Prema objavljenoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je u odnosu na prošli popis stanovništva “kraća” za 237 tisuća stanovnika. Depopulacija se najdrastičnije odrazila na Slavoniju, ali je zanimljivo da ozbiljno pogađa i gradove na obali. No, najgore je tijekom proteklog desetljeća prošao grad Vukovar koji je unatoč milijardama državnih kuna investiranih u obnovu i revitalizaciju, izgubio čak petinu svog stanovništva! Mogao bi se o razlozima za to zapitati i vukovarski gradonačelnik koji svojom politikom grad sustavno drži taocem rata i nacionalnih podjela.
Procjene DZZS-a poražavajuće su, prenosi tportal, no treba sačekati kompletnu demografsku analizu nakon ovogodišnjeg popisa stanovništva pa će štošta biti jasnije i preciznije. Zasad, procjene Zavoda po gradovima, općinama i županijama ozbiljno zabrinjavaju. Početkom ove godine Hrvatska je imala 4 milijuna i 48 tisuća stanovnika, a to govori da je od zadnjeg popisa 2011. izgubila čak 237 tisuća stanovnika, ili za jedno desetljeće pet posto nas je manje. Govorilo se, doduše, da je ta brojka i veća, između 300 i 400 tisuća, da smo pali znanto ispod četiri milijuna, ali treba znati da su popisom stanovništva obuhvaćeni svi s prebivalištem u Hrvatskoj, dakle, i oni koji se još nisu odjavili, a realno već neko vrijeme ne žive ovdje.
Porast broja stanovnika bilježe samo tri ( od 21 ) županije, i to , sasvim očekivano, Grad Zagreb koji se povećao za 19 tisuća novih sugrađana, te Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija sa bitno skromnijim povećanjem broja žitelja.
Depopulacija, međutim, nije problem samo tzv. nerazvijenijih područja nego ozbiljno pogađa sve hrvatske regije u proteklom desetljeću ( od 2011. ). Najteže, istočne županije, a među njima osjetno najviše stanovnika, čak 35.521 je izgubila Osječko-baranjska županija. No, ako se gleda postotak, najteže je pogođena Vukovarsko-srijemska koja je ostala bez 17 posto populacije od zadnjeg popisa stanovništva. U puno boljem stanju nije ni Sisačko-moslavačka županija koja ima 16,7 posto manje žitelja, a nakon katastrofalnog potresa koji je pogodio u ožujku ove godine, i jednako katastrofalne obnove, za očekivati je da će se depopulacija ubrzanom dinamikom nastaviti i idućih godina. Treća u nizu opasno depopuliranih županija je Požeško-slavonska gdje je broj stanovnika manji za 16,5 posto u odnosu na popisnu 2011.
Šibensko-kninska županija, koja također spada među one koje sustavno gube stanovništvo, ostala je bez 11 tisuća stanovnika, ili preko 10 posto ukupne populacije.
Kad je, pak, o gradovima riječ, iseljavanje nije karakteristično samo za manje sredine, tzv. provincije u ruralnim i nerazvijenim područjima, nego i županisjka središta u koja se više ne slijeva stanovništvo iz manjih gradova. Umjesto toga, radije se odlučuju za odlazak izvan granica zemlje…
Iako se tradicionalno vjerovalo kako su gradovi na jadranskoj obali privilegirani turizmom, ugodnom klimom i relativno solidnim životom, upravo je u njima došlo do najvećeg odljeva stanovnika. Na prvom mjestu je Rijeka, za koju bi mnogi pomislili kako je grad po mjeri, idealne veličine, razvijenog gospodarstva, ali i sve intenzivnijeg turističkog razvoja, blizu bogatih europskih metropola, no, sve te prednosti nisu u proteklih deset godina spriječile čak 14 tisuća stanovnika da napuste ovaj grad. Manje je čudo što se to dogodilo i drugom po veličini gradu u Hrvatskoj, Splitu, koji je izgubio 10 tisuća stanovnika, jer je dalmatinska metropola godinama, ponajviše zahvaljujući katastrofalno nekompetentnim i neuspješnim lokalnim nomeklatirama, u silaznoj liniji, a mnogi smatraju da je i najzapušteniji veliki grad u Hrvatskoj. Osijek dijeli sudbinu cijele Slavonije koja je izrazito depopulirana, pa i kao sjedište županije bilježi manjak stanovništva od 7650.
Ipak, ako se imaju u vidu relativni pokazatelji, istok Hrvatske je u najgoroj demografskoj situaciji. Vukovar, prije svih. Taj je grad od 2011. izgubio petinu svoga stanovništva, a ako se nastavi promicati politika nacionalnih podjela, nepomirljivosti i ostrašćenosti kakvu vodi tamošnji gradonačelnik i odnedavno predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava, ti bi se negativni trendovi mogli i pojačati. Zaludu država ulaže milijarde kuna u revitalizaciju, bez stvaranja pozitivne klime među Vukovarcima, nikakve investicije neće ljude zadržati u gradu koji je talac rata i onih koji na njemu i danas parazitiraju.
Pored Vukovara, značajne gubitke stanovništva bilježe i Požega, Slavonski Brod i Đakovo, uz već spomenuti Osijek, a ništa bolje nije ni u većim gradovima na Baniji ( Sisačko-moslavačkoj županiji ), gdje su najpogođeniji gradovi Petrinja, koja je uz bok Vukovaru po padu stanovništva, te Sisak i Kutina s 10-ak posto žitelja manje. No, koliko god svi oni bili prvaci depopulacije, ne mogu se mjeriti s potpuno ispražnjenim gradićima na ratom i potresom dokrajčenoj Baniji, poput Gline i Hrvatske Kostajnice odakle je otišla čak trećina stanovnika…!
Iako Hrvatska već godinama pati od izrazito negativnih demografskih trendova, ipak ima i gradova koji se mogu pohvaliti s porastom broja žitelja. Nema ih puno, tek osam, ali možda imaju recept koji bi trebalo primijeniti na ostatak Hrvatske…
Riječ je prije svih, o Zagrebu koji prednjači po apsolutnom rastu, ali relativno rastu i Solin ( s povećanjem od 11,6 posto ), Kaštela ( 5,95 posto ), Dubrovnik ( 4,88 posto ), Sveta Nedjelja ( 4,08 posto )…
Što se dogodilo tijekom zadnjih deset godina u demografskoj strukturi i kakva je danas demografska slika Hrvatske znat ćemo, piše tportal, preciznije i pouzdanije krajem godine kada se očekuje da će biti objavljeni rezultati ovogodišnjeg, aktulanog popisa stanovništva ( 2021. ) Saznat ćemo koliko nas je, koliko smo stara i koliko ( ne )obrazovana državna zajendica, kakvo nam je gospodarstvo, standard, koliko pripadnika ( kojih ) manjinskih zajednica imamo, od čega živimo, u kakvim stanovima i kućama obitavamo, koliko je samaca, a koliko (izvan)bračnih parova, razvedenih, udovaca ( udovica ) i onih u životnom partnerstvu. Ukratko, znat ćemo tko smo i što smo, odnosno, koliko smo u proteklih deset godina napredovali ili nazadovali i u kojim segmetnima ( karakteristikama). Možda ćemo se nakon toga lakše suočiti s onim što imamo u odnosu na ono što bismo htjeli…
