Neovisni novinarski portal
4.12.2021.
Kontroverze poslijeratne obnove i pouke za postpotresnu obnovu
Nikad više europskog novca Hrvatskoj, hvali se Plenković: A potresom stradalom području dijeli pozajmice, beskamatne, kaže, kao da im je Vlada trebala zaračunati i kamate i na njihovoj nesreći još i zaraditi!?

Nikad više europskog novca Hrvatskoj, hvali se Plenković:
A potresom stradalom području dijeli pozajmice, beskamatne, kaže, kao da im je Vlada trebala zaračunati i kamate i na njihovoj nesreći još i zaraditi!?

Vlada je osigurala 360 milijuna kuna beskamatnih pozajmica stradalim županijama za sanaciju posljedica razornog potresa.  Od toga 180 milijuna za Sisačko-moslavačku županiju ( Baniju ), 150 milijuna kuna za Zagreb itd. Zanimljivo je da Plenković ovaj interventni zajam smatra nekom svojom posebnom zaslugom i dokazom empatije i skrbi za ugroženo stanovništvo, kao da se radi o njegovom novcu, a ne novcu koji pripada građanima. Još je samo trebalo da se na ove pozajmice zaračunava kamata i da Vlada na tragediji svojih građana profitira!

Potres u Zagrebu (foto N1)

Premijer Plenković odobrene pozajmice vidi kao neku vrst velikodušnosti njegovog tima, koji nije bio sposoban u gotovo 20 mjeseci učiniti nijednog vidljivijeg koraka u obnovi, nego je javnost kontinuirano svjedočila prepucavanjima jednog od najnesposobnijih ministara Darka Horvata i ravnatelja Fonda za obnovu Damira Vanđelića oko toga tko je kriv za neobnavljanje porušenih stambenih objekata i gdje je “usko grlo” obnove.

Horvat

Kome premijer pritom “drži ljestve” bilo je razvidno onog trenutka kad je na Vanđelićeve javne kritike Horvata i njegovog neučinkovitog ministarstva, Plenković uzvratio optužbom da je jasno kao dan da se Vanđelić bavi politikom, umjesto da se bavi onime za što je postavljen. Od tada, Vanđelić čeka signal iz Banskih dvora za odlazak iz Fonda

Horvatu, međutim, unatoč potpunom nesnalaženju u procesima obnove i sanacije potresom pogođenih područja, nitko “ne radi o glavi”. Jer, tu nije riječ samo o Horvatu, tu se prevalentno radi o Plenkoviću i nesposobnosti njegove vlade da se nosi s problemima obnove nakon potresa. Štiteći Horvata, premijer štiti sebe i svoj katastrofalan kadrovski izbor.

Trebalo je proći godinu dana tijekom kojih je obnova bila potpuno blokirana žilavom birokracijom koja služi samoj sebi, bez ikakvog pomaka i učinka, pa da Vlada shvati kako temeljem postojećeg Zakona o obnovi malo tko ima šanse dočekati povratak u svoj obnovljeni dom, te da Zakon treba žurno mijenjati. Napokon su predstavljene izmjene i dopune Zakona koje bi trebale ubrzati postpotresnu obnovu, a kako je obećao ministar Darko Horvat novi Zakon bi trebao stupiti na snagu do kraja listopada. I ako bude sreće, jer na pamet ne možemo računati, za desetak godina možda se neki tragovi obnove budu i vidjeli…

Plenković više pažnje poklanja “velikom  uspjehu” njegove vlade koja slavodobitno najavljuje ukidanja viza za hrvatske građane koji putuju u SAD, jer je to, kako kaže, jaka politička poruka koja će se preliti i u bolje ekonomske odnose između dvije zemlje. Prvo, koliko je to ljudi koji na godišnjoj razini putuju iz Hrvatske u SAD i kojim važnim poslovima? Drugo, kakav ekonomski partner, realno govoreći, može biti mala, gopodarski slaba Hrvatska, najmoćnojoj ekonomskoj sili svijeta? Što bi rekao Ćiro Blažević, dajte ljudi, ne utvarajmo si da smo neki faktor.

Vize

Premijer ukidanje viza za SAD stavlja u prvi plan, iako je ta vijest za golemu većinu građana Hrvatske irelevantna, ali, eto, njega je to baš opterećivalo. Puno više od obnove, unatoč tome što su neki građani Zagreba, još od ožujka 2020. izvan svojih domova, u kojekakvom zamjenskom smještaju, iako u poznim godinama, gotovo bez nade da će se ikad više vratiti svojim kućama. Ili što Banijci milošću i dobrotom privatnih donatora dobivaju primjereniji privremeni smještaj u drvenim kućicama, dok se država i Tomo Medved bave  sanacijskom kozmetikom na kućama sa “zelenim naljepnicama”, a one s crvenim zasad, samo promatraju. Plenković se ne brine zbog obnove koja stoji na mjestu jer, novaca, kaže, ima. A to ovu jalovu, blokiranu obnovu čini još apsurdnijom.

