Neovisni novinarski portal
21.9.2021.
PRAVDOSUĐE
Izvješće EK o vladavini prava u Hrvatskoj svrstava nas na dno EU-a: Za percepciju pravosuđa svi su krivi osim – sudaca?!

Izvješće EK o vladavini prava u Hrvatskoj svrstava nas na dno EU-a:
Za percepciju pravosuđa svi su krivi osim – sudaca?!

Hrvatska sa Slovačkom dijeli dno u EU kad je riječ o povjerenju i percepciji neovisnosti pravosuđa. Ukratko, građani u Hrvatskoj u pravosuđe ne vjeruju, ali su zato čvrsto uvjereni da politika presudno utječe na pravosudne procese. Nije nam za to trebalo godišnje izvješće Europske komisije, koje, doduše, upravo to potvrđuje, jer izvor najvećeg nezadovoljstva hrvatskih građana već je godinama sudstvo i sudbena vlast. Tko je za to kriv? Svi osim sudaca!?

Zanimljivo je da vladajuću HDZ nomenklaturu izvješće Komisije ne zabrinjava, percepcija će se, kažu, poboljšati. Kada i kako pored toliko sudaca umočenih u koruptivne afere i bezočno podmićivanih poput zadnjeg društvenog taloga koji reketarenje njeguje kao standardni modus operandi u svom poslu, a ispostavlja se da ni neki suci ( osječka afera, splitski slučaj s Kerumom i sucima ) kod nas nisu ništa bolji…

Europska komisija upravo etičke i disciplinske prekršaje sudaca protiv kojih se danas vode postupci stavlja na prvo mjesto razloga koji Hrvatsku pribijaju čvrsto za dno EU kad je o pravosuđu riječ. Drugi faktor su javne nabave kao područje visokog rizika za korupciju, a potom tužbe protiv novinara kojima se ušutkavaju kritičari i guše prava i slobode medijskog izražavanja. Sve je to uredno pobrojala Europska komisija u svom izvješću o vladavini prava u Hrvatskoj koje sintetizira stanje kod svih 27 članica, ali i svake posebno. Cilj takvih izvješća je, kako navode iz EK, podizanje javne svijesti i promicanje otvorene rasprave između država članica o pitanjima  vladavine prava na nacionalnoj i europskoj razini.

U izvješću se konstatira pozitivan pomak u smislu trajanja sudskih postupaka i smanjenje zaostalih predmeta ( nekad je  broj zaostalih predmeta na sudovima iznosio preko milijun, a danas, navodno, oko 250 tisuća ). Komisija problematizira i imenovanje predsjednika Vrhovnog suda i kontroverze koje su pratile to nesuđeno imenovanje, kao i omalovažavajuće javne izjave protiv sudaca. Spominje se i prijedlog Državnog sudbenog vijeća  koje zagovara jačanje svoje uloge u izboru sudaca, čemu se mnogi u Hrvatskoj protive, jer činjenica je da je sudstvo postalo potpuno zatvoreni, nedodirljivi sustav unutar kojega suci sami sebe biraju, ocjenjuju, čuvaju si leđa i time sprječavaju nepristranu ( vanjsku ) kontrolu svoga rada.

Nešto slično kao na državnoj televiziji ( HRT-u ) glavni ravnatelj koji trenutno zbog sumnje na korupciju sjedi u Remetincu sam imenuje svoga zamjenika, koji preuzima njegove ovlasti u slučaju njegove odsutnosti. Kakvu politiku može voditi zamjenik kojega je imenovao glavni ravnatelj kao svog čovjeka od najvećeg povjerenja? Tako je i s predsjednikom Vrhovnog suda Đurom Sessom, kojemu je mandat istekao, a vlasti se ne žuri izabrati novog predsjednika ( predsjednicu ) VS-a, jer sud nastavlja voditi njegov zamjenik Marin Mrćela. Nije li to podržavanje iznimno lošeg stanja u sudstvu blokiranjem promjena, za što je ponajprije zainteresiran sam sud?

Suci su postali kasta nedodirljivih, što dobrim dijelom treba zahvaliti i njihovom izboru u trajno zvanje, ali i njihovom komplotu s politikom koja se, unatoč formalnoj neovisnosti sudstva, izravno upliće u sudbene postupke, a percepcija je javnosti i da određuje dinamiku i tajming za otvaranje predmeta kad to vladajućima odgovara.

Komisija u svom izvješću spominje da je percepcija neovisnosti sudstva i dalje vrlo niska iako je  “niz navodnih etičkih i disciplinskih prekršaja sudaca doveo do postupaka pred Državnim sudbenim vijećem i sudskim vijećima te do kaznenih istraga”.

U tijeku je, kaže se u izvješću EK, javna rasprava o novoj strategiji za prevenciju korupcije za razdoblje 2021.- 2030. te da se predviđa jačanje pravnog okvira za sprječavanje sukoba interesa, ali i dalje nema etičkog kodeksa za članove vlade i parlamenta. Javne nabave su i dalje, navodi se, visokorizično područje za korupciju, istrage i kazneni progoni korupcije vode se i na visokoj razini, ali zbog dugotrajnosti postupaka, presude se često odgađaju i postupci teško dobivaju svoj epilog.

