Neovisni novinarski portal
24.9.2021.
projekti
‘Geometrija elektrifikacije’: Izložba o Šibeniku koji je među prvima osvijetljen izmjeničnom električnom strujom

‘Geometrija elektrifikacije’:
Izložba o Šibeniku koji je među prvima osvijetljen izmjeničnom električnom strujom

Izložba Geometrija elektrifikacije, otvorena u Urbanom centru Šibenik, čiji su autori arhitekti Dario Crnogaća i Ana Selak, a kustosica je Sonja Leboš otvorena je do četvrtka 22. srpnja 2021. godine. Imate još dva dana za razgledavanja, a možete je pogledati i uz vodstvo kustosice Sonje Leboš ako se najavite na e-mail kontakt na mrežnoj stranici www.uiii.hr.

Geometrija elektrifikacije je program Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII, www.uiii.hr) a nastavlja se na dugoročni projekt Iluminovizija koji se u Šibeniku njeguje od 2017. godine, o kojemu podrobnije možete doznati i u seriji tekstova na Trisu. 

Iluminovizija polazi od činjenice da je Šibenik jedan od prvih gradova na svijetu koji su osvijetljeni izmjeničnom električnom strujom. Izložba grafički predočava istraživački proces koji se sastojao od mapiranja tragova austro-ugarske, jugoslavenske (Kraljevina) i endehazijske imperijalističke ekstrakcije (iskorištavanja prirodnih bogatstava) u periodu od kraja 19. stoljeća do 1944. godine.

Naime, uz podršku Zaklade Kultura nova, u 2020. Godini Dario Crnogaća, Sonja Leboš i Ana Selak proveli su
istraživanje pod nazivom Geometrija elektrifikacije, koje se odvijalo u dva dijela. Prvi dio je predstavljen kroz predavanje Sonje Leboš pod nazivom “(Post)-kolonijalna geometrija elektrifikacije Šibenika” u šibenskom Trokutu – inkubatoru za nove tehnologije krajem 2020. godine. Predavanje se temeljilo na arhivskom istraživanju u Državnom arhivu u Šibeniku, uključujući i sekundarne izvore (stručne i znanstvene radove na temu elektrifikacije Šibenika i vezanih tema.

Dario Crnogaća i Ana Selak bavili su se mogućnostima grafičke prezentacije tog istraživanja kroz mape. Te mape biti će predstavljene javnosti po prvi puta u okviru ove izložbe, u suradnji s Urbanim centrom Šibenik. U daljnjim fazama projekta planira se nastavak istraživanja na temu s naglaskom na razdoblje druge polovice 20. stoljeća, publikacija, kao i produkcija izvedbenih formata. Izložbu podržavaju Ministarstvo kulture RH i Turistička zajednica Grada Šibenika, a rad
UIII-a institucionalno podržava Zaklada KN.

Izložba Geometrija elektrifikacije može se pogledati u Urbanom centru Šibenik,  na adresi Ul. Kralja Zvonimira 7A do 22. srpnja 2021., a radno vrijeme je sljedeće: Pon-Sri 8-15, Čet 8-12, Petak 12-15 sati. Ponovimo, za koncept i organizaciju izložbe je zaslužna Sonja Leboš iz Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII).

U nastavku više o izložbi riječima kustosice Sonje Leboš:

O izložbi

Izložba nastaje kao translacija lokacija koje su definirane analizom memoranduma raznih tvrtki, korporacija i dioničkih društava koje od kraja 19. stoljeća do 1944. godine (kada se mijenja paradigma vlasničkih odnosa), akumuliraju kapital koji se stječe putem eksploatacije prirodnih resursa (voda), ekstrakcije prirodnih bogatstava (ugljen, drvo, rude,…), elektrifikacije, širenja proto-kemijske i kemijske industrije. Taj kapital uvelike utječe na urbanizaciju Šibenika, no za (post)-kolonijalni model koji ovdje predlažemo kao model analize, bitno je ukazati na činjenicu da se prirodnim resursima i bogatstvima današnje Republike Hrvatske, eksploatacijom i ekstrakcijom tih resursa kao i posljedičnom redistribucijom tako akumuliranog kapitala, upravljalo iz dioničkih društava sa sjedištima u Beču, Budimpešti, Milanu, Rimu, Trstu, Parizu, Veneciji, itd.

Karte koje su osmislili Dario Crnogaća i Ana Selak tako predočavaju meta-lokacijsku mrežu kolanja prirodnih bogatstava koja su transformirana u kapital, te transverzalne poveznice s osovinama moći tog kapitala u Beču, Beogradu, Budimpešti, Rimu, Trstu, Veneciji, te monarhijskim administrativnim tijelima u Puli, Zadru. Za vrijeme Kraljevine SHS/Jugoslavije ovim centrima moći pridružuju se novi (Pariz), kao i novčarske institucije i banke u Beogradu i Zagrebu.

Prisutne su transnacionalne rudarske korporacije sa sjedištem npr. kraj rudarskog okna u Siveriću odnosno na Monte Promini, ili pak u Drnišu, ali i velike (trans)nacionalne kompanije poput Jugoslavenskog Lloyda.Tijekom 1. i 2. svjetskog rata, prirodna bogatstva i njihova ekstrakcija, kao i proto-kemijska industrija imaju i snažan vojno-strateški značaj.

Izložba grafičko-likovnim alatima rekonstruira odnose moći u Habsburškoj monarhiji, Kraljevini SHS/Jugoslaviji te tzv. Nezavisnoj državi Hrvatskoj, kroz prizmu činjenice da je Šibenik prvi grad u Europi i drugi grad na svijetu koji je bio osvijetljen izmjeničnom strujom.

Post(kolonijalni) model analize puteva eksploatacije i ekstrakcije prirodnih bogatstava tako oblikujemo ka jednoj novoj kronotopiji i kulturološkim, ekonomskim te tehnopolitičkim perspektivama koje iz takve kronotopije proizlaze: Šibenik u toj kronotopiji nije periferija, već centar izuzetnog tehnološkog napretka (drugi grad na svijetu čije su se ulice osvijetlile izmjeničnom električnom energijom), a lokalna protokemijska industrija (proizvodnja karbida) zajedno s tvornicom u Dugom Ratu svojedobno je predstavljala šestinu ukupne globalne protokemijske proizvodnje. Šibenik se tako, na pozadini imperijalističke mape jugoistočnog dijela Europe, ali i globalno, ističe kao progresivni industrijski grad koji se stapa sa srednjevjekovnom jezgrom i urbanizacijom oko te jezgre.

Rekonceptualizacija povijesti Šibenika 20. stoljeća kroz ovakvo (post)-kolonijalno mapiranje otvara i nove tehno-političke mogućnosti osmišljavanja budućnosti grada, ali i regije.

Sonja Leboš

Tags: , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI