Neovisni novinarski portal
21.10.2021.
ekoslov
Prigodni natpis u Gorskom kotaru (foto TRIS/G. Šimac)

Udruga Hrvatski krški pašnjaci:
Sazrijelo vrijeme za za dubinsku i temeljitu rekonstrukciju Hrvatskih šuma i rukovodstva Ministarstva poljoprivrede

Prigodni natpis u Gorskom kotaru (foto TRIS/G. Šimac)

Udruga Hrvatski krški pašnjaci izrazila je nezadovoljstvo državnom politikom prema ekstenzivnom stočarstvu te  u priopćenju prozvala Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske šume da provode opstrukciju toga stočarstva i tihu depopulaciju krških područja. Poručuju i kako  je sazrjelo vrijeme za dubinsku i temeljitu rekonstrukciju Hrvatskih šuma – državnog javnog poduzeća, kao i rukovodstva Ministarstva poljoprivrede, koje bi trebalo služiti isključivo interesima hrvatske poljoprivrede, a ne interesnih pojedinaca.

Podsjetimo, državno poduzeće Hrvatske šume gospodari golemom površinom našeg zajedničkog tj. državnog zemljišta: šumama, pašnjacima, kršem itd. No posljednjih godina mnogi upozoravaju kako ta tvrtka i njezina uprava ne gospodari ponajbolje sa našom imovinom, kako se ne brine dovoljno o šumskom blagu, nego da pak radi privatnih interesa dopušta sječu šume diljem Hrvatske tamo gdje bi ona trebala biti očuvana. Osim toga, spominju se i kriminalni slučajevi zbog kojih je bilo uhićenja u upravi poduzeća, poput afera s vjetroelektranama i slično. Mnogima je upitno i gospodarenje površinama koje se koriste za tzv. lovni turizam, a na kojem opet zarađuju oni kojima se goleme površine državnog zemljišta prepuštaju za potrebe privatnog lovnog biznisa.

Dinara… (foto TRIS/G. Šimac)

Udruga Hrvatski krški pašnjaci sada prozivaju Hrvatske šume i Ministarstvo poljoprivrede i ocjenjuju da su štetni trenutni zakoni, uredbe i pravilnici, da nisu usklađeni sa zakonodavstvom Europske unije i onemogućuju razvoj ekstenzivnog stočarstva na hrvatskom krškom području.

Zbog toga su, navode, podnijeli tužbe Ustavnom i Upravnom sudu te su se izravno obratili povjereniku za poljoprivredu Europske komisije Januszu Wojciechowskom.

Krški pašnjaci, napominju, najveći su zemljišni resursi u Republici Hrvatskoj i antropološko naslijeđe, a ruralni i regionalni razvoj i proizvodnja hrane na autohtoni, prirodni i ekološki način jedan je od ključnih projekta EU.

Međutim, upozoravaju iz udruge, Hrvatske šume i Ministarstvo poljoprivrede krške pašnjake definiraju kao nepoljoprivredno zemljište, ili zemljište “koje nije namijenjeno poljoprivrednoj proizvodnji” te na njima zabranjuju ispašu.

 

Kravice (foto TRIS/G. Šimac)

Prozivaju ih i da su sastojine pod dračicima, garizima, makijom, šibljacima i šikarom kategorizirali kao nepoljoprivredno zemljište i takve površine ne daju u zakup, a one su sastavni i neizostavni dio krškog pašnjaka.

Napominju da je na području krških pašnjaka trenutno prisutno 158.408 uvjetnih grla stoke, što je broj životinja izražen u težini od po 500 kilograma.

Prema kriteriju Ministarstva poljoprivrede, jednom uvjetnom grlu pripada 3,3 hektara pašnjaka, pa bi stočarima za pašarenje prema tom kriteriju trebalo biti dodijeljeno više od 520.000 hektara pašnjačkih površina. Hrvatske šume su, prema dostupnim podacima, sklopile ugovore za samo 10 posto stvarnih potreba poljoprivrednika/stočara, kažu u Hrvatskim krškim pašnjacima.

“Imamo situaciju da je lička buša zaštićena autohtona vrsta, a da je ‘bušik’, pašnjak na kojem je nastala kao pasmina, isključen iz ispaše”, tvrde u priopćenju.

S druge strane, dodaju, neki kažu da su stočarima dodijeljene površine udaljene 20 do 30 kilometara od farmi, da su često nepristupačne i bez mogućnosti gradnje nadstrešnice za stoku, tora ili pojilišta.

Petrovo polje (foto TRIS/G. Šimac)

U takvim uvjetima je gotovo nemoguće gospodariti tim površinama, niti ostvariti bilo kakvu poljoprivrednu proizvodnju, kažu u udruzi.

Zaključuju kako je sazrjelo vrijeme za dubinsku i temeljitu rekonstrukciju Hrvatskih šuma – državnog javnog poduzeća, kao i rukovodstva Ministarstva poljoprivrede, koje bi trebalo služiti isključivo interesima hrvatske poljoprivrede, a ne interesnih pojedinaca.

Inače, Hrvatske šume se hvale i kako  89% ukupnog prihoda Hrvatske šume ostvaruju od osnovne djelatnosti – prodaje drveta, te kako  sve više na važnosti dobivaju i neke druge djelatnosti vezane za šumarstvo kao lovstvo, rekreativne aktivnosti i neke druge djelatnosti koje proizlaze iz širokog spektra općekorisnih funkcija.

Pod općekorisne funkcije, čini se, očito ne svrstavaju za državu i stanovništvo strateški puno važnije gospodarske grane: poljoprivredu i stočarstvo.

Prigodni natpis u Gorskom kotaru (foto TRIS/G. Šimac)

Pusti šumski pašnjak (foto TRIS/G. Šimac

Tags: , , , , , ,

VEZANE VIJESTI