Posebna tema u izvješću su –mediji. Komisija izražava zabrinutost u pogledu političke neovisnosti Agencije za elektroničke medije,  a državno oglašavanje, iako djelomično regulirano zakonom o elektroničkim medijima, često podriva političku neovisnost medija koji ekonomski ovise o takvom financiranju, posebno kad je riječ o lokalnim medijima. Novinari su i dalje kontinuirano suočeni s prijetnjama, napose velikom broju SLAPP tužbi, što EK smatra iznimno zabrinjavajućim. SLAPP tužbe podrazumijevaju tužbe moćnih pojedinaca usmjerene prema zastrašivanju i utišavanju kritičkih glasova u društvu o pitanjima od javnog interesa.

Žalosna je istina, a koju EK spominje i u izvješću, da se još od 2016. radi na Nacionalnoj strategiji stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva i  da je ta strategija još uvijek u fazi nacrta, a pripadnici organizacija civilnog društva još uvijek, i nakon 30-godišnjeg demokratskog iskustva RH, stigmatiziraju se kao nekakvi neprijateljski elementi u službi tko zna čijih interesa. To samo svjedoči da hrvatsko društvo i dalje nije demokratski sazrelo,  a kamoli razvijeno.

Komentari na godišnje izvješće EK o percepciji pravosuđa u zemljama članicama EU-a, različiti su, često oprečni, ali i oportunistički. Dok profesor s Pravnog fakulteta Alan Uzelac  smatra uznemiravajućom činjenicu da, ne samo što smo zadnji u EU po povjerenju građana u pravosuđe, nego je ono zadnjih godina i dodatno palo za 5 posto. Za takvu percepciju, kaže, nisu krivi mediji, što pokazuju objektivni indikatori – npr. prosječno trajanje postupka pred prvostupanjskim  sudovima i dalje je među najduljima u EU, parnički trgovački postupci u prosjeku traju tisuću dana, po informatizaciji pravosuđa Hrvatska je među najmanje razvijenima u EU itd. Ukratko, zaključuje u razgovoru za N1 Uzelac, pravosudni sustav je u velikoj mjeri zapušten i taj nered traje već 20-30 godina.

Slučaj osječkih sudaca, osumnjičenih za primanje mita, pokazao je, ističe Uzelac, iznimno nisku razinu etičkih standarda i svijesti o njima.

-Suci su smatrali da je normalno s politički izloženim osobama, onima u sudskim postupcima, da se druže, primaju poklone… To je nezamislivo u modernom kontekstu djelovanja neovisne sudbene vlasti, sudački je posao odgovoran. Kao što bi političari i novinari trebali paziti s kim se druže, tako i suci. Bojim se da je dosad u manjim sudovima bilo problema u tom pogledu, suci su se smatrali ravnim liječnicima i svećenicima koji su dio društvene elite, što nije točno- kazao je.

Kod izbora predsjednika Vrhovnog suda smatra bitnim da se konačno osvijestilo  da je riječ o značajnoj funkicji koja bi mogla pozitivno unaprijediti stanje u pravosuđu. No, najgore u izvješću o vladavini prava je da su u Hrvatskoj negativni trendovi i dalje snažno prisutni i dok druge države u EU provode reforme, Hrvatska stagnira.

Nasuprot profesoru Uzelcu, sudac Ivan Turudić relativizira ocjene iz izvješća EK, i kaže kako iz dokumenta ne proizlazi da vladavina prava u Hrvatskoj stagnira, nego se situacija u pravosuđu, tvrdi za N1, popravlja. Siguran je da se i dodatno situacija može popraviti za dvije-tri godine, te da su često za stanje u pravosuđu krivi oni koji kritiziraju njihov posao jer im nisu osigurali adekvatne uvjete. Za broj sudaca tvrdi da je to ostavština iz Jugoslavije, slično je u Sloveniji i BiH, a osim svega nisu suci određivali koliko će ih biti na sudovima, kaže, dodajući da više predmeta riješi sudac u Hrvatskoj negoli u Engleskoj.

Komentirajući izbor predsjednika Vrhovnog suda kazao je da će tu svakako doći do epiloga, ali prethodno mora doći do dogovora predsjednika i premijera. Smatra da je predsjednik Milanović izjavom da neće predložiti nijednog suca za tu poziciju, obeshrabrio suce tog suda da se jave. Ali, tko postaje predsjednik Vrhovnog suda a da nije  bio sudac?, čudi se Turudić, koji još nije odlučio hoće li se i sam kandidirati za predsejdnika VS-a, te ne misli da bi kandidat morao biti u specijalno dobrim odnosima s predsjednikom države.

Družba je družba, a služba je služba, zaključuje, konstatirajući da je za reformu pravosuđa jedino pitanje postoji li politička volja. Da ona postoji, veli, stvari bi se riješile, one su rješive, samo se treba ostaviti parola i akcijskih planova i primiti posla- rekao je Turudić za N1, ostavljajući mogućnost kandidature za šefa VS-a – otvorenom.

Ako nije uspio na Visokom kaznenom sudu, možda će na Vrhovnom

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI