Država do danas, devet mjeseci nakon potresa, nije izgradila nijednu kuću na području grada Gline, a privatni donatori 36. Izjavila je to glinska dogradonačelnica Branka Bakšić Mitić, gostujući u nedjelju u Novom danu N1 televizije. Time je demantirala šefa Sožera za obnovu potresom pogođene Banije Tomu Medveda koji se prije samo dva dana hvalio kako je na Baniji dosad obnovljeno 400 obiteljskih kuća, i da će idućeg tjedna biti potpisano još 1500 ugovora o obnovi. Zar je moguće da baš nijedna jedina kuća nije na području Gline, i naposljetku zašto, po kojim se to kriterijima određuje koji objekt ide u obnovu, a koji će “na čekanje”?
Aktivistica, inicijatorica i čelnica udruge Ljudi za ljude, k tome i dogradonačelnica Gline, Branka Bakšić Mitić upozorava kako će uskoro i popis stanovništva pokazati razmjere glinskog egzodusa razočaranih ljudi koji su odlazili i prije i poslije potresa, što je Glinu dovelo na prvo mjesto po iseljavanju. A ministar govori o stotinama obnovljenih kuća, preko tisuću novih ugovora, i nigdje Gline, u kojoj još uvijek manjka i kontejnera ( 38 ) , dakle, privremenog smještaja za stradalnike od potresa pod kojima tlo i dalje kontinuirano podrhtava…
-Statičari trebaju ponovno izaći na teren, pola tih žutih naljepnica su prešle u crvene nakon svih ovih potresa. Ljudi nakon 9 mjeseci nisu priključeni ni na vodu ni na odvodnju, kontejneri prokišnjavaju, treba napraviti nadstrešnice nad njima, toliko su se cijene materijala povisile da čovjek i kada bi sam išao raditi nadstrešnice, ne bi mogao kupiti materijal– kazala je glinska dogradonačelnica, ilustrijajući taj skokovit rast cijena na primjeru jedne drvene kućice koju su u travnju kupili s kompletnim namještajem za 85 tisuća kuna, a ona danas, bez namještaja, košta 150 tisuća kuna. Bakšić Mitić ističe kako bi se država trebala uključiti u sufinanciranje materijala, no, o tome Medved ne govori ni riječi.
Mali ljudi velikog srca donirali su dosad, preko udruge Ljudi za ljude, 36 kućica , država s javnim novcem, svih nas, poreznih obveznika- nijednu jedinu! Ipak, ministar Medved tvrdi kako je država obnovila već priličan broj kuća na Baniji ?!
Dogradonačelnica Gline vjeruje da su to kuće sa zelenom naljepnicom i da su na njima obnovljeni dimnjaci, ali država nijednu kuću nije izgradila, decidirano će.
Sve ide presporo, veli, a dolazi jesen, ide zima, ni sama, kaže, ne zna kako će ti ljudi izdržati u kontejnerima, napose bude li se plaćala struja. -Njima treba samo jedna mala prostorija kada dođe zima, gdje mogu naložiti vatru- ističe.
Banija, kazala je, ne bi trebala ovisiti o EU fondovima, trebala bi imati pomoć države koja bi cijelo to područje morala najprije naseliti. Oni koji su još uvijek na Baniji, ako su to mlađe obitelji, ostaju jer imaju stoku i strojeve, i žele ostati na svom ognjištu. Ali, sve se koncentrira u Zagrebu, a nije samo Zagreb Hrvatska, mi smo zaboravljeni. Prazna je, navodi s pravom glinska dogradonačelnica, Dalmacija, Banija, Slavonija, a bez ljudi nema ni života.
Nažalost, kako s gradnjom tako i s rušenjem ima problema, zbog imovinskih odnosa. Papirologija nas guši, poručuje, nitko ne može platiti elaborat 12 tisuća kuna, hitno treba mijenjati Zakon o obnovi, o čemu je govorila i neposredno nakon potresa.
A a propos javnih radova, za koje će država izdvojiti 19 milijuna kuna, u slučaju Gline tu nema nikakvih novih zapošljavanja, radi se o onih istih 86 ljudi koji su bili angažirani i dosad, i samo će im biti produženi ugovori. S tih 19 milijuna, kolika je cijena javnih radova, moglo se, kaže, izgraditi 50-60 kuća u kojima bi ljudi lakše dočekali obnovu.
-Ja ne znam- rekla je- što će javni radovi raditi na tim ruševinama, slagati ciglu?-čudi se Branka Bakšić Mitić, revoltirana činjenicom da o svemu tomu odlučuju oni koji nisu na terenu i koji ne znaju koliko je ljudi smješteno u kontejnere bez sanitarnog čvora.
Nasuprot neefikasne, trome i birokratizirane države, udruge Ljudi za ljude, Solidarna, donatori podijelili su dosad 248 kontejnera, kompletno opremljenih, dakle i sa sanitarnim čvorom, ali nažalost do danas nisu priključeni na vodu i odvodnju.
Zatečena viješću da u ponedjeljak premijer dolazi u Glinu, najavila je da će od njega tražiti rješenja, jer Vlada bi, smatra, morala naći modus za sufinanciranje građevinskog materijala, ili bar osloboditi 25 posto poreza na donacije kako bi lakše mogli izgraditi ljudima kuće. Jasno je svakome, smatra, da se Zakon mora mijenjati i prilagoditi potrebama na terenu.
I kad tako slušate glinsku gradonačelnicu koja živi s tim stradalim ljudima na Baniji, koja ih svakodnevno obilazi i znade ime i problem svakog od njih, morate se zapitati kojom ( i čijom ) se to obnovom na Baniji bavi ministar Medved. Kojih je to 400 obiteljskih kuća obnovljeno i gdje ( i kome ), s kim su sve potpisani ugovori o obnovi. Medved tvrdi da će ljudi u kontejnerskom naselju imati prioritet u obnovi kako bi se prije zime mogli vratiti svojim kućama, i da će do sredine idućeg tjedna čak 300 ruševnih objekata biti uklonjeno. A među njima je i 150 obiteljskih kuća, koje su 9 mjeseci “na čekanju”, jer papirologija ima prednost pred čovjekom i njegovim elementarnim pravom na dom…
Kako sve to ministar Medved i njegov banijski Stožer misle ostvariti kod dinamike obnove kakvoj svjedočimo proteklih devet mjeseci? Devet mjeseci je dovoljno da se rodi dijete, ali uz tvrdokornu hrvatsku administraciju nije dovoljno ni za jednu, državnim novcem i logistikom, obnovljenu kuću…
