciji Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Dalmacije te Udruge veterana Domovinskog rata i antifašista – VeDRA, u Kninu je u subotu, 4. prosinca, obilježena 77. godišnjica oslobođenja Dalmacije od fašističke okupacije. Izaslanstva iz gradova i općina s područja cijele dalmatinske regije došla su u Knin da bi na brdu Spas, kod spomenika oslobodiocima položili vijence i odali počast kninskim i dalmatinskim borcima koji su pali za slobodu. U tome su im se pridružili i izaslanik predsjednika Republike i izaslanik Ministarstva branitelja.
Davno se kod ovog partizanskog spomenika nije okupilo toliko ljudi, davno nije bilo takve atmosfere i tako prijateljskog druženja na taj veliki povijesni datum, ne samo za Knin, nego i za cijelu Dalmaciju.
-Prije 77 godina, na današnji dan, legendarne jedinice Osmog korpusa Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije završile su operaciju za oslobađanje Dalmacije od nacifašista u Drugom svjetskom ratu. Najveća operacija, u kojoj se sukobilo preko sto tisuća vojnika na obje strane, počela je tri mjeseca ranije desantiranjem XXVI divizije s otoka Visa na Brač i Korčulu. Preko 30 tisuća Titovih partizana– kazao je u svom prigodnom obraćanju u ime šibenske Zajednice antifašističkih boraca i antifašista Zoran Restović– krenulo je na silu od 60 tisuća njemačkih vojnika, 12 tisuća ustaša, 6500 četnika, s jednom jedinom naredbom: Dalmaciju treba osloboditi.
Mjesec dana trajala je krvava bitka za Knin, za konačno oslobođenje Dalmacije, nakon što su oslobođeni svi otoci i primorski gradovi, među kojima je Šibenik bio zadnji ( 3. studenoga 1944. ), i napokon, 4. prosinca 1944. komandant VIII korpusa šalje izvještaj Vrhovnom štabu NOV: Dalmacija je slobodna i više nikada svoju slobodu neće izgubiti ili predati drugome.
To je bila prva regija u Europi koja se oslobodila, a što je još značajnije- naglasio je Restović– postigla je to vlastitim snagama, bez pomoći saveznika. A kada se zna podatak da su 94 posto sastava VIII korpusa činili dalmatinski partizani, onda je valjda jasno zašto se to nikad ne smije zaboraviti, pogotovo na ovim područjima, poručio je.
Dalmacija prvi put u povijesti 4. prosinca 1944. postaje sastavni dio Hrvatske, i prvi put u povijesti o njezinoj povijesti odlučuju njezini građani, kako je tada izvijestila Slobodna Dalmacija.
-U toj veličanstvenoj borbi dalmatinskog naroda u Drugom svjetskom ratu– nastavio je Restović– sudjelovalo je preko 200 tisuća građana u narodnooslobodilačkom pokretu, od čega preko 120 tisuća u vojnim jedinicama. Visoka je i cijena koju je Dalmacija platila za svoju slobodu: preko 30 tisuća stanovnika Dalmacije stradalo je od 1941. do 1944., a od toga je preko 18 tisuća poginulih boraca u partizanskim jedinicama. Dalmacija je imala i oko 12 tisuća žrtava rata, od kojih njih čak 8 tisuća nije imalo nikakvu mogućnost da se obrane.
– Strijeljali, vješali, klali su i talijanski fašisti i njemački nacisti, ali još i više njihove revnosne sluge, ustaše i četnici- kazao je Restović.
No, cijenu je platio i okupator, pa je u operaciji za oslobođenje Dalmacije što poginulo, što zarobljeno, iz stroja izbačeno 19 tisuća njemačkih vojnika, 3200 četnika i oko 2800 ustaša, a ostali su bježali glavom bez obzira. Partizana je u ovoj operaciji poginulo 2.847, od čega u završnoj kninskoj akciji 1206, ranjenih je bilo 3.456, a trajnim invalidima ostalo ih je 882. Njima u počast i u zahvalnost podignut je spomenik i postavljene su kripte s njihovim imenima na ponos i spomen, i pred njima su se danas dalmatinski antifašisti poklonili.
-Koja se poruka htjela poslati narodu Dalmacije rušenjem ovog spomenika? Koja se poruka hoće poslati narodu Dalmacije njegovom neobnovom, njegovom zapuštenošću- reći će Restović, pitajući se što su to učinili osloboditelji Dalmacije čega bi se generacije nakon njih trebala sramiti.
-Njihov obraz je čist, oni su donijeli slobodu budućim generacijama da više nikad nijedan tuđin našu Dalmaciju ne svojata, niti komada- poručio je, napominjući kako su oni trajna inspiracija i vječni ponos Dalmatinaca.
-I neće nam to oduzeti ni novoproglašeni povjesničari, ni povjesničari po zadatku, ni klerofašistički falsifikatori, ni utemeljitelji novog morala po školama, ni vjeroučiteljske laži, ni ravnateljska podilaženja, ni političari bez morala- kazat će u Kninu šibenski čelnik Zajednice antifašista.
– Oni bi htjeli da od nacističkih slugu, koji su prodali Dalmaciju, naprave najprije hrvatsku vojsku, pa zatim rezultat želje naroda Hrvatske, a onda i heroje kojima se uređuje velebno groblje. Ustaški zločinci dobivaju ulice i trgove. Ali, zar je to čudno? To je stvarnost koju živimo. A onda nama antifašistima ostaje da se sjećamo, da njihova djela otrgnemo zaboravu, da istinu iznosimo, da se istinom borimo- poručio je Zoran Restović prilikom obilježavanja 77. godišnjice oslobođenja Dalmacije u Kninu.
Povodom ove partizanske, antifašističke obljetnice na kninskoj tvrđavi je otvorena izložba “Od pobjede 1945. do pobjede 1995.”, a promovirana je i knjiga iz biblioteke VeDRA „1944.: Oslobođena Dalmacija / Antifašizam danas.
