Napokon! Trebalo je proći gotovo godinu i pol dana od potresa u Zagrebu da bi Vlada shvatila kako je nužno promijeniti Zakon o obnovi jer je postojeći zakon ključna zapreka za pokretanje procesa ozbiljne obnove potresom devastiranog područja, umjesto da je ono odavno pretvoreno u veliko gradilište.
Kako piše Jutarnji list, a prenosi N1, namjera je Vlade da se od jeseni krene u proces organizirane obnove neovisno o tomu jesu li sređeni vlasnički papiri nekretnina, odnosno riješeni imovinsko-pravi odnosi , i neovisno o tome je li utvrđeno tko je od vlasnika objekta, na dan potresa imao prebivalište u oštećenoj zgradi, je li objekt legaliziran ili nije. A proteklih mjeseci upravo to su bile brane obnovi, jer se od vlasnika zahtijevalo da imaju potpuno čistu vlasničku situaciju da bi njihov zahtjev za obnovu bio prihvaćen, i, naravno, da su objekti legalizirani.
No, nerijetko zbog manjkave poslijeratne obnove, u kojoj se izvođači radova nekvalitetno sanirali porušene stambene objekte, zbog čega vlasnici nisu htjeli potpisati zapisnike o obnovi, a bez zapisnika nisu mogli legalizirati svoje kuće, sve je stajalo na mjestu. Posebno se s Banije upozoravalo na nužnost promjene Zakona o obnovi, ali, eto, trebalo je proći osam mjeseci da bi ih Vlada shvatila ozbiljno!
Rezultat hrvatske poslovične preadministriranosti i tvrdog birokratskog duha koji je nepomirljivo “vozio” po svome su, primjerice, da su u Zagrebu godinu i pet mjeseci nakon potresa porušena, odnosno uklonjena, samo tri oštećena objekta, a nijedan nije obnovljen kroz organiziranu institucionalnu ( državnu ) obnovu. Pa se Vlada dosjetila da tako nikad neće ni započeti, a kamoli dovršiti obnovu, i odlučila, bez obzira na stanje vlasništva, krenuti u obnavljanje devastiranih stambenih objekata.
U Zagrebu, navodi JL, velik broj potresom uništenih zgrada nije ni etažiran, pa je u tim zgradama teško utvrditi stvarne vlansike, a bez toga, dosad nije moglo biti ni odluka o obnovi. Nisu usklađene ni zemljišne knjige i katastar, pa je nemoguće korektno popuniti zahtjeve koje građani upućuju Ministarstvu graditeljstva, kako bi ono donijelo odluku o obnovi.
Inzistiranje na takvom modelu pokazalo se neučinkovito, pa se ocijenilo da je moguće paralelno rješavati imovinsko-pravne poslove i utvrđivati legalnost objekata, jer je javni interes da se obnova pokrene i ubrza i to mora imati prioritet, ocijenili su u Ministarstvu graditeljstva i državne imovine, a Vlada naložila resornim ministrima da otkriju ključne točke zastoja u obnovi te predlože rješenja za izmjene Zakona kako bi se od jeseni, uz novi zakonodavni okvir, značajno ubrzalo proces obnove. Već na prvom jesenskom zasjedanju Sabora novi Zakon o obnovi trebao bi biti usvojen i proces napokon pomaknut s mrtve točke.
Potres (foto N1)