– Imamo dosta već pripremljenih sredstava i za obnovu javnih i privatnih objekata, sada je ključno operativno krenuti u snažnu provedbu procesa obnove- izjavio je Plenković nakon sjednice Vlade, na kojoj se pohvalio kako je Hrvatska od EK dobila uplatu od 6,14 milijardi kuna kao predujam za pokretanje projekata koji su kandidirani kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, te najavljuje snažan put ekonomskog opravka. NIkad, ističe premiejr, Hrvatska nije toliko novca dobila od EU. Ali, što od toga imaju potresni stradalnici?

Kako uopće govoriti o oporavku ako on ne implicira i kompletan oporavak u potresu stradalog područja? Kako se može tolerirati da novac stoji na računu, a građani žive u kontejnerima, nerijetko bez sanitarnog čvora? Zašto Vlada ne angažira maksimalne financijske potencijale da se obnova radikalno ubrza, umjesto što poput milodara stradalim područjima, svojim građanima, dodjeljuje pozajmice koje će godinama vraćati? Ali, velikodušno će, s počekom do 2024.( ! )

Zagreb

U Zagrebu nisu još uklonjene niti sanirane ni zgrade, pače i zgrada ministarstva koje je izravno zaduženo za obnovu, a  koje predstavljaju opću opasnost za prolaznike. Grad se doslovce raspada od dugogodišnje nebrige establishmenta i potpune zapuštenosti infrastrukture, pucaju cijevi, raspadaju se mostovi, a Vlada čuva novac na računima da joj, valjda,  podgrijava osjećaj moći, što li?! I hini širokogrudnost udjeljujući minimalnu pomoć novoj gradskoj nomenklaturi koja još nije svjesna što je snašlo. Zdravko Marić kaže “ovo je treći ciklus pozajmica” stradalima od potresa. Tko će to i dokle, vraćati? Zar su građani Zagreba i Banije krivi za potres? Nije li to elementarna nepogoda u kojoj se nesreća sanira bespovratnom potporom države?

Ali, čija je ovo država, kome služi, čiji novac Plenković dijeli, i još ga tretira kao zajam, hvaleći se pritom kako se u ime solidarnosti sa stradalnicima odriče kamata?! Čak i kooperativni, bivši kritičar Vlade, predsjednik  Milanović vidi da zagrebačka obnova ulazi u ” crveno”i da  se Zagreb ne može zaduživati preko određene točke, jer ga je prethodna Bandićeva vladavina potpuno slomila i dovela do ponora. No, premijer ne pomišlja na bespovratnu pomoć, on dijeli pozajmice, zadužuje gradove i županije poharane potresom, i pritom se razmeće novcem iz EU, kao svojim osobnim uspjehom, i svojom širokom, empatičnom dušom…

Neki, poput Nina Raspudića, reći će da je Hrvatska dobila najviše novca od Europske komisije jer je  najpotrebitija, najbijednija, najsiromašnija, pa bi s tim milijardama trebala pokušati nekako uhvatiti korak s ostatkom “europskog kluba razvijenih”. U tome svakako ima logike, no, to samo po sebi ne bi trebao biti problem kada bi se taj novac pametno i produktivno iskoristio. Nevolja je u tome što ne možemo vjerovati u taj scenario.

Korupcija

Jer, ima logike čak i teza nekih saborskih zastupnika ( Davor Nađi, Fokus ) da se ovako dugo čekalo s početkom obnove od potresa i izmjenama Zakona o obnovi koji je bio glavna prepreka ozbiljnijoj sanaciji, kako bi se građani iscrpili od čekanja i beznađa, pa na kakve god izmjene rezignirano konstatirali bolje i tako nego nikako. A tako je da se ide u izmjene i dopune zakona podižući sadašnji prag jednostavne javne nabave od 200 tisuća kuna na 1,31 milijun kuna, a onaj od 500 tisuća kuna diže se na blizu 40 milijuna kuna! Sve to stoga što velik broj oštećenih objekata nije legaliziran niti upisan u zemljišne knjige i katastar, pa se pojednostvaljuje postupak, koji više nije upravni postupak,  veli ministar Horvat. No, to je, tvrdi zastupnik Davor Nađi, potencijalni izvor velike korupcije, naročito na lokalnim razinama.

S obzirom da smo jedna od najkorumpiranijih država -članica EU-a, ovo nije samo pucanj iz prazne političke puške. Ako ništa drugo, radi se o opravdanom strahu da će i na ovoj tragediji hrvatskih građana, baš kao i na poslijeratnoj, neki beskrupulozni ljudi opet profitirati. Ali, ne baš bez znanja i blagoslova politike…

Tekst je realiziran uz pomoć sredstava iz Projekta poticanja novinarske izvrsnosti 2021. – Agencije za elektroničke medije

Nakon potresa (foto Tris)

Tags: , , , , , ,

VEZANE VIJESTI