Neovisni novinarski portal
21.9.2021.
EKOLOGIJA / POLITIKA / priroda i društvo
Dosad smo divljački sjekli šume, a sada ćemo ih saditi i požarišta pošumljavati, jer smo zbog nečijeg nemara ili nečijeg profita ostali bez prirodnih tvornica kisika…

Dosad smo divljački sjekli šume, a sada ćemo ih saditi i požarišta pošumljavati, jer smo zbog nečijeg nemara ili nečijeg profita ostali bez prirodnih tvornica kisika…

Dugo sušno razdoblje, velike vrućine i ljudski nemar iznimno pogoduju velikim ljetnim požarima katastrofalnih razmjera i posljedica, osobito zbog globalnog zatopljavanja kojem pridonose enormne emisije ugljičnog dioksida koji se oslobađa u šumskim požarima. U vatri svake godine nestaje na milijune stabala, a nova se sade tek sporadično, više figurativno i aktivistički negoli sistemski. Europska komisija je donijela novu strategiju za šume i planira do 2030. zasaditi tri milijarde stabala.

Mnogima je upravo nevjerojatno zvučalo kad je stigla vijest o golemom požaru koji hara Finskom, europskim sjeverom na kojemu su nekoć požari bili na razini incidenta.  Za razliku od juga koji je tradicionalno gorio i gutao hektare i hektare šumskih površina, zadnju branu klimatskim promjenama. Požari tijekom ljeta u Italiji, Turskoj, Grčkoj, pa i Hrvatskoj, nisu nikakva posebna vijest, no nove su, piše N1, europske rezolucije i zakonski prijedlozi kojima se pokušava postići ugljična neutralnost do 2050. kao ciljni zadatak europskog Zelenog plana.

Za realizaciju tog plana trebat će do 2030. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za bar 55 posto u odnosu na 1990., a nema boljeg lijeka za to do pošumljavanja, pa se shodno tomu planira u Europi zasaditi tri milijarde stabala do planirane 2030., ma što o tome industrijski lobiji mislili i ma koliko se zelenim strategijama suprotstavljali.

Činjenica je da se šume diljem Europe (  i svijeta )  bespoštedno sijeku, najčešće ilegalno, da je nezakonita trgovina drvom poprimila nevjerojatne razmjere, a drvna mafija se razmahala gdje god joj je sustav to dopustio. Primjerice u Hrvatskoj. Gdje se godinama krče šume i drveni trupci odvoze u nepoznatom smjeru, uglavnom u izvoz, a Papuk, Medvednica, Bilogora, Žumberak… ostaju ogoljene i nemilosrdno devastirane, na što je Zeleni odred kontinuirano upozoravao, obraćao se i europskim institucijama, ali zločin nije zaustavljen.

Europski parlament dosjetio se početkom ove godine čak i satelitskog praćenja krčenja šuma i šumskih požara u trećim zemljama, a zastupnici su pozvali Europsku komisiju da se ozbiljnije angažira na promicanju održivog upravljanja šumama u EU i zaštiti šuma u inozemstvu tako što će ukloniti iz opskrbe one proizvode koji potiču sječu šuma, te da se povećaju ulaganja u poljoprivredne politike i održivo šumarstvo, odnosno u istraživanje alternative fosilnim gorivima.

Šume, koje čine 43 posto kopnenog pokrova EU-a, s čak 80 posto kopnene bioraznolikosti, prenosi N1, presudan su faktor u borbi protiv klimatskih promjena zbog apsorpcije CO2 iz atmosfere, a šume su i golem rezervoar za potencijalno zapošljavanje ( 10-16 milijuna održivih radnih mjesta diljem svijeta). No, je li svijet već zakasnio, jesu li spomenute radikalne mjere stigle prekasno, pitaju se i u Savezu izviđača Hrvatske, udruzi koja je desetljećima u bivšem sustavu vrijedno mobilizirala mlade ljude na pošumljavanju golemih opožarenih površina.

U novoj, samostalnoj Hrvatskoj, i sam spomen izviđača tretiran je kao prvorazredno svetogrđe, jugokomunitička nostalgija i nepoželjni recidiv bivšeg sustava. Kamoli da bi se njihova iskustva respektirala i koristile njihove organizacijske mogućnosti za nove velike akcije pošumljavanja. No, zadnjih godina ta se primitivna svijest mijenja, a SIH postaje jedan od ključnih faktora u spašavanju šuma pošumljavanjem golemih požarišta, jer kako to kažu u SIH-u, nestankom šuma nestali bi i ljudi. Šume su najveće tvornice kisika, pročišćavaju zrak i vodu, zadržavaju vodu u tlu tijekom sušnih mjeseci, one su prirodno stanište za više od pola  životinjskih i biljnih vrsta na Zemlji, one osiguravaju hranu i ljudima i životinjama, sondiraju zemljino tlo i štite od vjetra i poplava, ljeti smanjuju temperaturu i povećavaju vlažnost zraka. Šume su izvor života!

Savez izviđača Hrvatske pokrenuo je 2017. nakon katastrofalnih požara u Dalmaciji,  najveću akciju pošumljavanja opožarenih površina, “Boranka”, s više od sedam tisuća volontera, iz Hrvatske i inozemstva, koji su na požarištima od Zadra do Makarske zasadili više od 85 tisuća stabala. Akcija je dobila priznanje Europskog parlamenta “Europski građanin” 2020. kao najbolja inicijativa ( organizacija ) u promicanju europskih vrijednosti.

Uredbom o korištenju zemljišta, šumarstvu i poljoprivredi propisani su opći ciljevi EU o uklanjanju 310 milijuna tona emisije ugljičnog dioksida do 2030. A jedna od najboljih, najučinkovitijih metoda neutralizacije ugljičnog otiska je pošumljavanje, jer prosječno odraslo stablo na sebe veže godišnje oko 25 kilograma CO2, dok hektar šume može pohraniti do 50 tona u godini. Šume, kako vele u SIH-u, udišu ugljik, a izdišu kisik, pa stoga hrvatski izviđači najavljuju pokretanje novog projekta “CO2mpensating by planting “, kao prvog projekta neutralizacije ugljičnog dioksida pošumljavanjem u Hrvatskoj i regiji.

Projekt starta u listopadu, a prve akcije provodit će se u okolici Zagreba a potom u Gorskom kotaru i Slavoniji.

Foto: TRIS/A.Tešić, Medvednica, ilustracija

 

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI