Hrvatska je zapela u hadeizaciji društva iz ranih 90-ih. I ma što danas HDZ činio, nakon tri desetljeća ustrajnog strukturiranja državne zajednice po jednom nakaradnom i nemoralnom sustavu vrijednosti, na rejting te stranke u biračkom tijelu to se nimalo ne reflektira. Što bi se Hrvatskoj moralo dogoditi da se odrekne HDZ-a kao mjerne jedinice hrvatstva i domoljublja? Možda da i Andrej Plenković bude uhvaćen s rukama u koruptivnom pekmezu…
Dakle, što u HDZ-u radili da radili, ma koliko se njihovi ministri kompromitirali pohlepom, optužbama za korupciju, pogodovanje i kriminal, građani ih svejedno nagrađuju s oko 27 posto potpore minimalno! Ta je stranka u svim ispitivanjima javnog raspoloženja prva politička preferencija birača. Sve ostalo je “sitniš” koji više ne uspijeva prebaciti ni magičnu brojku od 15- 16 posto. Dobrim dijelom zahvaljujući autodestruktivnom ponašanju SDP-a, što je iskoristila platforma“Možemo!” i osvojila simpatije značajnog broja SDP-ovih članova, simpatizera i glasača.
Prema najnovijem HRejtingu, tako, za HDZ trenutno svoj glas spremno daje 27,5 posto birača, dok SDP i Možemo! dijele, gotovo ravnopravno, lijevo biračko tijelo osvajajući povjerenje svaka po 15- ak posto glasova ( SDP trenutno dobiva 15,7 posto, a Možemo! 15,4 posto ), pri čemu se kontinuirano smjenjuju na drugoj i trećoj poziciji.
Po preferenciji birača Most već neko vrijeme čvrsto drži četvrto mjesto s 8 posto potpore, a sve ostale stranke s desnog i lijevog političkog spektra u ovom su trenutku ispod izbornog praga.
Ivan Penava zasad nije uspio ozbiljnije revitalizirati i popularizirati Domovinski pokret, vrte se oko 4,5 posto glasova, i kako stvari stoje trenutno, teško će se ova stranka vratiti na svoje nekadašnje “zvjezdane” staze kojima je kročila s bivšim šefom, Miroslavom Škorom koji je vrlo uspješno estradizirao DP dok se i sam nije poskliznuo na podlozi koju je osobno popločao, očigledno, lošim materijalom…
Sve ostale stranke i njezini eksponirani pojedinci koji bukom pokušavaju stvarati lažni dojam o vlastitoj relevantnosti ( poput Hrvatskih suverenista ) ne mogu se pohvaliti niti s podrškom 2 posto građana. Zekanovićevi “suverenisti” prema najnovijem ispitivanju dobivaju tek 1,4 posto, Puljkov Centar ima 1,5 posto, a nekad snažna Hrvatska seljačka stranka spala je na mizernih 1, 6 posto potpore. U toj grupaciji stranaka koje dobivaju ispod 2 posto glasova su još i Fokus ( 1,5 posto ) , IDS ( 1,2 posto ), Živi zid ( 1, 2 posto ).
Ispod 1 posto, pak, danas su stranke koje su kroz recentnu hrvatsku političku povijest bile itekako važan koalicijski faktor u mnogim vladama, poput HSU-a ( 0,9 posto ), HNS-a ( 0,8 posto, HSLS-a ( 0,6 posto ) Reformista Radimira Čačića ( 0,5 posto ) koliko dobiva i stranka pokojnog zagrebačkog gradonačečnika Milana Bandića.
Ponude, dakle, ima. Ali, okreni, obrni, kod svakog ispitivanja javnog raspoloženja građana, i gotovo kod svakih izbora, hrvatski građani prevalentno glasaju za HDZ. Valjda po onoj logici, “kradu, ali i nama dadu”, makar onima koji su ponosni vlasnici njihove stranačke iskaznice. HDZ-ovaca ipak, navodno, ima oko 200 tisuća, i iznimno su disciplinirani birači. A kad znamo da na izbore ne izlazi oko 50 posto građana, da na te datume radije ostaju kod kuće jer ih to ne zanima, sve je jasno. Imamo što želimo i za što glasamo. Hrvatsku po mjeri hrvatskih birača…
